Gdje je Hrvatska u novim prioritetima EU? Prilika koju je lako propustiti

Dok Unija pokušava osmisliti novi financijski okvir, premostiti tehnološki zaostatak i olakšati pristup fondovima, Hrvatska se suočava s „uskim grlima“, piše Davor Nikolić. Bez jačanja stručnih kadrova i pojednostavljivanja procedura, Hrvatska riskira ostati na dnu EU u iskorištavanju europskih fondova.

• Naslovna fotografija: Pročelje Europske komisije u Bruxellesu. (Sébastien Bertrand / CC BY 2.0)

• Davor Nikolić, mag. pol. stručnjak je za europske fondove i inovacije s višegodišnjim iskustvom u javnom i privatnom sektoru. Partner je u konzultantskoj tvrtki Omnia Solutions i vanjski član Odbora za europske poslove Hrvatskog sabora.

Europska unija nalazi se pred ključnim izazovima kakvi nisu viđeni od kraja Drugog svjetskog rata. Geopolitička nestabilnost i rastuće potrebe za prilagodbom proračuna otvaraju pitanje: može li Unija odgovoriti novim izazovima ili će doći do slabljenja njezinih struktura? Posebno je važno analizirati što to znači za Hrvatsku, osobito u kontekstu korištenja europskih fondova i nove sigurnosne paradigme.

Europska komisija je u veljači predstavila dokument „Put prema sljedećem višegodišnjem financijskom okviru”, u kojem iznosi ključne političke i proračunske izazove za budućnost EU-a. Proračun Unije dosegao je svoje granice zbog rastućih potreba: znatne financijske potpore Ukrajini, povećanih izdvajanja za migracije i granice, podrške susjednim i zemljama kandidatkinjama te ulaganja u nove tehnologije. Pritom su promjenjive kamatne stope i veći troškovi financiranja zahtijevali dodatnu fleksibilnost i ad hoc rješenja. Prva revizija višegodišnjeg financijskog okvira 2024. godine donijela je značajne preraspodjele i uvođenje novih instrumenata, a otplata zaduživanja za NextGenerationEU, koja počinje 2028., dodatno će opteretiti buduće proračune.

Promjena u raspodjeli sredstava višegodišnjeg financijskog okvira od 1988. do 2027. (Europska komisija)

Rastuća očekivanja od djelovanja EU-a zahtijevaju ponovno razmatranje njegovog proračuna. Cilj stvaranja slobodne, demokratske, snažne, sigurne, prosperitetne i konkurentne Europe, kako je navedeno u političkim smjernicama Komisije i Strateškom programu Europskog vijeća za razdoblje 2024. – 2029., mora biti postignut u izuzetno zahtjevnim geopolitičkim uvjetima. Stoga će biti neophodno reformirati i pojačati proračun EU-a. Također, otplata zaduživanja za program NextGenerationEU, koji je bio ključan u ujedinjenom fiskalnom odgovoru na krizu, započet će 2028. godine što će dodatno povećati financijske potrebe za sljedeći financijski okvir.

Unatoč prednostima jedinstvenog tržišta, EU značajno zaostaje u ulaganjima u istraživanje i razvoj od usporedivih svjetskih regija ili zemalja. Naime, u 2023. godini EU izdvajanja za R&D iznosila su 2,22% BDP-a[1], znatno manje od Japana (3,65%)[2] i Južne Koreje  koja je 2022. godine izdvojila čak 5,21% BDP-a za tu namjenu[3].

Prema Izvješću o industrijskim ulaganjima u istraživanje i razvoj iz 2023. godine[4], europske tvrtke uložile su 208 milijardi eura u R&D, dok su američke tvrtke u iste svrhe izdvojile čak 478 milijardi eura – što predstavlja razliku od 270 milijardi eura u korist SAD-a. Ova brojka jasno ilustrira koliki je jaz između inovacijskog potencijala i njegove realizacije u Europskoj uniji u usporedbi s ostalim razvijenim gospodarstvima.

­­

Niti jedna europska tvrtka osnovana od nule u posljednjih 50 godina nije prešla tržišnu kapitalizaciju od 100 milijardi eura. (Civixplorer / X)

Dodatno, prema Draghijevom izvješću, niti jedna europska tvrtka osnovana od nule u posljednjih 50 godina nije dosegnula tržišnu kapitalizaciju veću od 100 milijardi eura. Nasuprot tome, sve velike američke tehnološke kompanije – poput Applea, Microsofta, Alphabeta, Amazona i Mete – nastale su upravo u tom razdoblju i značajno premašile taj prag. Ovi podaci zorno pokazuju izazove s kojima se Europa suočava u globalnoj utrci za inovacije i tehnološki napredak.

Već spomenuto, Draghijevo izvješće iz 2024., upozorava da Europa više ne može računati na pokretače rasta iz prošlosti, poput velike vanjske potražnje, jeftine energije i razdoblja stabilnosti. U trenutku kada su potrebna golema ulaganja u modernizaciju gospodarstva, zelenu i digitalnu tranziciju te sigurnost i obranu, EU gubi konkurentske prednosti. Pozitivan pomak najavljen je kroz europski kompas konkurentnosti i program TechEU, kojim Komisija, u suradnji s EIB-om i privatnim ulagačima, planira povećati ulaganja u disruptivne inovacije i jačanje industrijskih kapaciteta. Fokus je na tehnologijama poput umjetne inteligencije, čiste energije, kvantnog računalstva i biotehnologije.

Što su pravila složenija, to je veći rizik od pogrešaka u provedbi projekata i neiskorištenih sredstava

Unatoč deklariranoj posvećenosti inovacijama, europski inovacijski sustav i dalje opterećuje izrazita fragmentiranost i složenost pravila za pristup sredstvima EU-a. Različiti propisi, procedure i stope sufinanciranja često usporavaju provedbu projekata, a posebno su problematični za mala i srednja poduzeća koja nemaju kapacitete za snalaženje u administrativnim labirintima. Europska komisija je prepoznala potrebu za uvođenjem jedinstvene ulazne točke za sve financijske i savjetodavne usluge, što bi u idućem višegodišnjem financijskom okviru trebalo znatno olakšati pristup korisnicima. Sadašnja situacija, u kojoj postoji više od 30 različitih instrumenata za tehničku pomoć i podršku, dodatno komplicira snalaženje i otvara prostor za preklapanja i neučinkovitost. Što su pravila složenija, to je veći rizik od pogrešaka u provedbi projekata i neiskorištenih sredstava. Stoga je pojednostavljenje i standardizacija procesa nužan preduvjet za povećanje učinkovitosti europskih fondova.

Iako su europske institucije u svim svojim strateškim dokumentima jasno identificirale ove izazove, ključno će biti provedbu najavljenih poboljšanja pretočiti u stvarnost – tako da koristi budu konkretno vidljive u svakodnevnom poslovanju poduzeća i životu građana. Tek tada će inovacije u Europi dobiti potrebni zamah.

Isto tako, poznato je da fragmentiranost financijskog okruženja dovodi i do prevelikog broja programskih dokumenata, za koje je potrebno mnogo resursa u svim uključenim upravama i zbog kojih dolazi do kašnjenja. U Hrvatskoj su kašnjenja u donošenju operativnih programa i fokus na završetak prethodnog financijskog razdoblja doveli do toga da je do sada isplaćeno tek oko 4% sredstava iz aktualne perspektive, što nas svrstava među najlošije članice (Hrvatska je trenutno treća najlošija, nakon Španjolske i Malte).

Nedovoljna dinamika objave natječaja i spora evaluacija projekata dodatno otežavaju iskorištavanje europskih fondova, osobito za male i srednje poduzetnike te inovativna poduzeća.

Stanje isplaćenih sredstava iz EU fondova na dan 10.06.2025. – Hrvatska 3. najlošija. (Europska komisija)

Komisija najavljuje nove napore u smanjenju administrativnog opterećenja, uključujući novu definiciju srednje velikih poduzeća, čime bi tisuće tvrtki dobile prilagođenu regulativu i lakši pristup sredstvima.

Iz navedenih razloga, nužno je pozdraviti inicijative za pojednostavljenje pravila i ubrzanje procedura te povećanje učinkovitosti u iskorištavanju dostupnih EU sredstava jer dosadašnji način povlačenja bespovratnih europskih sredstava je prekompliciran, administrativno preopterećen i spor. Velik korak u tom smjeru dolazi kroz najavu da će Komisija uložiti dosad nezabilježene napore u pojednostavnjenje procedura, odnosno da će sve institucije EU-a te nacionalne i lokalne institucije morati uložiti velike napore u izradu jednostavnijih pravila i ubrzavanje administrativnih postupaka, kako bi pristup sredstvima ili dobivanje administrativnih odluka bili brži i jeftiniji za poduzeća i građane. Isto tako, kako bi se postigao cilj da regulativa bude razmjerna, odnosno prilagođena veličini poduzeća, najavljeno je kako će se uskoro predložiti nova definicija malih poduzeća srednje tržišne kapitalizacije. Zahvaljujući uvođenju te nove kategorije poduzeća, većih od MSP-ova, ali manjih od velikih poduzeća, tisuće poduzeća u EU-u uživat će koristi od prilagođenog regulatornog pojednostavnjenja, slično kao MSP-ovi.

Ono što je posebno bitno iz perspektive učinkovitog povlačenja europskih sredstava, na nacionalnoj razini, je da je potrebno uložiti značajne napore da se ubrzaju procedure evaluacije pojedinih EU natječaja.

Naime, određena javna tijela u sustavu su „uska grla“ obzirom da ocjenjivanje projektnih prijedloga zna trajati višestruko više od roka koja su si tijela sama zadala. To je posebno zabrinjavajuće kada se radi o natječajima kojima se potiču istraživanja, razvoj i inovacije jer, uz čekanje pozitivne odluke od 6 ili 9 mjeseci od predaje projekta, gubi se smisao same inovacije jer je ista vremenski osjetljiva – zbog čega i jest inovacija.

Velik i značajan napredak u učinkovitijem iskorištavanju europskih sredstava, Hrvatska bi učinila kada bi se ubrzale spomenute procedure evaluacije i ugovaranja EU projekata. Posebno kada se radi o natječajima vezanim za dodjelu sredstava inovativnim malim i srednjim poduzećima.

Isto tako, valja ponovno naglasiti činjenicu kako dinamika objave natječaja iz tekuće financijske perspektive (2021.-2027.) nikako nije zadovoljavajuća. Posebno se to odnosi na natječaje za poduzetnike, kojih je iz aktualne perspektive, bilo toliko da se mogu nabrojati na prste jedne ruke. To bi u narednom razdoblju moglo rezultirati činjenicom da će se u jednom trenutku otvoriti 5-6 ili više natječaja istovremeno što će rezultirati stvaranjem „čepova“ u tijelima koja trebaju vrednovati i provoditi iste te projekte, a s druge strane preopteretiti će poduzetnike koji će morati pripremati dokumentaciju za više projekata odjednom zbog čega može doći i do pada kvalitete istih.

Zaostatak Hrvatske u isplatama iz EU fondova (2021.-2027.) raste iz godine u godinu za europskim prosjekom. (Europska komisija)

Upravo je to nepridržavanje rokova objavljenih u planu objave natječaja, na nacionalnoj razini, jedan od ključnih problema koji onemogućuju kvalitetno poslovno planiranje. Uz to, razdoblje evaluacije projekata koje se zna „protegnuti“ do godinu dana od predaje projekta također ne ulijeva povjerenje da će se stvari uskoro ubrzati i unaprijediti.

S obzirom na to da se bližimo kraju aktualne financijske perspektive, a mnoge mogućnosti još nisu iskorištene, nužno je ubrzati i pojednostaviti sve procedure. Administrativni apsurdi, poput potrebe za pečatom na online prijavama, dodatno otežavaju proces i zahtijevaju hitnu reformu.

Komisija je prepoznala kako gomilanje pravila na različitim razinama, njihova kompleksnost i izazovi u njihovoj provedbi znatno utječu na konkurentnost Europe te da je došlo vrijeme da se preispita i poboljša kvaliteta europskog regulatornog okvira u cilju bržeg postizanja zadanih ciljeva.

Inicijalni razgovori spominju čak i stvaranje jednog ogromnog fonda za konkurentnost koji bi objedinio ili zamijenio sve postojeće manje ili više centralizirane programe. Tim, novim mega-fondom žele se poduprijeti strateški sektori i tehnologije koji su ključni za konkurentnost EU-a, uključujući istraživanja i inovacije te važne projekte od zajedničkog europskog interesa. Najavljeno je da bi sveobuhvatna struktura Fonda mogla omogućiti praćenje projekata na cijelom putu ulaganja, od istraživanja, rasta, industrijske primjene do proizvodnje.

Gledajući prema budućnosti, potencijalne promjene u proračunu EU-a nakon 2027. godine mogle bi imati značajan utjecaj na kohezijsku politiku i financiranje hrvatskih projekata. Kako se rasprave o dugoročnom proračunu nastavljaju, postoji zabrinutost zbog mogućeg smanjenja sredstava jer se EU prilagođava novim prioritetima. To bi moglo značiti jaču konkurenciju za raspoložive resurse među državama članicama te možda manju podršku Hrvatskoj, koja se još uvijek suočava s izazovima stvaranja kvalitetnih radnih mjesta i smanjenja regionalnih nejednakosti.

Iz vlastite perspektive, smatram da je za Hrvatsku ključno ne samo očuvati kohezijsku politiku, već i proaktivno unaprijediti vlastite administrativne kapacitete. Ubrzavanje i pojednostavljenje procedura evaluacije projekata, kao i pravovremena objava natječaja, trebali bi postati prioriteti nacionalne politike.

Hrvatska mora iskoristiti trenutak kada se europski fondovi restrukturiraju kako bi se nametnula kao primjer efikasnosti i inovativnosti u povlačenju sredstava a posebno obzirom na činjenicu da europski fondovi predstavljaju ključni izvor financiranja razvoja u Hrvatskoj, s izravnim i snažnim utjecajem na gospodarski rast. Njihova važnost najbolje se očituje u činjenici da su sredstva iz fondova dosegnula 2,7 posto hrvatskog BDP-a, što je među najvišim udjelima u Europskoj uniji[5].

Prema procjenama Europske komisije, upravo će kohezijska politika do 2030. povećati hrvatski BDP za čak 8 posto u odnosu na scenarij bez tih sredstava[6]. Bez europskih fondova, rast hrvatskog BDP-a bio bi značajno niži, a rast investicija, osobito u građevinarstvu i infrastrukturi, bio bi znatno usporen.

Ipak, važno je ponoviti kako se unatoč izdašnim izvorima financiranja, Hrvatska kontinuirano suočava s izazovima u apsorpciji i korištenju fondova. Najveći problemi leže u sporoj evaluaciji projekata, nedovoljno kapacitiranim administrativnim tijelima i čestim kašnjenjima u objavi natječaja. Ova uska grla posebno su izražena kod projekata koji potiču inovacije i razvoj, gdje dugotrajno čekanje na odluke često poništava tržišnu relevantnost inovacija. Administrativni zahtjevi, poput nepotrebne papirologije i pečata na online prijavama, dodatno usporavaju procese i povećavaju rizik od neiskorištenih sredstava.

Uspjeh u iskorištavanju europskih fondova ovisi o nekoliko ključnih faktora: političkoj volji, strateškom planiranju, ulaganju u ljudske resurse i digitalizaciji procesa, pri čemu sustavno jačanje stručnih kadrova i pojednostavljenje procedura ostaju najveći izazovi. Bez rješavanja tih problema, Hrvatska riskira da značajan dio sredstava ostane neiskorišten, što bi usporilo gospodarski rast, smanjilo investicije i produbilo regionalne razlike.

Na temelju višegodišnjeg iskustva u pripremi i provedbi EU projekata u javnom i privatnom sektoru, smatram da se dio službenika koji trenutno nisu uključeni u EU projekte može relativno brzo osposobiti za takve zadatke. Time se ne bi povećavao ukupan broj zaposlenih u javnoj upravi, ali bi se značajno unaprijedila učinkovitost upravo u segmentu koji najviše doprinosi rastu i razvoju Hrvatske – vrednovanju i provedbi EU projekta. Takav pristup omogućio bi brže i učinkovitije korištenje dostupnih sredstava, uz istovremeno racionalno upravljanje ljudskim resursima u javnoj upravi. Ako se administrativni kapaciteti ne ojačaju, a procedure značajnije ne pojednostave, realan je scenarij da će Hrvatska i dalje zaostajati za europskim prosjekom u apsorpciji fondova, s dugoročnim posljedicama na konkurentnost i razvoj.

S druge strane, ubrzanje i pojednostavljenje procesa, uz ulaganje u stručne kadrove, omogućilo bi maksimalno korištenje dostupnih sredstava, ali i nastavak gospodarskog rasta te održavanje visoke razine zaposlenosti. Vjerujem da, samo uz takav pristup, Hrvatska može maksimalno iskoristiti prilike koje nude europski fondovi u novom geopolitičkom okruženju, ali i dugoročno ojačati svoju konkurentnost i otpornost na buduće izazove.

• Bilješke

[1] Izvor: https://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php?title=R%26D_expenditure

[2] Izvor: https://www.stat.go.jp/english/data/kagaku/1550.html

[3] Izvor: https://www.statista.com/statistics/1326558/south-korea-randd-spending-as-share-of-gdp/

[4] Izvor: https://op.europa.eu/en/publication-detail/-/publication/1e5c204f-9da6-11ee-b164-01aa75ed71a1/language-en

[5] Izvor: https://economy-finance.ec.europa.eu/system/files/2023-11/c_2023_9510_hr_en_en.pdf

[6] Izvor: https://ec.europa.eu/regional_policy/whats-new/panorama/2024/03/27-03-2024-cohesion-policy-is-narrowing-development-gaps-9th-cohesion-report_en

• Literatura

Komunikacija EK COM (2025): Put prema sljedećem višegodišnjem financijskom okviru

Europsko vijeće: Strateški program za razdoblje 2024. – 2029

Draghi, M. (2024): Izvješće o konkurentnosti Europe, Dio A i B

Komunikacija EK COM (2025): Kompas konkurentnosti