Internet u Hrvatskoj: stariji zlostavljaju mlađe, dječaci su većinom nasilnici, djevojke su žrtve

Gotovo 1200 ispitanika podijeljeni su u četiri skupine: žrtve, nasilnike, oni koji su istovremeno i nasilnici i žrtve, te pojedinci koji nisu uključeni u nasilje. Oni koji su istovremeno i zlostavljači i žrtve osjećaju najteže posljedice, imaju „više razine depresije, anksioznosti i stresa od drugih grupa, kao i nižu razinu samopouzdanja". Predlaže se da nasilnici/žrtve budu uključeni u programe rehabilitacije

Odgovor na pitanje zbog čega neke male tvrtke uspiju, a druge propadnu pokušale su dati istraživačice s Veleučilišta u Šibeniku. Dijana Mečev i Jelena Žaja objavile su rezultat istraživanja o inovacijama u malim i srednjim tvrtkama u Hrvatskoj, a njihov zaključak se svodi na to da je za pozitivne učinke inovacija najvažnije „povezivanje poduzeća s drugim poslovnim subjektima“.

Mečev i Žaja su u uzorak odvojile 250 nasumično odabranih domaćih malih i srednjih poduzeća iz sektora informacijsko-komunikacijskih tehnologija (ICT). Radilo se o tvrtkama koje su stare najmanje tri godine s više od 10, a manje od 250 zaposlenih. Većina poduzeća iz uzorka bila je u privatnom vlasništvu (njih 85%), a tri četvrtine njih je poslovalo isključivo na domaćem tržištu. Postotak odgovora na anketu bio je 25%.

Anketnim upitnikom obuhvaćene su kategorije poput vlasničke strukture, tržišnog dometa, udjela visokoobrazovanih zaposlenika, strateških i upravljačkih promjena, te marketinških strategija. Kao moguće učinke inovacijskih aktivnosti razmatralo se povećanje tržišnog udjela, poboljšanje kvalitete proizvoda, smanjenje troškova i druge.

Rezultati analize pokazali su da državno vlasništvo, promjene organizacijske strukture, promjene marketinške strategije i povezivanje s drugim poslovnim subjektima statistički značajno utječu na porast tržišnog udjela „pri čemu svi promatrani faktori pozitivno doprinose porastu tržišnog udjela uzrokovanog uvođenjem novog ili značajnim unapređenjem proizvoda/usluge/procesa, osim državnog vlasništva koje nije poticajno za inovacijske aktivnosti“. No, autorice napominju da je podatke potrebno uzeti s velikom rezervom zbog malog broja poduzeća u uzorku koja su u većinskom državnom vlasništvu.

Autorice dodaju da je udio visokoobrazovanih zaposlenika također „značajan prediktor poboljšanja kvalitete proizvoda“ dok je značajan utjecaj inovacijskih aktivnosti na poboljšanje kvalitete proizvoda zabilježen „u poduzećima u kojima su provedene promjene marketinške strategije te poduzećima koja su povezana s drugim poslovnim subjektima“. U takvim tvrtkama inovacije pridonose i rastu ekoloških, zdravstvenih i sigurnosnih standarda, stoji u istraživanju.

Konačno, u zaključku istraživanja čiji su rezultati objavljeni u časopisu Obrazovanje za poduzetništvo – stoji da male tvrtke koje zajednički ulažu, koje se nalaze u strategijskim savezima ili klasterima, koje imaju dugoročne ugovore s ključnim kupcima i/ili dobavljačima i/ili surađuju s istraživačkim i obrazovnim ustanovama na projektima imaju puno bolje učinke inovacijskih aktivnosti. „Konkretnije, povezivanje s drugim poduzećima značajno pozitivno utječe na tržišni udio, smanjenje troškova inputa po jedinici outputa, poboljšanje kvalitete proizvoda te poboljšanje ekoloških, zdravstvenih i sigurnosnih standarda.“

Ulogom koju moderna tehnologija ima u društvu pozabavile su se i tri istraživačice sa Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Osijeku. U Hrvatskoj reviji za rehabilitacijska istraživanja Daniela Šincek, Ivana Duvnjak i Marija Milić objavile su rad o psihološkim posljedicama nasilja preko interneta za tri skupine adolescenata. Za svoje istraživanje koristile su podatke iz nacionalne ankete djece i mladih o navikama korištenja informacijsko-komunikacijskih tehnologija.

Grupu od gotovo 1200 ispitanika autorice su podijelile u četiri skupine: žrtve, nasilnike, one koji su istovremeno i nasilnici i žrtve, te grupu pojedinca koji nisu uključeni u nasilje. Najveći dio njih, gotovo dvije trećine, nije ni na koji način bio upleten u zlostavljanje na internetu. Oko 15% su bili žrtve, 13% su bili oni koji su bili istovremeno i nasilnici i žrtve, a 8% sudionika bili su isključivo nasilnici. Autorice navode da su adolescenti koji su se identificirali kao nasilnici/žrtve bili najstariji u uzorku i imali su najniži uspjeh u školi. S druge strane, najmlađi ispitanici bili su najmanje upleteni u zlostavljanje. Istraživanje je pokazalo i trend da stariji zlostavljaju mlađe.

Ukupno gledajući među onima koji su imali iskustva s takvim ponašanjem nešto je više bilo dječaka nego djevojaka. U tome je blaga prevaga vladala na stranu dječaka kao nasilnika i djevojaka kao žrtava zlostavljanja. Posljedice zlostavljanja mjerile su se kroz četiri kategorije: depresiju, anksioznost, stres i samopouzdanje.

Autorice su analizom došle do zaključka da grupa onih koji su istovremeno i zlostavljači i žrtve pokazuje najnegativnije posljedice. „Imali su više razine depresije, anksioznosti i stresa od drugih grupa, kao i nižu razinu samopouzdanja“, navodi se u radu. Zaključuju da bi se u planiranju preventivnih aktivnosti trebale u obzir uzeti karakteristike i nasilnika i žrtvi kao i ponašanje kojim rezultira nasilje na internetu.

Grupa nasilnika/žrtvi bi trebala „biti uključena u selektivne ili čak indicirane preventivne programe usmjerene na smanjivanje uključenosti u nasilje putem interneta, kao i posljedica, osobito depresivnosti, anksioznosti i stresa“. Preventivni programi za nasilnike bi trebali biti prilagođeni ovoj skupini i trebali bi se baviti izostankom osjećaja krivnje, promicanjem empatije za žrtve, te smanjenjem pozitivnih efekata (npr. postizanja socijalnog statusa) nasilja, preporučuje se u studiji.

U posljednje vrijeme objavljen je i novi broj stručnog časopisa Instituta za turizam, kao i novi broj Cardiologie Croatice, stručne publikacije koju izdaje Hrvatsko kardiološko društvo. Novi broj časopisa Libri Oncologici u potpunosti je posvećen imunoterapiji tumra i karcinoma. Od povijesnih tema novo izdanje Studie ethnologice Croatice se u nizu tekstova bavi pitanjem sudbine socijalističkih spomenika kako kod nas tako i u inozemstvu, a objavljeno je i novo izdanje Godišnjaka zaštite spomenika kulture Hrvatske.

Šumarska industrija je u posljednje vrijeme bila aktivna pa su svjetlo dana ugledala nova izdanja časopisa South-east European Forestry, kao i stručnih časopisa Nova mehanizacija šumarstva, te Drvne industrije.

Uz njih, objavljen je i novi broj časopisa za održivi razvoj Notitia i novo izdanje Nature Croatice, stručne publikacije Hrvatskog prirodoslovnog muzeja. Hrvatsko društvo za geometriju i grafiku objavilo je novo izdanje svoje publikacije KoG, a izašli su i novi brojevi Ekonomskog vjesnika, Pravnog vjesnika, Informatologije i Časopisa kompjuterskih i informacijskih tehnologija.