Inženjeri, gdje će vam duša :-)?

Istraživanje o odnosu prema klimatskim promjenama i antropocentričnom pogledu na svijet među mlađim hrvatskim znanstvenicima pokazalo je da se u tome značajno razlikuju. Koji je tome razlog?

Pitanje iz naslova je naravno šala. Odnosi se na rezultate istraživanja provedenog među mlađim hrvatskim znanstvenicima o odnosu prema klimatskim promjenama i položaju čovjeka u svijetu. Objavljeno je u veljači u knjizi Instituta za političku ekologiju pod naslovom Ecology and Justice, a koja se temelji na prezentacijama s konferencije pod naslovom Climate Justice – Perspectives from Natural and Social Sciences. Uz Uvod urednika Mladena Domazeta, knjiga sadrži još pet članaka, u kojima su obrađene promjene u okolišu i migracije (Drago Župarić-Iljić); klimatska (ne)pravda iz perspektive predstavnika kenijskog civilnog društva (Plinija Poljaković i Karin Doolan); transformacija načela odgovornosti u Pariškom sporazumu (Melita Carević); odnos moderne države i klimatskih promjena (Daniel Hausknost), a istraživanje odnosa mlađih istraživača prema klimatskim promjenama, čije ćemo rezultate ovdje vrlo ukratko iznijeti, provela je Marija Brajdić Vuković.

Istraživanje je provedeno 2014 godine među 215 hrvatska istraživača od 24 do 45 godina, zaposlenih u svim disciplinama akademskog sustava. Oko 37 posto njih su bili asistenti u nastavi (doktorski kandidati), 43 posto su bili postdoktorandi, a dvadesetak posto su imali stalnu poziciju. Ispitanici su bili podijeljeni u četiri discipline – društvene i humanističke znanosti, prirodne znanosti, biomedicinske znanosti, tehničke i biotehničke znanosti.

Odnos ispitanika prema klimatskim promjenama konstruiran je na temelju sljedećih pitanja i stavova, rangiranih od 1 do 5:

• Mislite li da rast temperature na Zemlji uzrokovan klimatskim promjenama … NIJE UOPĆE OPASAN (1) – EKSTREMNO JE OPASAN (5)
• Utjecaj klimatskih promjena na Hrvatsku do 2050. godine bit će … EKSTREMNO POZITIVAN (1) – EKSTREMNO NEGATIVAN (5)
• Klimatske promjene u ovom su stoljeću primarno uzrokovali ljudi: UOPĆE SE NE SLAŽEM (1) – POTPUNO SE SLAŽEM (5)

Također je postavljeno političko pitanje čini li Hrvatska dovoljno u zaustavljanju klimatskih promjena.

Zanimljiva su međutim i pitanja kojima se istraživao „stupanj antropocentričnosti“, to jest kakav općeniti stav prema odnosu čovjeka i prirode imaju mladi hrvatski znanstvenici:

• Brinemo previše o budućnosti okoliša, a nedovoljno o cijenama i zaposlenju (od 1 do 5)
• Druga živa stvorenja na planetu (biljke i životinje) postoje uglavnom radi dobrobiti ljudske vrste (1 – UOPĆE SE NE SLAŽEM, 5 – POTPUNO SE SLAŽEM)

Ovdje ćemo iznijeti samo jedan rezultat iz prvog seta pitanja, no i odgovori na ostala konzistentni su s njime.

Prema ovoj slici, kopiranoj iz knjige, znanstvenici iz područja tehničkih i biotehničkih znanosti najmanje su zabrinuti za rast temperature na Zemlji i klimatske promjene. Općenito, znanstvenici su manje zabrinuti (!) nego opća populacija, a samo su prirodoznanstvenici značajno zabrinutiji, dok su društvenjaci i biomedicinski istraživači otprilike u istom rangu kao opća populacija.

Tehničke i biotehničke znanosti najmanje su uvjerene da klimatske promjene uzrokuje ljudska djelatnost, s time što prirodoznanstvenici imaju značajno drukčije mišljenje. Sasvim je sukladan prethodnima i odgovor na pitanje o sudbini Hrvatske do 2050. godine što se tiče klimatskih promjena. Tehničke znanosti to vrlo malo brine.

S druge strane, opća populacija ima puno izraženiji antropocentrični pogled na svijet nego znanstvenici, no u odgovorima na pitanja jesu li druga bića na Zemlji samo zbog ljudi i brinemo li previše za budućnost okoliša tehničke i biotehničke znanosti su najbliže općoj populaciji, a prirodoznanstvenici su najzabrinutiji i najviše respektiraju druga stvorenja. Socijalne i humanističke znanosti su bliže tehničkima, ali tu ne znamo kako stoje stvari sa ekonomistima i pravnicima s jedne strane, a kako s povjesničarima, filozofima i sociolozima, s druge.

Marija Brajdić Vuković u prezentaciji rezultata u petak, 5 svibnja, bila je uvjerena da je riječ o kurikulumu koji utječe na razliku među stavovima znanstvenika. Slobodni smo ovdje iznijeti tumačenje koje je možda isto a možda različito. Naime, prema Brajdić Vuković u kurikulumu tehničkih znanosti dominiraju instrumentalna znanja, a iščezavaju opća, socijalna i humanistička. Po mojem sudu prirodoznanstvenici već inkliniraju holističkom pogledu na svijet, zato se i bave znanostima koje su orijentirane na otkrivanje istine i zato su oni izrazito zabrinuti zbog klimatskih promjena, a na položaj čovjeka u svijetu gledaju manje pragmatično.

U tom smislu treba shvatiti i šaljivo pitanje iz naslova članka, kao pitanje o suosjećanju s drugim stvorenjima na Zemlji.