Klub Batina
Stabilnost hrvatskog biračkog tijela egzemplarna je u Europi. O tome kako birači odgovaraju na izazove promjena na stranačkoj sceni (neke su vrlo važne stranke nestale, druge još važnije su u usponu) te na institucionalne promjene (ulazak u Europsku uniju) razgovaralo se u Klubu Batina u povodu zbornika Hrvatski birači: 30 godina političkog ponašanja i mišljenja, koji su objavile Političke analize
Stabilnost hrvatskog biračkog tijela egzemplarna je u Europi. O tome kako birači odgovaraju na izazove promjena na stranačkoj sceni (neke su vrlo važne stranke nestale, druge još važnije su u usponu) te na institucionalne promjene (ulazak u Europsku uniju) razgovaralo se u Klubu Batina u povodu zbornika Hrvatski birači: 30 godina političkog ponašanja i mišljenja, koji su objavile Političke analize
Grafit sa splitske plaže – ‘Sve ka nešto a ništa’, koji je zapazio Kosta Bovan, posveta je u zborniku Hrvatski birači, koji su uredili Bovan, Danijela Širinić i Višeslav Raos, profesori na Fakultetu političkih znanosti, a o kojem su Ideje.hr, u sklopu Kluba Batina, organizirale razgovor u kojem su uz Bovana i Raosa sudjelovali još Danijela Dolenec, Renato Matić, Nenad Zakošek i Goran Čular. Grafit izražava nevjerojatnu stabilnost hrvatskog biračkog tijela, prema profesoru Zakošeku jedinstvenu u Europi.
Od početka višestranačkih izbora kada su glasali prema svojim identitetskim karakteristikama, do danas su birači vjerni svojim stranačkim opredjeljenjima, i čak njima prilagođavaju svoja uvjerenja, pogled na svijet i ocjenu stanja. Generalni je uvid da padaju interes i znanje o demokratskom sustavu, i povjerenje u njega (‘sve ka nešto a ništa’), a među najnižima u Europskoj uniji je i povjerenje u institucije.
Ipak, ima promjena. Neke su na lošije (porast autoritarnih tenedencija), dijelom pod utjecajima iz svijeta i zbog promjena okolnosti, ali su i neka opredjeljenja i stavovi među mlađim glasačima bliži liberalno-demokratskim vrijednostima. Na to utječu i promjene na stranačkoj sceni, a zacijelo i mogućnosti koje su se otvorile ulaskom u Europsku uniju. U kratkoj povijesti hrvatske demokracije značajna su i dva zaokreta, iz 2000. godine i 12 godina kasnije. Dolenec je ukazala da je i za snažnije interesno stranačko opredjeljivanje (nasuprot identitetskom) važan razvitak profesionalnih (cehovskih) udruga i sindikata.
Razgovor je vodila Jasmina Popović, a u nastavku je snimka.
24. rujna 2026. / čita se 13 minuta
Deset godina od prosvjeda za kurikularnu reformu (1)
Zašto je prosvjed za kurikularnu reformu bio tako masovan, i po čemu je bio drukčiji od svih naoko sličnih protesta, pita se Josip Šarić u prvom tekstu u serijalu koji se osvrće na desetu godišnjicu ovog događanja.
24. rujna 2026.
RUSKA POLITIKA
Rusija je održala izbore čiji rezultat nikoga nije iznenadio – ali ono što se krije iza fasade stabilnosti puno je zanimljivije od samih brojki. Gost Domagoja Novokmeta je vanjskopolitički analitičar i bivši diplomat Božo Kovačević.
22. rujna 2026. / čita se 22 minute
Filozofija znanosti
Tvrdnja da teža tijela padaju brže zvuči kao udžbenički primjer znanstvene zablude - dok se matematički ne pokaže da je, unutar prave domene važenja, Aristotel zapravo bio u pravu. Analiza Zvonimira Šikića sugerira da je diskontinuitet između antičke i moderne fizike uvelike mit, i da znanost napreduje kumulativno.