Pravo u svakodnevici: od negative u pozitivu i dalje. Ili natrag?
Unatoč očitim manama koje izazivaju nepovjerenje i čak nevoljkost građana da se s njim pobliže upoznaju, pravosudni sustav opire se javnim kritikama, spomenuto je o razgovoru o istraživanju Pravo u svakodnevici čije je pesimistične, optimistične, iznenađujuće i očekivane rezultate predstavila autorica Sanja Barić
Unatoč očitim manama koje izazivaju nepovjerenje i čak nevoljkost građana da se s njim pobliže upoznaju, pravosudni sustav opire se javnim kritikama, spomenuto je o razgovoru o istraživanju Pravo u svakodnevici čije je pesimistične, optimistične, iznenađujuće i očekivane rezultate predstavila autorica Sanja Barić
U negativnom okruženju pandemije Sanja Barić, profesorica na Pravnom fakultetu u Rijeci, zamislila je zajedno s kolegama istraživanje o poznavanju političkog i pravnog sustava, osnovnih pojmova i mehanizama funkcioniranja. Upitnik je razmjerno opsežan, treba pola sata da ga se ispuni, a odgovori nisu bili otvoreni, nego ponuđeni i trebalo je zaokružiti pravi. Anketa je provedena među nastavnicima Sveučilišta u Rijeci, s vrlo visokim odzivom, te među studentima s nešto nižim postotkom odziva, ali je njihov broj značajno nadmašio oko 600 nastavnika koji su ispunili upitnik. Dobiveno je, dakle, više od tisuću i pol ispunjenih upitnika za analizu. Istraživanje je zahvaljujući suradnji s međunarodnom akademskom zajednicom dobilo i svojevrsnu internacionalnu dimenziju (za koju je posebno bio zainteresiran Goran Čular s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, naime – koliko je u drugim zemljama bolje), a također je predstavljalo osnovu za suradnju s drugim organizacijama koje se bave obrazovanjem.
Video razgovora
Rezultati su, riječima profesorice Barić na početku razgovora o njezinom istraživanju: neki razočaravajući, neki ohrabrujući a neki iznenađujući. Značajan postotak sveučilišnih nastavnika ne zna neke osnovne stvari o hrvatskom političkom i pravnom sustavu. Što se tiče studenata, rezultati uobičajeno ne razočaravaju, nego su često očekivani s obzirom na svrhu istraživanja da se uz ili u sklopu građanskog odgoja u srednjim školama više pažnje posveti pravnom sustavu, također i zbog toga što ulazeći u svijet rada zaposlenici potpisuju ugovor koji moraju znati pročitati. Značenje je istraživanja dakle uz znanstveno još i obrazovno ali i sindikalno. Utoliko su važni bili sudionici razgovora Mario Bajkuša, direktor razvoja i programa, Forum za slobodu odgoja te Ana Milčetić iz udruge Meritokrat, ali i Nikola Baketa, Institut za društvena istraživanja, koji se bavi obrazovanjem. Svi su najavili daljnje zauzimanje za uvrštenje pravnog opismenjavanja u kurikul.
Što se tiče radnog prava iskustva o poznavanju prava kod potpisivanja ugovora o zaposlenju iznijeli su Darko Šeperić, izvršni tajnik za projekte, edukaciju i europske politike Saveza samostalnih sindikata, kao i urednik časopisa Radno pravo – Krešimir Rožman.
No poznavanje pravnog sustava uključuje i poznavanje njegovih mana, koje izazivaju nepovjerenje u institucije općenit,o a u pravosudne i političke institucije posebno, te napokon odvraćaju od upoznavanja s njihovim finesama. O tome su diskutirali Viktor Gotovac s Pravnog fakulteta u Zagrebu te Jelena Budak s Ekonomskog instituta Zagreb. Akademik Vlatko Silobrčić postavio je pitanje uloge akademske zajednice u usavršavanju pravosudnog sustava, no Barić i Gotovac su istaknuli da se, unatoč naporima barem nekih od članova akademske zajednice, sudbena vlast od nje izolira i na nju ne osvrće.
Jedanaest godina nakon izlaska, knjiga "Gljiva na kraju svijeta" autorice Anne Lowenhaupt Tsing, dolazi i do hrvatskih čitatelja. U međuvremenu su teme koje otvara - prekarnost, ekološki kolaps, nevidljivi lanci opskrbe - postale dio svakodnevnog iskustva. Inspirirana primjerom ekološke strategije matsutake gljiva, Tsing nudi alat za drukčije razumijevanje svijeta i posebno suvremenog kapitalizma
Prije točno 250 godina Deklaracija o nezavisnosti nije udarila samo temelje SAD-a, već suvremene demokracije. Mogim Amerikancima nije do slavlja, jer Donald Trum pred njihovim očima demontira temelje te iste demokracije. O jednom od njegovih ratova, pohodu na televizije, piše Velimir Grgić.
U povodu 250. obljetnice Dana neovisnosti, Ideje.hr i KIC organiziraju razgovor o sudbini suvremene demokracije. Uvodno izlaganje, pod naslovom Četvrt milenija parlamentarne demokracije: Laž, revolucija i kriza institucija, dat će Žarko Puhovski, a uz moderiranje Rajke Rusan sudjelovat će još Darko Polšek, Goran Selanec i Tin Radovani. Razgovor će se održati u subotu 4. srpnja 2026 u 11:00, u KIC-u u Preradovićevoj ulici br. 5, u Zagrebu
Koristimo kolačiće kako bismo osigurali pravilno funkcioniranje web-stranice, značajke društvenih mreža te analizirali promet i performanse.
Funkcionalni kolačići
Uvijek aktivni
Ovi kolačići su nužni za funkcioniranje web stranice i ne mogu se isključiti u našim sustavima. Možete postaviti svoj preglednik da blokira ove kolačiće ili da vas o njima obavijesti, ali neki dijelovi web stranice tada možda neće raditi.
Preferences
The technical storage or access is necessary for the legitimate purpose of storing preferences that are not requested by the subscriber or user.
Statistički kolačići
The technical storage or access that is used exclusively for statistical purposes.Ovi kolačići omogućuju nam analizu posjeta i izvora prometa kako bismo mogli mjeriti i poboljšati učinkovitost naše web stranice. Pomažu nam saznati koje su stranice najpopularnije, a koje najmanje, te kako se posjetitelji kreću po web stranici.
Marketinški kolačići
Tehnička pohrana ili pristup potrebni su za izradu korisničkih profila za slanje oglasa ili za praćenje korisnika na web stranici ili na nekoliko web stranica u slične marketinške svrhe.