Jača strah od lažnih vijesti

Iako svjetsko gospodarstvo raste, lideri su u Davosu upozoravali na prijetnje održivosti. BlackRock, koji je s 5 bilijuna dolara najveći svjetski upravitelj imovinom, u posljednjem je izvještaju preporučio investitorima uključivanje klimatskog rizika u odluke. Prema istraživanjima još se dvije trećine menadžera sredstava koriste analizama održivosti za postizanje konkurentskih povrata

U posljednjem tjednu siječnja 2018., u Davosu je održan  Svjetski ekonomski forum. Kao i svake godine do sada, s ciljem rasprave o stanju u svijetu, okupila se zanimljiva mješavina političke, civilne, medijske i poslovne zajednice. U razgovorima pod naslovom – Kreiranje zajedničke budućnosti u slomljenom svijetu, sudjelovalo je više od 340 političkih lidera, do sada najveći broj ikad okupljen na ovom Forumu.

Globalni rizici

U Davosu se objavljuju rezultati nekih od važnih globalnih istraživanja. Jedno je Izvještaj o globalnim rizicima (Global risk report). Godinu dana od posljednjeg istraživanja, Izvještaj pokazuje da je globalna ekonomija na putu oporavka i nudi nove prilike, no osjećaj nesigurnosti i nestabilnosti izaziva suočavanje s krizom sustava koje poznajemo: institucije, društvo i okoliš.

Svjetski su lideri najveći rizik prepoznali u ekstremnim događajima vezanim uz klimu te drugim prirodnim katastrofama. Druge teme vezane uz okoliš i/ili održivi razvoj su kriza vode, migracijska kriza, kolaps ekosustava, kriza dostupnosti hrane, cyber napadi

Čak sedam od 10 najvažnijih rizika koje je Istraživanje nominiralo, kao i njihova izglednost povezani su s pitanjima održivog razvoja. Svjetski su lideri najveći rizik za poslovanje s najvećom izglednosti i potencijalnom štetom, prepoznali u ekstremnim događajima vezanim uz klimu te drugim prirodnim katastrofama, dok je na trećem mjestu potreba za prilagodbom promjeni klime. Jednako visoko još kotira jedino mogućnost svjetskog oružanog sukoba, ali sa značajno manjom izglednošću da će do njega doći. Ove neželjene rizike slijede druge teme vezane uz okoliš i/ili održivi razvoj, a to su kriza vode, migracijska kriza, kolaps ekosustava, kriza dostupnosti hrane, cyber napadi…

Čini li vam se ovaj popis poznat? Rješenje se mora tražiti u suradnji, otvorenosti i koordiniranoj akciji duž čitavih sustava koje treba mijenjati, a s obzirom na kompleksnost problema, ono leži u ostvarenju Globalnih ciljeva održivog razvoja. Pitanje provedbe Pariškog sporazuma i ostvarenje Globalnih ciljeva održivog razvoja, glavni su modeli promjene sustava.

Na horizontalnoj osi je vjerojatnost događaja a na vertikalnoj utjecaj. Kao što se vidi, što su događaji vjerojatniji (ekstremne poplave, prirodne katastrofe …) to je njihov utjecaj veći

Povjerenje

Za suradnju je potrebno povjerenje. Drugo istraživanje čiji se rezultati tradicionalno prikazuju u Davosu, Edelmanov je izvještaj o povjerenju (Edelman’s trust report).

Prema rezultatima iz 2018. godine, najveći pad povjerenja, pretrpjeli su mediji.  U većini istraživanih zemalja povjerenje u medije palo je ispod 50%. Posebno je palo povjerenje u društvene medije, portale i alate za pretraživanje. Pri tome dvije trećine ispitanika smatraju da prosječni čitatelj nije u stanju razlikovati kvalitetno novinarstvo od lažnih vijesti. Ljudi se boje lažnih vijesti te jača povjerenja u eksperte što govori da su ljudi željni znanja. Uz medije, povjerenje pada i u vlade i biznis.

U većini istraživanih zemalja povjerenje u medije palo je ispod 50%, a bilježi se porast povjerenja u stručnjake, posebno tehničke stručnjake i znanstvenike (63 odnosno 61%)

Gubitak povjerenja u vjerodostojnost informacija utječe na polarizaciju društva i gubitak povjerenja u strukture upravljanja, usporava ekonomski rast i potiče vođe da donose kratkoročne odluke vezane uz razvojne politike. Odgovornost je na svim institucijama da se uključe u borbu za istinom s ciljem pobjede nad strahom. Upravo zato, bilježi se porast povjerenja u stručnjake, posebno tehničke stručnjake i znanstvenike (63 odnosno 61%). Najveće je povjerenje u sektor tehnologije, a slijede obrazovanje, profesionalne usluge i transport. Također su i predsjednici uprava poslovnih organizacija (CEOs) zabilježili porast povjerenja od čak 7 postotnih bodova (s 37 na 44%), po svemu sudeći nagrađeni zbog transparentnosti i otvorenosti. Rast povjerenja u poslovne vođe govori u prilog potrebi za autoritetom i vodstvom. Da poslovni vođe trebaju preuzeti vodstvo prema promjenama i ne čekati na vlade da postave okvire, smatra 64% ispitanika.

Važne teme

I Davos se osvrnuo na pitanje budućih poslova. Iako će ljudska populacija rasti, očekuje se da će do 2030. godine, zbog digitalizacije i robotizacije, biti 800 milijuna radnih mjesta manje nego danas. Pitanje budućnosti poslova gotovo je jednako važno kao klimatske promjene.

Važna tema bilo je još jedno pitanje okoliša, odnosno nedostatak resursa koji se pokušava riješiti kružnim modelima ekonomije, tzv. kružnim gospodarstvom. Razgovori na stručnim okupljanjima pokazali su da iako gotovo svi poslovni vođe vjeruju da je budućnost biznisa u kružnom gospodarstvu, samo ih polovica aktivno promišlja kružne procese u svojim poslovnim organizacijama.

Zanimljivi su i rezultati Oxfamovog istraživanja koje se bavi ekonomskom neravnotežom. Podaci pokazuju da je 82% bogatstva stvorenog u 2017. godini, raspodijeljeno između 1% najbogatijih pojedinaca. Istovremeno 50% siromašnijeg dijela globalne populacije, 3,7 milijardi ljudi, nije osjetilo povećanje svog bogatstva. Posljedice ovakvog trenda neodržive su i štetne za globalna društvena kretanja, a očekuje se njihovo ubrzanje posebno zbog spomenutog izazova budućnosti poslova u digitaliziranoj ekonomiji sutrašnjice.

MMF je u Davosu poslao optimističnu sliku snažnog ekonomskog rasta, najjačeg u posljednjih sedam godina, s projekcijom nastavka. Očekuje se globalni rast u 2018. godini od 3,9%. Indija prednjači s očekivanim rastom od 7,4%.

No čak i indijski premijer Modi je umjesto o rastu govorio o klimatskim promjenama koje je nazvao najvećim izazovom civilizacije. Poruka poslana na skupu jest da globalni vođe imaju još samo tri godine za pokretanje akcije s ciljem transformacije ekonomskih sustava. Nakon toga bit će prekasno za reverzibilnu reakciju čime će se zapečatiti sudbina budućih generacija.

Gotovo svi su govorili o suradnji, otvorenosti i transparentnosti. Ide li zaista svijet u tom smjeru i možemo li zaustaviti opću polarizaciju i okupiti se oko zajedničkih ciljeva? Za to je zaista potrebna hrabrost kako je ovih dana pisalo na rukavima nečijeg kaputa, hrabrost i vizija budućnosti. Ljude koji ih posjeduju nazivamo liderima.

Svjetski poslovni savjet za održivi razvoj (WBCSD) je u Davosu bio domaćin niza događanja, a jedna od tema  bila je integracije ESG (environment, social and governance) u korporativne sustave upravljanja rizicima. Tom je prilikom predsjednik WBCSD-a, Peter Bakker izjavio da će se u narednom periodu dramatično mijenjati odnos prema fiducijarnim dužnostima kako bi bi se prikazalo prave troškove, prave profite i prave vrijednosti naših poduzeća. Izjavio je kako smatra da će ovo biti glavna tema slijedećeg sastanka u Davosu. Na što se Mr. Bakker referirao?

Fiducijarna dužnost za održivi razvoj

Sve se češće diskutira o mogućnosti ugradnje utjecaja na okoliš i društvo i odgovornog upravljanja (ESG) u fiducijarnu odgovornost. Cilj integracije ESG evaluacije u fiducijarnu odgovornost, prema UNEP FI-jevom drugom fiducijarnom izvještaju iz 2009. godine, jest ojačati a ne zamijeniti  proces donošenja odluka upravitelja sredstvima (odnosno identificirati najbolju moguću investiciju iz perspektive omjera rizika i povrata sukladno važećim propisima).

U siječnju ove godine završeno je javno savjetovanje koje je Europska komisija provela kako bi ispitala preporuku Ekspertne skupne o održivom financiranju. Preporuka se odnosi na proširenje fiducijarne odgovornosti institucionalnih investitora i upravitelja sredstvima na faktore okoliša, društva i upravljanja (ESG) kao i dugoročne održivosti.

I poduzeća i investitori sve su više svjesni rizika od klimatskih promjena, bez obzira je li rizik fizički ili regulatoran. Upravitelji imovinom velikim koracima ulaze u ovo područje. BlackRock, najveći svjetski upravitelj imovinom koji upravlja s 5 bilijuna dolara, u posljednjem izvještaju preporučio je investitorima uključivanje klimatskog rizika u svoje odluke. Uz njih, još je dvije trećine menadžera sredstava prema istraživanju Instituta Morgan Stanley i Bloomberga, koji koriste pitanja održivosti za postizanje konkurentskih povrata.

Trendovi se očito mijenjaju. Osvještavanje rizika od nedjelovanja prema klimatskim promjenama odnosno propuštanje uočavanja rizika i uvođenje mjera prilagodbe, poprima široke razmjere. Iako se Hrvatska još nije probudila i shvatila nužnost i neminovnost djelovanja za održivi razvoj, po svemu sudeći neće ga moći još dugo ignorirati. Preostaje nam vidjeti hoće li Davos iduće godine zaista biti u znaku održivog razvoja. Naznake su da bi se tako nešto moglo i ostvariti.