Kapital i ideologija. Gvozden Flego o posljednjoj Pikettyjevoj knjizi. Što izaziva nejednakosti i kako se opravdavaju?

Hrvatska nema sreće s nejednakošću, i to na više načina. Tema je to u cijelom svijetu, i nije ju nametnuo Thomas Piketty svojom prethodnom knjigom Kapital u 21. stoljeću iz 2013. godine, nego se nametnula sama, nametnule su je sve veće nejednakosti, nametnuli su je događaji, a analizirali su ih i prije Pikettyja vrlo značajni istraživači, neki od njih već Nobelovci. Pikety joj je tek pristupio na svojstven način i s detaljn(ij)om analizom.

U Hrvatskoj se nejednakost ne istražuje (to je prvi način na koji Hrvatska nema sreće s nejednakošću), u najboljem se slučaju izračunava, kako je nedavno priznao jedan od autora nekih članaka o nejednakosti. I to tako da se ustvrdi da nejednakosti nema, ili da nije problem, ili da je i treba biti ili da je treba biti još i više (to je drugi). Izračuni nerijetko pogoduju tim zaključcima, a izbor metode se često opravdava potrebom usporedbe s drugim zemljama kao da nejednakost u Hrvatskoj ne može imati svoje specifičnosti, kao da moguće nepostojanje nejednakosti u Hrvatskoj ne bi trebalo samo po sebi izazvati znatiželju. K tome, usporedbe s mnogim bliskim zemljama u kojima je po svim izračunima nejednakost značajno manja se izbjegavaju. (To je treći razlog zašto Hrvatska nema sreće s nejednakošću. )

Sad je Piketty objavio drugu knjigu pod naslovom Kapital i ideologija, a čiji je prijevod izdavačka kuća Profil upravo objavila. U naslovu joj je dakle ponovo kapital, ali je i to knjiga o nejednakosti (koje opet nema u naslovu). Ovaj je put možda primjenjivija na Hrvatsku, budući da se bavi ideološkom legitimacijom nejednakosti i konzekvencama. Ovdje je ulomak iz prijevoda koji ilustrira sadržaj knjige.

Treći razgovor Kluba Batina, koji su osnovale Ideje.hr posvećen je upravo knjizi Kapital i ideologija. Uvodno će o njoj govoriti profesor Gvozden Flego, koji u knjizi uočava kako neupitne dosege tako i nedostatke. Flego uz ostalo piše:

Autorovo inzistiranje na bazičnosti ideologije za politička, ekonomska i društvena događanja možemo razumjeti kao pristajanje uz Maxa Webera, da je duh kapitalizma odredila protestantska etika i novovjeka svrhovita racionalnost Zapada, dakle duhovna (ideologijska?) sfera. Otuda postaje razumljivo autorovo metodski značajno distanciranje od marksizma i njegovo uvjerenje u potpunu autonomnost sfere ideja jer, kaže, svakome stanju postoji mnoštvo idejnih alternativa. No radikalizacija tog metodologijskog postava u tvrdnju da nejednakosti među ljudima nisu ekonomske, nego ideologijske smatram intelektualističkom redukcijom stvarnosti na ideologiju. Povrh toga, bazičnost ideologija za ljudske djelatnosti implicira racionalnost i transparentnost politike. Tako je Thomas Piketty iz politike izgnao djelotvorne strasti, interese, moć, o kojima ni ne razglaba.

U razgovoru o Pikettyjevoj knjizi sudjelovat će Ana Matan, Danijela Širinić, Danijela Dolenec, Ivo Bićanić, Žarko Puhovski, Zdravko Petak, Tvrtko Jakovina, Božo Kovačević, Marko Grdešić, Filip Novokmet, Tonči Kursar, Josip Lučev, Matija Kroflin, Ivica Urban, Robert Brozd i drugi. Većina je navedenih potvrdila sudjelovanje u razgovoru.

Razgovor će biti održan 28. listopada od 17:00 u Florijana Andrašeca 18a/I u Zagrebu, a bit će ga moguće pratiti i na youtube kanalu Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja.

Naknadno smo dobili informaciju da profil, izdavač hrvatskog prijevoda knjige Kapital i ideologija, svima koji se do 31 listopada jave na e-mail adresu prodaja@profil.hr narudžbom Pikettyieve knjige, omogućava kupnju uz popust od 30 posto.