Nekad primjer egalitarnosti, Češka je danas zemlja u kojoj budućnost djeteta ovisi o bogatstvu njegovih roditelja. Na meti vlade su novinari, civilno društvo i ljudska prava, a klijentelizam i kulturni ratovi po trumpovskom scenariju zamijenili su ideale prvog predsjednika Češke. Sofija Kordić analizira poteze radikalno desne populističke koalicije premijera Andreja Babiša.
U trećem video-isječku i tekstualnim natuknicama o obljetnici moderne demokracije prvo govori Goran Selanec o svojem viđenju Deklaracije o neovisnosti, slijede pitanja iz publike (Bože Kovačevića o unošenju ropstva u Ustav SAD-a), odgovori Gorana Selaneca, intervencija Tina Radovanija i završna riječ Žarka Puhovskog
Prosječni kumulativni hrvatski gospodarski rast je od 1988. do 2020. godine bio 28 posto, izračunali su Mačkić, Novokmet i Rusmir. U raspodjeli dohotka gornjih tri posto uzelo je lavovski dio, deset se posto može smatrati dobitnicima, a najmanje 30 posto gubitnicima tog razdoblja. Četrdesetak posto zaostaje za prosjekom, a preostalih dvadesetak posto uspijevaju držati glavu iznad vode (prosjeka).
Kako zaustaviti rast nejednakosti koji traje od početka 1980-ih? Francuski ekonomist Thomas Piketty i američki filozof Michael J. Sandel razgovarali su o redistribuciji bogatstva, participativnom socijalizmu i budućnosti ljevice. Zdenko Duka preporuča knjigu "Jednakost - što znači i zašto je važna?" u kojoj je objavljen njihov razgovor.
Liberalno tržišna gospodarstva (LME) fokusirana su na domaću potrošnju, deindustrijalizirani su neto uvoznici i tendiraju većoj nejednakosti dohotka. Koordinirana tržišna gospodarstva (CME) su manje fokusirana na domaću potrošnju, često su neto izvoznici i tendiraju većoj jednakosti dohotka. Hrvatska se oslanja na usluge, a po nejednakosti dohotka je na razini nejednakijih koordiniranih tržišnih gospodarstava i manje nejednakih liberalno tržišnih gospodarstava
Vjerojatno je da od kolektivnog narcizma spasa nema, završava Goran Mihelčić članak u kojem na temelju niza suvremenih istraživanja opisuje masovni psihološki fenomen čije karakteristike plaše, uz ostalo zato što skupine od ogorčenosti vodi sve do osvete
Izuzmu li se političke implikacije kojima je opterećena, The Dawn of Everything vrijedna je kao kritika historijskih mitova. Pretpovijesna društva ocrtava kao vrlo živa i sklona društvenom eksperimentiranju. Goran Mihelčić međutim smatra da je čak i zainteresirani čitatelj u opasnosti da nasjedne znanstvenoj neiskrenosti autora, pa glavnom prednošću objavljivanja knjige smatra njezine dosadašnje i buduće negativne recenzije i argumentirane kritike
Poveliki zbornik o financijalizaciji nalik je leksikonu, prolazeći kroz njega čitalac ima sam rekonstruirati mehanizme na temelju kojih se fenomen formira i oblikuje društvenu i političku hijerarhiju, zaključuje Željko Ivanković u osvrtu u kojem naglasak stavlja na odnos vrijednosti i cijene, zatim na problem kako financijalizacija izaziva nejednakost te postavlja pitanja: je li doba financijalizacije jedinstveno ili dio povijesnog trenda i može li se razumjeti bez standardne ekonomike
Knjigu Kapital i ideologija, Thomasa Pikettyja, čiji hrvatski prijevod izlazi uskoro u izdanju Profila, predstavio je Gvozden Flego, a uvodne su komentare dali Ivo Bićanić, Žarko Puhovski, Danijela Dolenec. U razgovoru su još sudjelovali Josip Lučev, Velibor Mačkić i Matija Kroflin
Iako politika koju Piketty predlaže izgleda radikalno antikapitalistička, detaljnijim promišljanjem utvrđujemo da ukidanje kapitalizma nije njegov cilj, piše Božo Kovačević u osvrtu na raspravu o knjizi Kapitalizam i ideologija. Da sustav progresivnog oporezivanja osigura sredstva za javne politike potrebno je da dionice donose profit, da nekretnine donose visoke rente a menadžeri dobivaju visoke plaće. Uspješna kapitalistička ekonomija trebala bi imati socijalističku političku nadgradnju
Treći razgovor u klubu Batina, koji su osnovale Ideje.hr, posvećen je knjizi Thomasa Pikettyja Kapital i ideologija čiji je prijevod na hrvatski upravo izišao iz tiska. Uvodno će je predstaviti profesor Gvozden Flego. Razgovor će se održati 28. listopada od 17:00 u Florijana Andrašeca 18a/I u Zagrebu
Bruce M. Boghosian, matematičar sa Sveučilišta Tufts, objavio je potkraj prošle godine u časopisu Scientific American, simulaciju prema kojoj je nejednakost neizbježna posljedica tzv dvorišne razmjene pojedinaca koji u transakciju ulaze pretpostavljenom svojom voljom. Model prvo stvara oligarha, a kad se dodaju stvarni parametri, porezi, prednosti koje bogati imaju na tržištu te zaduživanje siromašnih, onda dobro opisuje današnju stvarnu rastuću nejednakost. Nudi i rješenje
Linije sukoba su uspostavljene: između onih koji smatraju da su Sjedinjene Države nepopravljivo zle i moraju biti srušene nasiljem i onih koji još drže da je Amerika najbolja zemlja na svijetu, temeljena na vladavini prava, slobodama pojedinaca i neotuđivim pravima. Prvi imaju veliku prednost jer su kroz desetljeća poduprti obrazovnim sustavom i većinom medija, piše Oliver Franić
Knjiga Kod kapitala hrabro, jasno i logički opisuje same pravne osnove tržišta i pretpostavke nejednakosti, piše Josip Lučev. Osnovni argument o pravnoj prirodi kapitalizma je izvrsno izložen, uz dužnu pažnju posvećenu povijesti partikularnih interesa i sustavnog favoriziranja elita
Mjere za suočavanju s korona krizom trebale bi uzeti u obzir nejednakost pojedinih komponenti imovine u Hrvatskoj. Slijedi to iz analize nejednakosti imovine koju je objavila Hrvatska narodna banka. Kriza otvara i pitanje političke nejednakosti. Koji će segment društva presudno utjecati na oblikovanje mjera za prevladavanje krize: oni koji zahvaljujući financijskoj imovini ipak imaju više opcija nego oni drugi koji do jučer nisu bili siromašni, a sad imaju samo nekretninu u kojoj se tek mogu samoizolirati
Prema dosad dominantnom gledanju na funkcioniranje ekonomije pitanja nejednakosti i pravde neutralna su u odnosu na ekonomsku efikasnost. Prema novom pristupu početna raspodjela u pristupima resursima utječe na ekonomske ishode, piše Ivo Bićanić u članku u kojem ističe da se u Hrvatskoj to pitanje svjesno zanemaruje iako može utjecati na efikasnost ekonomske politike. Zašto? Možda baš zato
Anketa o financijama i potrošnji kućanstava koju je provela HNB, napokon omogućava analizu sociodemografskih te poslovnih karakteristika hrvatskih kućanstava u odnosu na njihove imovinske i dohodovne nejednakosti, čime postaju moguće skice nekoliko posto najbogatijih (i najsiromašnijih), a možda i spoznaje kakva je njihova (politička) pozicija kad je riječ o upravljanju institucijama kao zajedničkim resursom
Demografski kompleks, krivo postavljen, sekundaran je i ustvari minoran, piše Ivo Bićanić. Riješit će se kad se riješe primarni problemi. Koji?
Vedran Šošić ističe da njegov članak "nije rasprava o velikim temama koje će oblikovati 'teoriju i praksu' središnjeg bankarstva u narednim desetljećima i poziciju središnjih banaka u demokratskim društvima“. To je, naravno, nemoguće. Pokušat ću, piše Željko Ivanković, pokazati da iz Šošićeva članka, unatoč njegovoj fokusiranosti na uspješnost HNB-a, ipak izviruju i „velika“ pitanja odgovornosti, neovisnosti i pozicije centralnih banaka u demokratskom poretku
Financijska kriza od prije deset godina potaknula je preispitivanje vladajuće ekonomske paradigme: raspravlja se o mogućem utjecaju centralnih banaka na kretanje nejednakosti, kritiziraju se teorije kojima legitimiraju svoju politiku: potiskivanje inflacije cijena imovine iza zastora brige za inflaciju potrošačkih cijena. Konzekventno, na meti je i neovisnost centralnih banaka u demokratskom okruženju. Knjiga australske sociologinje financija Jocelyn Pixley na svoj se način bavi svim tim temama te poviješću centralnog bankarstva u 20. stoljeću