Najnovije spoznaje o rijetkim nuspojavama različitih cjepiva i usporedbe s efektima zaraze virusom SARS-CoV-2

Studija je obuhvatila preko 1,7 milijuna cijepljenih osoba te su uspoređene s kontrolnom (necijepljenom) skupinom. Analizirano je 25 različitih neželjenih ishoda, poput anemije, infarkta miokarda, moždanog udara, aritmije, venske tromboze, plućne embolije, trombocitopenije i sl., za koje je postojala indicija ili sumnja da bi mogli biti uzrokovani cijepljenjem, piše Marko Močibob i pojašnjava dalje u članku koje rizike cijepljenje zaista povećava a koliko ih (više) povećava Covid-19

• Autor je docent na PMF-u u Zagrebu, gdje predaje biokemiju te genomiku i bioinformatiku

Hrvatska, siječanj 2021. godine. Brojevi novooboljelih, hospitaliziranih i preminulih od COVID-19 su u padu. Krajem prosinca 2020. godine prvo cjepivo protiv SARS-CoV-2 (Comirnaty, Pfizer/BioNTech) dobiva uvjetno odobrenje za korištenje na području EU, pa tako i u Hrvatskoj, slijedi ga slično cjepivo Moderne (Spikevax) početkom siječnja, a krajem siječnja 2021. godine uvjetno je odobreno i cjepivo Vaxzevria, proizvođača AstraZeneca. Dostupnost cjepiva je još vrlo ograničena zbog limitiranih proizvodnih kapaciteta i velikih logističkih zahtjeva, ali izlaz iz krize uzrokovane pandemijom COVID-19 i nametnutih ograničenja čini se nadohvat ruke. Proljeće, cijepljenje, i pandemiju COVID-19 možemo ostaviti iza sebe.

Ali, kako kaže narodna poslovica, čovjek planira, Bog se smije: vrlo brzo brojke u cijeloj Europi (i Hrvatskoj) ponovo rastu zbog širenja zaraznijeg Alfa ili tzv. britanskog soja, a na istoku, u Indiji, već hvata zamah Delta-soj. Paralelno s time, cjepiva su i dalje nedostupna, barem široj populaciji, a dinamika cijepljenja je frustrirajuće spora. Na hrvatskoj i globalnoj sceni odigrava se niz događaja koji dodatno kompliciraju i u osjetljivom trenutku odvraćaju ljude od cjepljenja: početkom veljače u Hrvatskoj niz uglednika poput Luke Burilovića ili rektora Damira Borasa sa suprugom cijepi se preko reda, a digitalna platforma koja je trebala olakšati, prioritizirati i demokratizirati organizaciju cijepljenja doslovno se raspada, nakon čega puca afera koja otkriva da je posao povjeren tvrtki bez kompetencije i referenci, u vrlo sumnjivim uvjetima. Na globalnoj sceni, cjepivo AstraZeneca je povezano vrlo rijetkim ali opasnim poremećajem zgrušavanja krvi i nastajana krvnih ugrušaka (više riječi kasnije), u mnogim europskim državama cijepljenje njihovim cjepivom se privremeno obustavlja. Strahovi da su cjepiva prebrzo razvijena i nedovoljno testirana sve su raširenija. Cijepiva na bazi mRNA proizvođača Pfizer/BioNTech i Moderne povezana su pak s rijetkim komplikacijama miokarditisa (upala srčanog mišića). Kombinacijom strahova od nepoznatog, latentnog nepovjerenja u cjepiva koje desetljećima tinja još od afere Wakefield, nepovjerenja u sustav, javne i državne institucije zbog nedosljednih odluka Stožera tijekom pandemije, izostanka smislene i ciljane medijske kampanje, dolazimo do sadašnjeg trenutka i apsurdne situacije da cijepiva ima, ali je procjepljenost i odziv na cijepljenje u Hrvatskoj među najlošijima u Europskoj uniji. Iako su uzroci sadašnjoj situaciji i nezadovoljavajućoj procjepljenosti stanovništva Hrvatske protiv COVID-19 brojni i složeni, prema nedavnom ispitivanju javnog mnijenja kojeg je za Novu TV provela agencija IPSOS, glavni razlog odbijanja cijepljenja je sumnja u sigurnost cjepiva (strah od nuspojava i neistraženih posljedica cjepiva, 49 %).

Kombinacijom strahova od nepoznatog, latentnog nepovjerenja u cjepiva koje tinja još od afere Wakefield, nepovjerenja zbog nedosljednih odluka Stožera dolazimo do situacije da je procjepljenost i odziv na cijepljenje u Hrvatskoj među najlošijima u Europskoj uniji. Naslovna stranica knjige o slučaju Wakefield

Što smo u međuvremenu saznali o nuspojavama i sigurnosti cjepiva?

Važno je otvoreno reći da svaki lijek i farmaceutski pripravak ima nuspojave. Da bi lijek, farmaceutski pripravak ili cjepivo dobilo odobrenje za korištenje, mora se dokazati njegova učinkovitost, ali i ispitati nuspojave, sigurnosni profil i pokazati da korist nadmašuje neželjene učinke. U redovitoj trećoj fazi kliničkih ispitivanja koja su prošla sva spomenuta cjepiva prije dobivanja uvjetnog odobrenja takva ispitivanja napravljena su na desecima tisuća ljudi, i pokazalo se da su uobičajene nuspojave blage i prolazne: bol na mjestu uboda, glavobolja, umor, malaksalost, povišena temperatura, bolovi u mišićima, pospanost i slično.

U svjetlu spomenutih strahova i sumnji u sigurnost cjepiva koje je pokazalo nedavno istraživanje javnog mnijenja, u medicinskoj literaturi se ovih dana pojavila vrlo zanimljiva studija koja istražuje vrlo rijetke (učestalost manja od 1 na 10 000 ispitanika), ali ozbiljne nuspojave. Studija je objavljena u uglednom časopisu New England Journal of Medicine 25. kolovoza 2021. godine, a obuhvatila je preko 1,7 milijuna osoba cijepljenih s mRNA cjepivom Comirnaty, proizvođača Pfizer/BioNTech. Istraživanje je temeljeno i obuhvatilo ispitanike iz stvarnog svijeta, te su uspoređeni s kontrolnom (necijepljenom) skupinom na način da se ispitanici poklapaju prema socioekonomskim (dob, spol, mjesto boravka, ekonomski status, etička pripadnost i sl.) i kliničkim kriterijima.

U prosjeku, za svako promatrano stanje ili nuspojavu, analizirano je gotovo 900 000 osoba u ispitivanoj i kontrolnoj skupini koje su bile usporedive po spomenutim kriterijima, unutar 42 dana od cijepljenja. Analizirano je 25 različitih neželjenih ishoda, poput anemije, infarkta miokarda, moždanog udara, aritmije, venske tromboze, plućne embolije, trombocitopenije i sl., za koje je postojala indicija ili sumnja da bi mogli biti uzrokovani cijepljenjem. To je potvrđeno samo za neke od njih. Tako je potvrđeno da cijepljenje povećava rizik od upale srčanog mišića (miokarditis) oko 3 puta, ili dodatnih 2,7 slučajeva na 100 000 osoba. Za limfoadenopatiju (oticanje limfnih čvorova) rizik je povećan 2,4 puta, upalu slijepog crijeva 1,4 puta.

Nadalje, na isti način analizirano je preko 200 000 zaraženih virusom SARS-CoV-2, ili u prosjeku preko 170 000 parova za istih 25 neželjenih ishoda ili oboljenja. Rezultati su bili veoma zanimljivi: infekcija virusom SARS-CoV-2 uzrokuje veću učestalost (rizik) za oštećenje bubrega (15 x), aritmiju (4 x), vensku trombozu (4 x), srčani udar (4,5 x), upalu srčanog mišića (18 x), upalu srčane ovojnice (5 x), intrakranijalno krvarenje (7 x) i plućne embolije (12 x). Ukratko, infekcija virusom SARS-CoV-2 znatno podiže rizik za veći broj promatranih oboljenja od Pfizerovog cjepiva, te u puno većoj mjeri povećava rizik od upale srčanog mišića, u usporedbi s cjepivom (18 puta naprama 3 puta). Autori studije stoga zaključuju: “naši rezultati upućuju da je infekcija virusom SARS-CoV-2 sama po sebi vrlo jak faktor rizika za miokarditis, i znatno povećava rizik za brojne druge ozbiljne neželjene posljedice.” Prema dostupnim informacijama, Pfizerovo cjepivo doista možemo smatrati vrlo sigurnim. Ovi zaključci ne mogu se automatizmom poopćiti na ostala cjepiva, posebice na vektorska cjepiva AstraZenece (Vaxzevria) ili Johnson & Johnsona (Janssen), mada vektorska cjepiva djeluju slično kao mRNA cjepiva, ali na drukčiji način instruiraju naše stanice da proizvode tzv. spike-protein. Važno je naglasiti da je spomenuto Pfizerovo cjepivo 23. kolovoza 2021. godine dobilo puno odobrenje američke agencije za sigurnost hrane i lijekova (FDA).

Skeptici bi mogli prigovoriti da su dugoročni štetni učinci cjepiva još nepoznati, i to je točno. Vrijeme je jedino što se ne može kupiti ili ubrzati. Ali, to vrijedi i za sâm virus SARS-Cov-2

U međuvremenu, potvrđeno je da cjepivo AstraZenece i Johnson & Johnson mogu uzrokovati tzv. sindrom tromboze praćene trombocitopenijom (smanjenim brojem trombocita) i poremećaj zgrušavanja krvi i procjenjeno je da se taj rijedak poremećaj javlja na 1 od 50 000 cijepljenih osoba mlađih od 50 godina. Taj poremećaj zgrušavanja krvi intenzivno se istražuje, postoji nekoliko hipoteza o mogućim uzrocima ili mehanizmima, ali radi se o toliko rijetkoj nuspojavi da je upravo niska učestalost najveća prepreka u njenom izučavnaju, i u konačnici rješavanju. Pojedine države ograničavaju primjenu cjepiva AstraZenece na starije dobne skupine gdje je ta nuspojava manje česta. Upute o cjepivu EMA (Europske medicinske agencije) upozoravaju na mogućnost pojave sindroma tromboze praćene trombocitopenijom, navode mjere predostrožnosti i upute što poduzeti ako dođe do tog poremećaja, ali ne navode nikakva ograničenja na korištenje cjepiva Vaxzevria, što znači da europski regulator i dalje smatra da korist od cjepiva nadmašuje prateći rizik. Za COVID-19 također je pokazano da u sličnoj populaciji (žene mlađe i srednje životne dobi) može uzrokovati slične, teške komplikacije po krvožilni sustav mozga, trombozu venskih sinusa. Procjenjeno je da rizik tromboze venskih sinusa je 60 do 230 puta veći kod COVID-19 nego vektorskih cjepiva.

• Umjesto zaključka

Prema svim dostupnim podacima, raspoloživa cjepiva koja se koriste u Europi i Hrvatskoj su sigurna, u smislu da su ozbiljne nuspojave vrlo rijetke. Do sada je prema dostupnim podacima cijepljeno preko 3 milijarde ljudi (40 % svjetske populacije), i aplicirano je više od 5 milijardi doza cjepiva (izvor: Johns Hopkins University, Our World in Data). Sigurnost i učinkovitost cjepiva prate brojni, međusobno neovisni (nad)nacionalni regulatori, poput Europske medicinske agencije (EMA), američke FDA, britanske MHRA, japanske PMDA i mnogi drugi, što znači da bi bilo teško sakriti ili prikriti neki značajniji rizik korištenih cjepiva. Uzevši u obzir broj apliciranih doza cjepiva i pomno praćenje cjepiva od strane različitih regulatora, teško je cjepiva protiv COVID-19 smatrati nesigurnima ili neistraženima. Važno je naglasiti da ozbiljne nuspojave nisu nužno i fatalne, pogotovo ako se zna koje se nuspojave mogu očekivati, i sukladno tome djelovati. Hrvatski građani u pravilu mogu birati između nekoliko vrsta cjepiva protiv SARS-CoV-2. Moguće komplikacije i rizici uslijed zaraze virusom SARS-CoV-2 i obolijevanja od COVID-19 neusporedivi su sa cjepivom, a u trenutnom kontekstu dominacije Delta-soja virusa, izgledno je da će svatko od nas biti izložen toj visokozaraznoj varijanti SARS-CoV-2.

Skeptici bi mogli prigovoriti da su dugoročni štetni učinci cjepiva još uvijek nepoznati, i to je točno. Vrijeme je jedino što se ne može kupiti ili ubrzati. Ali, to vrijedi i za sâm virus SARS-Cov-2: s nama je tek od prosinca 2019. godine, manje od 2 godine, i ne znamo još koje su moguće dugoročne posljedice infekcije sa SARS-CoV-2. SARS-CoV-2 nije tipični respiratorni virus koji napada isključivo dišni sustav, već može inficirati te oštetiti različita tkiva i organe.

Cijepljenje protiv SARS-CoV-2 u Hrvatskoj je neobavezno, izborno, i osobnu slobodu izbora treba poštovati. No, trenutno dostupne i znanstveno utemeljene informacije ne ostavljaju prostora dvojbi: rizici cijepljenja dobro su poznati i rizici infekcije virusom SARS-CoV-2 ih u svakom pogledu nadmašuju.

Ostali korisni linkovi:

1. Kratak osvrt na rezultate studije o Pfizerovom cjepivu objavljene u NEJM:
   https://www.nytimes.com/2021/08/25/health/covid-myocarditis-vaccine.html
   https://www.medpagetoday.com/infectiousdisease/covid19vaccine/94213
2. Značaj punog odobrenja Pfizerovog cjepiva u SAD-u:
   https://www.washingtonpost.com/health/2021/08/23/pfizer-vaccine-full-approval/
3. SARS-CoV-2 kao neurotropan virus sposoban zaraziti moždane stanice:
   https://www.nytimes.com/2021/08/22/science/microscopic-bat-brain-virus.html