Nejednakosti u Hrvatskoj u povijesnoj i međunarodnoj perspektivi

Filip Novokmet je doktorirao 2017. na Paris School of Economics pod mentorstvom Thomasa Pikettya, a glavni istraživački interesi su mu dohodovne i imovinske nejednakosti, ekonomska povijest i politička ekonomija. Predavanje o kretanju nejednakosti u Hrvatskoj održat će u srijedu, 4. srpnja u 16:00 u Florijana Andrašeca 18a/1 u Zagrebu

Rastuće nejednakosti dohotka i bogatstva su vratile problem raspodjele u središte ekonomskog interesa. Dominantni teorijski obrazac je dugo zanemarivao ovu tematiku, gledajući na pitanje raspodjele kao problem nekih prošlih vremena. Dijelom iz razloga što je razdoblje između 1950-ih do 1980-ih bilo obilježeno niskim razinama nejednakosti širom svijeta, te je pozornost bila isključivo posvećena pitanju ekonomske efikasnosti.

No od 1980-ih svjedočimo rastu nejednakosti u raspodjeli dohotka gotovo svugdje (Slika 1.), i u svijetlu novih dokaza se postavlja pitanje da li tržišna ekonomija uistinu ima tendenciju stvaranja previsoke nejednakosti, kako su, primjerice, vjerovali klasični ekonomisti?

Slika 1: Udio najviših 10% dohodaka u nacionalnom dohotku Izvor: World Inequality Report (2018)

Zašto danas nejednakosti rastu diljem svijeta, što ih pokreće i što trebamo činiti? Kako bi se konstruktivno pristupilo ovim pitanjima, korisno se je okrenuti dugoročnom razvoju nejednakosti. Mapiranje povijesnog razvoja nejednakosti je tako vodilo do ključnih doprinosa u ovom području, poput utjecajne Kuznetsove krivulje (Kuznets 1953, 1955), prema kojoj je ekonomski rast prirodno rješenje za problem nejednakosti. No kada su gotovo pola stoljeća nakon Kuznetsa, Piketty (2001, 2014) i suradnici (npr. Atkinson i Piketty 2007, 2010; World Inequality Report 2018) empirijski pristupili dugoročnom kretanju nejednakosti, sve je bilo manje uporišta za ovako optimističan scenarij. Nova saznanja prije ukazuju kako je razvoj nejednakosti posljedica kompleksnog spleta političkih i institucionalnih uređenja u pojedinim zemljama.

Ovo predavanje promatra razvoj nejednakosti u Hrvatskoj u povijesnoj i međunarodnoj perspektivi. Posebna pažnja se posvećuje usporedbi sa bivšim socijalističkim zemljama u Istočnoj Europi (Slika 2.). Trendovi se analiziraju u kontekstu dugoročnog razvoja, ekonomske tranzicije, globalizacije, itd. Različito kretanje nejednakosti u bivšim socijalističkim zemljama upućuju kako politike, institucije i ideologija imaju presudnu važnost u razvoju nejednakosti.

Slika 2. Udio najviših 1% dohodaka u ukupnom dohotku Izvor: Novokmet (2017)

Literatura:

Atkinson, A. B., and Piketty, T., ed. (2007). Top incomes over the twentieth century: A Contrast between Continental European and English-speaking Countries. Oxford: Oxford University Press

Atkinson, A. B., and Piketty, T., ed. (2010). Top incomes: A global perspective. Oxford: Oxford University Press

Kuznets, S. (1953). Shares of Upper Income Groups in Income and Savings. New York: National Bureau of Economic Research

Kuznets, S. (1955). “Economic growth and income inequality”. American Economic Review, 45, pp. 1-28.

Novokmet, Filip. (2017). “Between Communism and Capitalism: Essays on the Evolution of Income and Wealth Inequality in Eastern Europe 1890–2015 (Czech Republic, Poland, Bulgaria, Croatia, Slovenia, and Russia).” PhD diss. Paris School of Economics.

Piketty, T. (2001). Les hauts revenus en France au XXème siècle. Inégalités et redistributions, 1901-1998. Grasset

Piketty, T. (2014). Capital in the 21st century, Cambridge MA: Belknap

World Inequality Report(2018), dostupno na https://wir2018.wid.world