Nije svaka znanost projektna znanost. Rasprava o novom prijedlogu Nacionalnih kriterija

Sindikat znanosti organizirao je okrugli stol o Nacionalnim sveučilišnim znanstvenim i umjetničkim kriterijima za izbor na radna mjesta, na kojem su uvodno govorili predsjednik Nacionalnog vijeća Hrvoje Buljan, predsjednik Sindikata Tvrtko Smital, te profesor Damir Stanzer. Rasprava je trajala tri sata. Uz niz osjetljivih pitanja jedno od ključnih bilo je može li uopće pravilnik o radnim mjestima biti dobar ako Hrvatska ne zna što želi od svoje znanosti. Moderirao je profesor Dragan Bagić

U prvom uvodnom govoru prof. dr. sc. Hrvoje Buljan, predsjednik Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje, znanost i tehnološki razvoj objasnio je kako je cilj novog pravilnika bio ujediniti dosadašnje propise, ne uvoditi radikalne promjene, već usmjeriti sustav prema međunarodnim standardima.

Uvjeti za docente i izvanredne profesore trebali bi ostati gotovo nepromijenjeni, dok bi uvjeti za redovite profesore i redovite profesore u trajnom izboru trebali uključivati i vodstvo projekata, mentoriranje doktoranda i minimalni broj citata, no da je ostavljena mogućnost da se jedan tih uvjeta zamjeni sa zamjenskima.

Naglasio je kako će prijelazno razdoblje, u kojem kandidati mogu birati između starih i novih kriterija, trajati tri godine.

U svojem uvodnom izlaganju dr. sc. Tvrtko Smital s Instituta Ruđer Bošković u Zagrebu, predsjednik NSZVO, kazao je kako svi želimo od hrvatske znanosti i sveučilišnog sustava da ima veću kvalitetu, no i da imamo nedostatak pokazatelja koji bi mogli ilustrirati gdje smo mi, i s kojim opravdanjem mislimo da trebamo biti bolji u odnosu na postojeću razinu ulaganja u sustav.

Istaknuo je i kako je novost koncept garantiranog napredovanja – za one koji zadovoljavaju kriterije više neće biti potrebno čekati nečije umirovljenje – što je velika promjena i potencijalno pozitivni materijalni benefit za zaposlenike u sustavu znanosti i visokog obrazovanja, no to povlači pitanje je li to nešto što je poželjno, i je li to strateška odrednica države.

U trećem uvodnom izlaganju prof. dr. sc. Damir Stanzer s Prehrambeno-biološkog fakulteta grupirao je probleme s novim prijedlogom u tri skupine – pravno-proceduralnu kategoriju, strateško-ideološko-političku kategoriju i taktičku razinu, razinu detalja.

Istaknuo je da u prvoj kategoriji postoji problem retroaktivnosti – što će se brisati neki do sada važeći kriteriji – te da smatra kako je tri godine prekratak rok za adaptaciju.

Oko ideološke kategorije, naglasio je kako je u prijedlogu prisutna ideologija akademskog neoliberalizma, u kojoj je 37 stranica posvećeno znanosti, a tek 4 stranice nastavnoj komponenti sveučilišta.

Što se tiče samih detalja, kazao je kako u prijedlogu postoji jako veliki broj problema koji se “ne daju točkasto rješavati”. Po njemu je neophodno vraćanje na početne postavke, prvo pobrojati šta se sve treba vrednovati, šta sve ljudi rade na institucijama i onda to svrstati u grupacije aktivnosti, a tek onda vidjeti što je cilj, što se treba i kako vrednovati.

Moderator prof. dr. sc. Dragan Bagić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu potom je otvorio raspravu u kojoj su sudjelovali profesori i znanstvenici u dvorani te oni koji su raspravu pratili putem interneta.

Cijelu raspravu možete pogledati u nastavku: