12. kolovoza 2022. / Članci Rasprave
U trećem članku o replikacijskoj krizi Ivan Flis opisuje nastanak metaznanosti iz perspektive njezinih protagonista, te je smješta u kontekst pokreta za reformu znanstvenog istraživanja. Na kraju nudi kritičku perspektivu sociologa znanosti koji su skeptični prema obećanjima metaznanstvenika
Ivan Flis
28. svibnja 2022. / Aktualno Klub Batina
Adrijana Šuljuk, Jelena Puđak i Marija Brajdić Vuković prezentirale su uvide iz svojih istraživanja o tome kako su se znanost i znanstveni sustav nosili s pandemijom, je li se promijenilo povjerenje građana u znanost te koje su sličnosti i razlike u odnosu znanosti prema klimatskoj krizi i pandemiji
Ideje.hr
21. svibnja 2022. / Klub Batina
U utorak, 24. svibnja u 17:00 Ideje.hr u Florijana Andrašeca 18a/I organiziraju raspravu o znanosti u okolnostima društvenih kriza (recentne klimatska kriza i pandemija). Uvodno će, na temelju svojih istraživanja, govoriti Jelena Puđak (Institut Ivo Pilar) te Adrijana Šuljok i Marija Brajdić Vuković (Institut za društvena istraživanja). Rasprava će se izravno prenositi na youtube kanalu Sindikata znanosti, a oni koji su zainteresirani a ne mogu uživo prisustvovati moći se uključiti i putem Zooma.
Ideje.hr
5. svibnja 2022. / Članci
Povjerenje u institucije u Hrvatskoj narušeno je već u tranziciji, kad su skrojene prema privilegiranima, a nepovjerenje je ojačano nedemokratskim upravljačkim praksama i medijskom kulturom. Marko-Luka Zubčić pripremio je Izvještaj europske istraživačke grupe koji ukazuje na razvoj političkog pokreta temeljenog na kvazi-spiritualističkim teorijama zavjere i mesijanskim influencerima
Marko-Luka Zubčić
28. ožujka 2022. / Aktualno
Rasprava o Nacrtu prijedloga Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju održat će se u hotelu Sheraton u Zagrebu (dvorana Grand Ballroom), 2. travnja 2022. (subota) od 10 do 13 sati.
Ideje.hr
22. siječnja 2022. / Rasprave
Potaknut recentnom knjigom norveške sveučilišne profesorice Anne Kalvig o spiritizmu, Jeremy Shearmur dao se prvo u istraživanje njegove povijesti, zatim neobičnog odnosa s religijom u koju se spiritizam iz različitih razloga opire usustaviti, te napokon u kritičko filozofsko propitivanje spiritizma. Završava riječima: Ne vidim razloga zašto ljudi ne bi istraživali to područje
Jeremy Shearmur
11. prosinca 2021. / Publikacije
Racionalnost je pojam koji se često spominje ali rijetko istražuje, zaključuje Goran Mihelčić u prikazu najnovije knjige Stevena Pinkera posvećene upravo toj temi i pojmu, a u kojem se prikazu, uz isticanje kvaliteta knjige ne suzdržava ni citiranja kritičara "najiritantnije osobe na svijetu" kojoj je "kosa odavno počela pisati knjige"
Goran Mihelčić
18. veljače 2021. / Rasprave
Antiznanstveni sentiment nije nikakva aberacija u stalnom povijesnom znanstvenom napretku, nego njegov sastavni dio, dijelom je posljedica nedostatnosti same znanosti, a također i posljedica njezine zloupotrebe, piše Boris Kožnjak. Radi se o historijskoj dijalektici znanosti i antiznanosti koje su obje u opasnosti od radikalizacije i iskrivljenja
Boris Kožnjak
26. lipnja 2020. / Publikacije
Iako u ovim intervjuima progovaraju pripadnici akademske zajednice, nešto je u njoj nisko, strastveno i autohtono, kao da su se znanstvenici na nekom tulumu otpustili pa konačno govore što misle, a u svojoj instituciji to možda ne mogu, piše Marija Ott Franolić, uzbuđena čitanjem knjige Znanje u digitalnom dobu u kojoj Petar Jandrić razgovara s desetak vrlo razuzdanih i neobičnih intelektualaca
Marija Ott Franolić
20. srpnja 2019. / Aktualno
Na početku 21. stoljeća u svemirske programe počinju ulaziti privatnici, Bezos, Musk, piše Dario Hrupec uz 50. obljetnicu spuštanja čovjeka na Mjesec. Ima li smisla slanje ljudi na Mars? Ako je cilj razvijati tehnologiju za buduća putovanja ljudi u svemir, ima smisla. Ako je cilj samo znanstveno istraživanje, onda je bolje kao do sada – umjesto ljudi slati robote.
Dario Hrupec