Ovisnost turizma o pandemiji. Što se iz lanjske sezone može naučiti o sljedećoj

Pandemija popušta, u Hrvatskoj su već započele pripreme za turističku sezonu. Radom studenata Ekonomskog fakulteta o prošloj sezoni upućujemo na razmišljanje koji će faktori utjecati na sljedeću

• Naslovna fotografija: Ministarstvo turizma RH

• Autori su studenti Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, a za rad na temelju kojeg je nastao članak dobili su Rektorovu nagradu

Paul Krugman je u jednom late night talk showu na pitanje o mogućnostima ekonomskih prognoza odgovorio: “Teško je dobiti ispravnu vremensku prognozu zbog kompliciranosti sustava, a te procjene se temelje na fizici. Ekonomija je jednako tako kompleksan sustav, ali glavna razlika je što se ona temelji na ljudima.” Početkom prošle godine da ste pitali najbolje svjetske ekonomiste o stanju ekonomije na kraju 2020. godine nitko od njih ne bi spomenuo pandemiju i apsolutni krah gospodarstva. Ali upravo to se dogodilo.

Graf 1: Kretanje BDP-a RH od I. kvartala 2016. do III. kvartala 2020. Izvor: Eurostat
Napomena: Siva linija prikazuje razdoblje od I. do III. kvartala 2020. odnosno razdoblje COVID-19 krize

Hrvatska je gospodarsku krizu uzorkovanu COVID-19 pandemijom dočekala s uzlaznim trendom kretanja BDP-a i umjereno pozitivnim očekivanjima o budućnosti (Graf 1.). Međutim sredinom ožujka, kada je Vlada RH uvela prvi lockdown sve se promijenilo. Pozitivna očekivanja zamijenila su ona sumorna te su se sve češće počela postavljati pitanja o performansama gospodarstva u pandemijskoj godini.  Medijski su najaktualnije bile priče o sudbini ugostitelja i ‘sezone’. Hrvatsko je gospodarstvo izrazito ovisno o turizmu (turizam čini preko 10% BDP-a), a turizam je ovisan o stranim turistima. Prema podacima DZS-a za 2019. godinu samo 8% od ukupnog broja turista činili su domaći turisti. Taj podatak govori o magnitudi potencijalnih posljedica ako se broj stranih turista naglo i značajno smanji.

Turizam kao i svaki izvozni proizvod ovisit će o nekim ‘tradicionalnim’ makroekonomskim varijablama. Jedna od njih je dohodak odnosno BDP-e. Logika iza ove varijable je jednostavna. Što je dohodak stranaca/Hrvata manji to će oni imati manje novca za trošiti na turizam što će izazvati pad u turizmu. Graf 1. prikazuje kretanje BDP-a Hrvatske od I. kvartala 2016. do III. kvartala 2020. godine dok Graf  2. prikazuje kretanje BDP-a odabranih zemalja za isto razdoblje.

Graf 2.: Kretanje BDP-a odabranih zemalja od I. kvartala 2016. do III. kvartala 2020. Izvor: Eurostat
Napomena: Siva linija prikazuje razdoblje od I. do III. kvartala 2020. odnosno razdoblje COVID-19 krize

Na oba grafa primjećujemo snažan pad BDP-a. Sličan pad BDP-a izazvao bi pad u turističkim brojkama i u godini u kojoj nije bilo pandemije. Tako dolazimo do drugog bitnog faktora koji je odredio turističku potražnju u 2020. godini – pandemije. Ljudi su zbog straha od zaraze virusom COVID-19, nemogućnosti povratka u svoje domovine zbog propisanih mjera karantene te brojnih drugih razloga smanjili putovanja u turističke destinacije.  Takvo ponašanje u kombinaciji s padom BDP-a i dohodaka dovelo je do rekordno niskih turističkih brojki.

S obzirom na negativna očekivanja o turističkoj sezoni početkom ljeta napravili smo analizu koliki bi bio broj turista da nije bilo COVID-19 pandemije. Točnije radili smo procjene za varijable dolasci turista, noćenja turista te CROBEXturist indeks Zagrebačke burze (ZSE) da nije bilo koronakrize. Rezultate smo izvorno prezentirali u radu Procjena učinaka pandemije koronavirusa na turističke dolaske i noćenja u Republici Hrvatskoj te na vrijednost CROBEXturist indeksa Zagrebačke burze pod mentorstvom doc.dr.sc. Tihane Škrinjarić (EFZG) koji nagrađen Rektorovom nagradom za akademsku godinu 2019./20. U radu se uzimaju podaci zaključno sa svibnjem 2020. dok smo za potrebe ovog članka napravili nove analize koje obuhvaćaju podatke do kraja rujna 2020.

CROBEXturist indeks ZSE-a prikazuje kretanje dionica najvećih i najznačajnijih Hrvatskih kompanija koje se bave turizmom, a kotiraju na Zagrebačkoj burzi. U 2020. godini došlo je do naglog pada prihoda u turizmu te je turistički sektor postao manje atraktivan za ulaganje u nesigurnim vremenima. S obzirom na navedeno, ekonomska intuicija nam govori da je trebalo doći do pada vrijednosti CROBEXturist indeksa te da bi vrlo vjerojatno vrijednost indeksa bila značajno veća da nije bilo pandemije. Na grafu 3 prikazani su rezultati dobiveni u našoj analizi.

Graf 3.: Projicirane i stvarne vrijendosti CROBEXturist indeksa do 30.9.2020. Izvor: ZSE, izračun autora na temelju Benko, Krstanović i Sovulj (2020.) Napomena: Crna linija prikazuje stvarne podatke, crvena linija projicirane vrijednosti dok isprekidana siva linija pokazuje intervale pouzdanosti +/- 2sd

Primjećujemo kako je početkom godine vrijednost CROBEXturist indeksa naglo i snažno pala na razine iz 2016. godine. Takav je snažan pad bio i očekivan. S postepenim otvaranjem zemlje za strane turiste vrijednost indeksa je krenula rasti, ali i dalje je bila snažno potisnuta ispod vrijednosti s kraja 2019. godine. Crvena linija na Grafu 3. prikazuje koje bi vrijednosti ostvario CROBEXturist indeks da nije bilo pandemije koronavirusa. U cijelom je razdoblju 2020. godine (od siječnja do rujna 2020. godine)  vrijednost CROBEXturist indeksa značajno ispod one koja bi bila da nije bilo pandemije.

Nadalje proveli smo identičnu analizu nad mjesečnim desezoniranim podacima o broju noćenja (Graf 5) i dolazaka turista (Graf 4).

Graf 4.: Projicirane i stvarne vrijendosti dolazak turista do 30.9.2020. Izvor: DZS, izračun autora na temelju Benko, Krstanović i Sovulj (2020.) Napomena: Plava linija  prikazuje projicirane vrijednosti za navedeno razdoblje (eng. forecast) dok crvena linija prikazuje stvarne vrijednosti (eng.actual)

Graf 5.: Projicirane i stvarne vrijednosti noćenja  turista do 30.9.2020. Izvor: DZS, izračun autora na temelju Benko, Krstanović i Sovulj (2020.) Napomena: Plava linija  prikazuje projicirane vrijednosti za navedeno razdoblje (eng. forecast) dok crvena linija prikazuje stvarne vrijednosti (eng.actual)

Primjećujemo da je došlo do jakoga pada u broju noćenja i dolazaka turista u Republiku Hrvatsku u 2020. godinu. Prema našim projiciranim vrijednostima za navedene varijable (plava linija; eng. forecast) ostvarene vrijednosti varijabli (crvena linija, eng. actual) bile su gotovo upala manje. Odnosno RH je ostvarila upola manje noćenja i dolazaka nego što bi ih ostvarila da se u 2020. godini nije dogodila pandemija koronavirusa.

Zaustavljanje ekonomske aktivnosti u Europi koja je bila uzrokovana lockdownom zbog COVID-19 pandemije uzrokovala je brojne socio-ekonomske probleme. U Hrvatskoj te u našim važnim vanjsko trgovinskim partnerima (posebice zemlje od kuda nam dolazi najveći broj turista) došlo je do snažnog pada BDP-a te posljedično i smanjivanja dohotka građana. Dr.sc. Vladimir Arčabić (EFZG) napisao je u proljeće  članak u kojem analizira utjecaj stranih i domaćih šokova na određene sektore domaćeg gospodarstva.

Graf 6.: Važnost inozemnog i domaćeg BDP-a za dodanu vrijednost sektora. Izvor: Arčabić V. (2020) Korona kriza: pouke iz dosadašnjih recesija; Ekonomski Lab

Iz Grafa 6. može se lako uvidjeti da sektor G,H, I (Trgovine i usluge) prema NKD je pod izrazitim utjecajem inozemnoga BDP-a. Arčabić navodi da čak 45% do 60% kretanja unutar tog sektora rezultat zbivanja van Hrvatske. Budući da turizam spada u ovaj sektor NKD-a te da dani sektor je izrazito podložan stranim šokovima  ovakvi rezultati potvrđuju prije izrečenu tezu o ovisnost domaćeg turizma o šokovima u inozemstvu. U turizmu država, kako Arčabić navodi, jako teško može intervenirati u odnosu na državne intervencije u drugim područjima gospodarstva tj. ne može država platiti milijunima stranih turista platiti da dođu ljetovati u RH. Ekonomski šok  u 2020. godini popraćen zdravstvenom neizvjesnošću zbog pandemije je uzrokovao značajno smanjenje broja dolazaka i noćenja u RH. Prema našim izračunima na desezoniranim mjesečnim podacima za broj noćenja i dolazaka turista RH je ostvarila gotovo duplo manje noćenja nego što bi ih ostvarila da nije bilo pandemije. Nadalje, snažan pad u vrijednosti CROBEXturist indeksa pokazuje važnost stranih turista u generiranju turističke potražnje u Hrvatskoj. Budući da samo 8% od ukupnom broja turista čine domaći turisti takve konstatacije nisu niti iznenađenje.