Planet Zemlja protiv Trumpa i sve malobrojnijih saveznika; Hrvatska ne može reći – to nije naša stvar

Na Pariškom su sastanku usprkos izostanku predstavnika Federalne američke vlade, bili prisutni predstavnici američkog poslovnog sektora i saveznih država kao što je guverner Kalfornije Jerry Brown. Ukupno je preko tisuću guvernera, gradonačelnika i predsjednika uprava u Sjedinjenim Državama potpisalo nastavak provođenja obveza preuzetih Pariškim sporazumom

• Na naslovnoj slici Los Angeles Times upozorava Trumpa da je uragan Harvey posljedica klimatskih promjena
• dr.sc Mirjana Matešić, ravnateljica je Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj (HRPSOR)

Još jedan tjedan zime u Zagrebu prolazi u znaku južine. Temperature su više nego ikad zabilježene u mjesecu siječnju. Vijesti ukazuju da u isto vrijeme Europa stenje pod nanosima snijega, skijaši su blokirani na skijalištima i ne mogu sići sa zatrpanih planina. Istočna obala Amerike bilježi najniže temperature od kad postoje mjerenja, koje su paralizirale zemlju, zatvorile zračne luke i prometnice. Zapadna pak obala, nakon samo desetak dana primirja poslije razornih požara uzrokovanih previsokim temperaturama i presuhim vremenom za ovo doba godine, sada traga za nestalima pod odronima zemlje i blata uzrokovanim bujicama kiše.

U međuvremenu, Nacionalni američki institut za oceanografiju i atmosferu u svom godišnjem izvještaju potvrdio je razoran utjecaj klimatskih promjena na polarnu regiju. Prošla je godina rekordna po broju klimatskih ekstrema te je potvrđeno da se Artička regija zagrijava dvostruko brže od globalnog prosjeka. Zabilježene su iznad prosječne temperature oceana, kontinuirani gubitak leda i mnogobrojne negativne posljedice za ljude i ekosustave na Antartiku.

Može li netko uopće sumnjati da nam se događaju klimatske promjene?

Usprkos tome, predsjednik SAD-a, Donald Trump je u lipnju započeo povlačenje SAD-a iz Pariškog sporazuma o zaštiti klime, nakon što je njegov prethodnik, Barack Obama pristupio Sporazumu izvršnom odlukom kako bi zaobišao protivnike u Kongresu. Ovaj potez je obrazložen argumentima kako je Sporazum loš za Ameriku jer joj oduzima radna mjesta i konkurentsku prednost u odnosu na druge zemlje. Također je SAD povukao obećani doprinos od 2 milijarde dolara za Zeleni klimatski fond. Nakon što su kao posljednji skeptici, Nikaragua i Sirija ove godine pristupile Pariškom sporazumu, SAD je ostao jedina država koja nije članica.

U prosincu je Macron organizirao obilježavanje dvogodišnjice Pariškog sporazuma, američki predsjednik nije bio pozvan ali je na svoj način bio prisutan

Pariški sastanak

Francuski predsjednik Emmanuel Macron, domaćin One Planet Summita održanog u prosincu prošle godine u Parizu kojim je obilježeno dvije godine od Pariškog sporazuma, izjavio je da svijet gubi bitku protiv klimatskih promjena te je uputio molbu čelnicima bogatih zemalja da doprinesu ubrzanju akcije. Istom su prilikom znastvenici izrekli upozorenje da će svjetske temperature po svemu sudeći, u ovom stoljeću narasti za više od postavljene granice od 2^oC čime ćemo ući u proces promjena iz kojeg ne postoji mogućnost povrata. Na Samitu je sudjelovalo 50 zemalja svijeta, uključujući i Republiku Hrvatsku. Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država nije bio pozvan. No poruka upućena Donaldu Trumpu skrivala se iza krilatice Samita koja je glasila “Make Our Planet Great Again” koja parafrazira krilaticu Trumpove predsjedničke kampanje „Make America Great Again“. Istovremeno, Macron je ponudio američkim znanstvenicima financijsku podršku da se presele u Europu i ovdje nastave istraživanja o promjeni klime čije je financiranje u Americi zaustavljeno.

Najveća američka naftna kompanija Exxon će dioničarima podastrijeti informacije o pozicioniranju prema „niskouljičnoj budućnosti“. Ovoj promjeni stava prethodile su izjave predstavnika mirovinskih fondova, koje su ukazivale da će se nesposobnost da se očituje o perspektivi u kontekstu klimatskih promjena, odraziti na odnos dioničara prema kompaniji

Britanska premijerka Theresa May, u Parizu je dala podršku francuskom predsjedniku Macronu, Svjetskoj banci te drugim velikim međunarodnim organizacijama i državama u prihvaćanju konkretnih obveza i planova u vidu smanjenja emisija stakleničkih plinova s ciljem ograničenja klimatskih promjena i rasta prosječne godišnje temperature na manje od kritičnih 2^oC. Nova Britanska politika prema klimatskim promjenama uključuje 140 milijuna funti u Zeleni klimatski fond za financiranje prilagodbe klimatskim promjenama zemalja u razvoju, kao i partnerstvo s Kanadom u kampanji za smanjenje korištenja ugljena te preuzimanje obveza za nula emisija iz automobila. Velika Britanija obvezala se da će gotovo svi automobili biti nula emisije do 2050. godine. (Kalifornija je sebi postavila rok 2040.).

Ova akcija premijerke May konačna je potvrda da se njena stranka okreće u stajalištima prema pitanjima okoliša, nakon što je njen prethodnik David Cameron izbacio zelene teme iz programa stranke. Pokušaj je to povratka povjerenja birača nakon izbora u lipnju prošle godine.

Nova Britanska politika prema klimatskim promjenama uključuje 140 milijuna funti u Zeleni klimatski fond za financiranje prilagodbe klimatskim promjenama zemalja u razvoju, kao i partnerstvo s Kanadom u kampanji za smanjenje korištenja ugljena

Na Pariškom su sastanku usprkos izostanku predstavnika Federalne američke vlade, itekako bili prisutni predstavnici američkog poslovnog sektora i saveznih država kao što je guverner Kalfornije Jerry Brown. Ukupno je preko tisuću guvernera, gradonačelnika i predsjednika uprava u Sjedinjenim Američkim Državama potpisalo nastavak provođenja obveza preuzetih Pariškim sporazumom.

U međuvremenu, Trumpova je administracija povukla klimatske promjene i iz Nacionalne sigurnosne strategije čime se SAD još više odmakao od međunarodne klimatske politike. I sve to nakon što je Barack Obama učinio važnu odluku da prioritizira klimatske promjene uvrštavanjem u Sigurnosnu stretegiju u 2015. godini opisujući ih kao „rastuću prijetnju nacionalnoj sigurnosti“ prepoznajući prijetnju sigurnosti u potencijalnim globalnim sukobima za resurse, masovnim migracijama i slično. Možda je najbolji primjer prijetnje koju klimatske promjene predstavljaju sigurnosti, oluja Harvey koja još traje na istočnoj obali Amerike. Prije svega nekoliko dana, dvije neovisne studije dokazale su da je oluja Harvey značajno ojačana upravo kao posljedica klimatskih promjena. Potvrđeno je da je vjerojatnost ponavljanja ovakvih ekstremnih vremenskih uvjeta veća kao posljedica promjene klime.

Usprkos Američkoj podršci proizvođačima fosilnih goriva, najveća američka naftna kompanija Exxon objavila je da je njena uprava pristala dioničarima podastrijeti informacije o pozicioniranju prema „promjenama u potražnji energije, posljedicama scenarija o 2^oC te pozicioniranju kompanije prema niskouljičnoj budućnosti“. Ova promjena stava iako za sada potpuno načelna, predstavlja napredak u sposobnosti kompanije da upravlja rizicima, smatra predstavnik dioničara. Prethodile su joj izjave nekih od predstavnika mirovinskih fondova koji posjeduju značajne udjele u vlasništvu Exxona, koje su ukazivale da će se nesposobnost da se očituje o perspektivi u kontekstu klimatskih promjena, odraziti na odnos dioničara prema kompaniji.

Okolišni izbjeglice

Kako se globalna politika klimatskih promjena odražava na Hrvatsku?

U Hrvatskoj u ovom trenutku građani politiku borbe protiv klimatskih promjena najviše osjete u pipremama za uvođenje sustava odvojenog sakupljanja otpada, sustava koji su druge zemlje u Europi uvele prije više od deset godina. Iako se naoko čini da nas cijela priča oko borbe protiv klimatskih promjena zaobilazi, posljedice promjene klime već se osjećaju, iako nisu uvijek s njom povezane.

Takvo je recimo pitanje migracija koje je posljednjih godina u Europi vrlo aktualno. Mnoge izbjeglice napuštaju svoje domove zbog promjena u okolišu uzrokovanih primjerice sušom ili drugim posljedicama klimatskih promjena. Profesor Schlenker sa Sveučilišta Columbia pretpostavlja da će pritisak u narednim godinama jačati, posebno iz siromašnih i zemalja iz toplijih predjela. Najveća je pak šansa da će do migracija doći iz zemalja koje ovise o poljoprivredi.

Klimatske promjene ne poštuju nacionalne granice, što znači da se čitav svijet treba ujediniti u rješavanju problema. Čak i u slučaju „sporog scenarija“ u slučaju kojeg u narednom periodu dolazi do smanjenja emisija, broj migranata koji žele u Europu povećat će se i do 28% do kraja stoljeća što je 98 000 migranata godišnje. U slučaju „brzog scenarija“ pretpostavlja se da će taj broj biti bliže 660 000 godišnje što je trostruko više od broja s početka stoljeća.

Politika prema ugljenu

Politika borbe protiv klimatskih promjena koja se u Europi provodi već niz godina uključuje i proces napuštanja fosilnih goriva pa tako i ugljena kao sirovine za proizvodnju električne energije i topline. U ovom trenutku statistike govore da više od 50% termoelektrana u Europi posluje s gubitkom. Prema analizi koju je provela britanska neprofitna organizacija Carbon Tracker, 97% europskih elektrana na ugljen će do 2030. poslovati s gubitkom.

Zatvaranjem svih termoelektrana na ugljen do 2030. godine, EU bi ispunila obveze koje je preuzela Pariškim sporazumom, ali istovremeno izbjegla 22 milijarde eura gubitaka. Njemačka posjeduje navjeći broj neprofitabilnih elektrana na ugljen i njihovo zatvaranje do 2030. bi predstavljalo uštedu od 14 milijardi eura

U sklopu trenutnog plana napuštanja termoelektrana, samo 27% planira zatvaranje do 2030. Analiza Carbon Trackera zaključuje da bi zatvaranjem svih termoelektrana na ugljen do 2030. godine, EU ispunila obveze koje je preuzela Pariškim sporazumom, ali istovremeno izbjegla 22 milijarde eura gubitaka. Primjerice, Njemačka posjeduje navjeći broj neprofitabilnih elektrana na ugljen i njihovo zatvaranje do 2030. bi predstavljalo uštedu od 14 milijardi Eura.

U ovom trenutku Europa oko četvrtine svojih potreba za električnom energijom proizvodi iz ugljena no pad cijena energije iz obnovljivih izvora, porast cijene energije iz ugljena te vladine politike koje oporezuju zagađenje zraka, promijenit će uskoro ovu statistiku. Do sada se sedam zemalja članica EU obvezalo napustiti ugljen do 2030. godine: Danska, Finska, Italija, Nizozemska, Portugal i Velika Britanija. Ovaj trend prati još dvadesetak zemalja svijeta uključujući Kanadu i Novi Zeland.

Da je energija ugljena sve manje poželjna i profitabilna govore i podaci Greenpeace International-a, da je više od 25% od 1675 komapnija koje su u 2010. posjedovale ili razvijale elektrane na ugljen, do danas napustilo posao s ugljenom. Usprkos zaustavljanju provedbe Zakona o čistoj energiji, i u Americi je ugljen kao izvor energije pao za 13%.

To su dovoljno jasni argumenti da u hrvatsku energetsku politiku ne bi više trebalo planirati mogućnost novih blokova termoelektrana na ugljen, već bismo se trebali ozbiljno okrenuti novim tehnologijama.

Meso

Meso je još jedan vrlo uobičajen proizvod koji se zbog klimatskih promjena nalazi na kušnji. Bez smanjenja potrošnje mesa, sprečavanje promjene klime i ograničenje porasta temperature unutar 2^oC bit će gotovo nemoguće, zaključuje Chatham House. Proizvodnja mesa je resursno intenzivna. Za proizvodnju 1 kilograma crvenog mesa utroši se gotovo 15 kilograma žitarica i 30 kilograma sijena za čiju se pak proizvodnju utroši 5700 litara vode. Osim toga proizvodnja mesa i mliječnih proizvoda odgovorna je za oko 14,5% svih emisija stakleničkih plinova koje emitira čovjek što je nešto više nego li emisije koje emitiraju sva prijevozna sredstva kao što su automobili, vlakovi, avioni i brodovi zajedno.

Za proizvodnju 1 kilograma crvenog mesa utroši se gotovo 15 kilograma žitarica i 30 kilograma sijena za čiju se pak proizvodnju utroši 5700 litara vode

Ovdje treba dodati druge zdravstvene rizike kao što je prekomjerna uporaba antibiotika, a sve ovo razlozi su što se sve češće govori o potrebi oporezivanja proizvodnje mesa i naplate „stvarnog troška“ koji nastaje za okoliš. O ovoj se mogućnosti već ozbiljno raspravljalo u protekloj godini u Njemačkoj kao opciji koja bi u proračun mogla generirati značajne prihode i omogućiti snižavanje poreza na druge prehrambene proizvode.

Da je meso namirnica koja će se u budućnosti izbjegavati govori i činjenica da jedan od najvećih proizvođača mesa priznaje da je budućnost u biljkama. Tyson Foods jedan su od najvećih proizvođača mesa i piletine u Americi već preko 80 godina. Njihov je predsjednik uprave Tom Hayes izjavio da će vjerojatno u skoroj budućnosti protein iz biljaka zamjeniti životinjski protein. Svoje je izjave podupro ulaganjem u kalifornijski startup „Beyond Meat“ u kojeg je između ostalih investirao i bivši predsjednik uprave McDonald’sa. U pripremi su biljni burgeri koji će ove godine biti ponuđeni u restoranima.

Trend će u svakome slučaju voditi ka skromnijem načinu života koji je resursno manje intenzivan i više u skladu s prirodom. Ostaje nadati se da će se potrebne promjene uvesti na vrijeme

Iz svega je jasno da je, usprkos naftnim lobijima koji su putem Trumpa usporili provedbu Sporazuma o klimi, neminovna njegova primjena. Promjena klime je stvarna kao i politike koje će sustavno raditi na uvođenju promjena ponašanja i napuštanja dosadašnjih stilova života kao i poslovanja business as usual. Iako mnogi od nas zaziru od promjena, one ne moraju nužno biti loše. Trend će u svakome slučaju voditi ka skromnijem načinu života koji je resursno manje intenzivan i više u skladu s prirodom. Ostaje nadati se da će se potrebne promjene uvesti na vrijeme jer nam vrijeme, kako upozorava i Macron, ističe.

Iako hrvatska nacionalna politika snažno zaostaje za trendovima i procesima usmjerenim ka smanjenju emisija i prilagodbi promjene klime, te uglavnom čekamo da nas na njih prisile europske politike, u međuvremenu, ne postoje nikakve prepreke da samostalno na individualnoj i organizacijskoj razini ne počnemo provoditi promjene ponašanja prema niskougljičnoj budućnosti. Jer oni koji se na vrijeme ne prilagode, bit će izbačeni iz igre.