Rasprave
Prije francuskih izbora a nakon europskih, 25. lipnja, gost Foruma za vanjsku politiku, s kojim Ideje.hr surađuju, bio je Jan Zielonka, koji predaje na Europskim studijima Sveučilišta Oxford. Razgovor je vodio profesor Dejan Jović, a svojim su pitanjima sudjelovali još Dragan Nikolić i Božo Kovačević. Vrlo interesantan razgovor, koji rezultati izbora uopće nisu deaktualizirali, može se pogledati u nastavku
Prije francuskih izbora a nakon europskih, 25. lipnja, gost Foruma za vanjsku politiku, s kojim Ideje.hr surađuju, bio je Jan Zielonka, koji predaje na Europskim studijima Sveučilišta Oxford. Razgovor je vodio profesor Dejan Jović, a svojim su pitanjima sudjelovali još Dragan Nikolić i Božo Kovačević. Vrlo interesantan razgovor, koji rezultati izbora uopće nisu deaktualizirali, može se pogledati u nastavku
Profesor Zielonka prije svega je ustvrdio da je nacionalna suverenost ugrađena u temelje Unije, da je u neku ruku ‘ujedinjena Europa’ kontradikcija poput ‘iliberalne demokracije’, da europski lideri čak i kad su ‘europski orijentirani’ na zajedničkim skupovima ponajprije zastupaju svoje države, a kod svakog pomaka prema manjoj ili većoj suverenosti članica postoje dobitnici i gubitnici. Stoga, aktualni pomaci prema prioritiziranju interesa nacionalnih država nisu neočekivani. Profesor Zielonka autor je knjige o Europi kao jednoj vrsti carstva u kojem enormno uključivanje različitosti (proširenjem) predstavlja izazov osnovnoj paradigmi Europskih integracija. Politika proširenja EU išla je u suprotnom smjeru od ideje koja je prije prevladavala, izgradnje europske države: zajedničkog tržišta, novca, ustava itd. EU se više kretala prema ‘digitalnoj verziji srednjovjekovnog carstva’ (u jednom smislu nalik Svetom Rimskom Carstvu), a ne prema novovjekom carstvu s centralnom silom, kao što je bilo Britansko. Iz tog su kuta diskutirana i druga pitanja, sigurnosti, vanjske politike, migracija, i uvijek se postavljalo pitanje moći da se ciljevi ostvare. Razgovor je vrlo bogat idejama za razumijevanje što se zbiva u Europi.
2. listopada 2026. / čita se 14 minuta
Deset godina od prosvjeda za kurikularnu reformu (2)
Kako je Kurikularna reforma postala Škola za život, i kako je putem izgubljen entuzijazam, u velikom serijalu analizira Josip Šarić.
1. listopada 2026.
Intervju Akkanut Wantanasombut
Platforme uvijek pronađu način da iz radnika izvuku više, čak i kad ih zakon pokušava spriječiti, upozorava istraživač Akkanut Wantanasombut s tajlandskog sveučilišta Chulalongkorn u razgovoru s Domagojem Novokmetom.
1. listopada 2026. / čita se 9 minuta
Dajte Rusiji što hoće i nastupit će mir. Je li doista tako? Knjiga Carla Masale s početka 2025. godine o ruskom napadu na Estoniju 2028 godine objavljena je u međuvremenu i u hrvatskom prijevodu. Zdenko Duka razmatra približava li se stvarnost scenariju iz knjige