Klub Batina, peti razgovor
Za knjigu Ljudska prava nakon Babela prof. Enes Kulenović s Fakulteta političkih znanosti dobio je Državnu nagradu za znanost. Razgovor o ljudskim pravima u povodu te u široj javnosti dosad nedovoljno predstavljene knjige Klub Batina organizira u utorak, 22. prosinca u 16:00 sati. Zahtjev za pristup raspravi putem Zoom aplikacije zainteresirani mogu poslati na ideje@ideje.hr
Za knjigu Ljudska prava nakon Babela prof. Enes Kulenović s Fakulteta političkih znanosti dobio je Državnu nagradu za znanost. Razgovor o ljudskim pravima u povodu te u široj javnosti dosad nedovoljno predstavljene knjige Klub Batina organizira u utorak, 22. prosinca u 16:00 sati. Zahtjev za pristup raspravi putem Zoom aplikacije zainteresirani mogu poslati na ideje@ideje.hr
Ako različite moralne tradicije nude međusobno isključive liste prava, kao i suprotstavljena viđenja uloge koju bi ljudska prava trebala imati, jasno je da je, u nedostatku evaluacijskog kriterija kojim bi mogli objektivno procijeniti argumente svake od ovih tradicija, održivost ideje univerzalnih ljudskih prava dovedena u pitanje, piše Enes Kulenović u Uvodu knjige Ljudska prava nakon Babela.
Klub Batina, koji su osnovale Ideje.hr raspravu o pitanju ljudskih prava, koje se sve intenzivnije diskutira, organizira 22. prosinca od 16:00 sati. Premda je i ovaj put neposredni povod knjiga, ovaj put je organizacija rasprave drukčija. Uvodno će o problem ljudskih prava govoriti autor knjige Enes Kulenović, a prve komentare dat će Ana Matan (FPZ), Ivana Radačić (Institut Ivo Pilar) i Nebojša Zelić (FF Rijeka). U uvodnom će izlaganju biti predstavljene sljedeće četiri teme:
1) kako uskladiti zahtjeve za univerzalnošću ljudskih prava s različitim razumijevanjima svrhe i sadržaja tih prava od strane različitih moralnih i vjerskih tradicija?
2) da li je dovoljno oslanjati se na liberalnu tradiciju (koja je još uvijek dominantna u načinu na koji se govori o ljudskim pravima u međunarodnom pravu) u legitimiranju ideje ljudskih prava?
3) da li je bolje o ljudskim pravima razmišljati kao o ‘moralnom minimumu’ koji se odnosi samo na najdramatičnija kršenja prava ili jezik prava treba biti ambiciozniji, te promovirati i obuhvatnije progresivne političke projekte (zaštitu okoliša, socijalnu državu, očuvanje identiteta manjina kroz pozitivnu diskriminaciju, itd.)?
4) koje su neke od glavnih kontroverzi u Hrvatskoj vezano uz interpretiranje ljudskih prava od strane ideološki suprotstavljenih politički i društvenih aktera?
Dakako, rasprava ne mora biti ograničena samo na ova pitanja. Zainteresirani će se moći u raspravu uključiti putem Zooma pošalju li zahtjev na ideje@ideje.hr, a bit će prenošena izravno i poslije biti dostupna na youtube kanalu Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja.
Izdvojimo još jedan citat iz Kulenovićeve knjige:
“Paradoks je u tome što su načela pluralizma i univerzalizma međusobno isključiva. Pluralizam pretpostavlja da će različite metafizičke i moralne tradicije imati drugačije, pa čak i nepomirljive, odgovore na pitanja sadržaja, svrhe i prirode ljudskih prava. Nasuprot tome, načelo univerzalizma nalaže da mora postojati samo jedan odgovor na ta pitanja. Prema tome načelu, svi ljudi, neovisno o njihovom svjetonazoru ili kulturi kojoj pripadaju, moraju imati jednaka prava. Takva uniformnost oko univerzalnoga sadržaja i svrhe ljudskih prava dovodi u pitanje postizanje univerzalnog međukulturalnog konsenzusa kao uvjeta njihove legitimacije. Pluralizam, s obzirom na to da uvažava različita shvaćanja ljudskih prava od različitih kultura, jednostavnije može ostvariti takav univerzalni konsenzus. No, njegova je cijena nužno odbacivanje ideja da ljudska prava moraju biti jednaka za sve ljude.”
10. srpnja 2026. / čita se 19 minuta
Književnost
Nobelovka Svetlana Aleksijevič godinama trpi prigovor da uvijek piše istu knjigu - da je dovoljno pročitati dva njena naslova pa "znati sve". Ali upravo u toj naizgled monotonoj metodi krije se ono najvrijednije: mukotrpno slaganje glasova malih ljudi uz sliku velike, službene povijesti koju ruska vlast predstavlja sebi i drugima.
10. srpnja 2026. / čita se 8 minuta
Francuska politika
Marine Le Pen je 2004. tvrdila da je Francuzima dosta političara koji pronevjeravaju novac. Danas, osuđena za milijunsku pronevjeru, sprema se po četvrti put kandidirati za predsjednicu — kampanju bi, ako joj žalba ne uspije, mogla voditi s elektroničkom narukvicom na nozi. Podijeljeni centar i fragmentirana ljevica otvaraju joj put do Elizejske palače kakav do sada nije imala, upozorava Jelena Prtorić.
9. srpnja 2026.
Intervju Vjeko Bušić
Hoće li građani doista morati blokirati autocestu da bi država konačno ispravila svoju grešku? Gospić se suočava s dvostrukom ekološkom prijetnjom.