Klub Batina, peti razgovor
Za knjigu Ljudska prava nakon Babela prof. Enes Kulenović s Fakulteta političkih znanosti dobio je Državnu nagradu za znanost. Razgovor o ljudskim pravima u povodu te u široj javnosti dosad nedovoljno predstavljene knjige Klub Batina organizira u utorak, 22. prosinca u 16:00 sati. Zahtjev za pristup raspravi putem Zoom aplikacije zainteresirani mogu poslati na ideje@ideje.hr
Za knjigu Ljudska prava nakon Babela prof. Enes Kulenović s Fakulteta političkih znanosti dobio je Državnu nagradu za znanost. Razgovor o ljudskim pravima u povodu te u široj javnosti dosad nedovoljno predstavljene knjige Klub Batina organizira u utorak, 22. prosinca u 16:00 sati. Zahtjev za pristup raspravi putem Zoom aplikacije zainteresirani mogu poslati na ideje@ideje.hr
Ako različite moralne tradicije nude međusobno isključive liste prava, kao i suprotstavljena viđenja uloge koju bi ljudska prava trebala imati, jasno je da je, u nedostatku evaluacijskog kriterija kojim bi mogli objektivno procijeniti argumente svake od ovih tradicija, održivost ideje univerzalnih ljudskih prava dovedena u pitanje, piše Enes Kulenović u Uvodu knjige Ljudska prava nakon Babela.
Klub Batina, koji su osnovale Ideje.hr raspravu o pitanju ljudskih prava, koje se sve intenzivnije diskutira, organizira 22. prosinca od 16:00 sati. Premda je i ovaj put neposredni povod knjiga, ovaj put je organizacija rasprave drukčija. Uvodno će o problem ljudskih prava govoriti autor knjige Enes Kulenović, a prve komentare dat će Ana Matan (FPZ), Ivana Radačić (Institut Ivo Pilar) i Nebojša Zelić (FF Rijeka). U uvodnom će izlaganju biti predstavljene sljedeće četiri teme:
1) kako uskladiti zahtjeve za univerzalnošću ljudskih prava s različitim razumijevanjima svrhe i sadržaja tih prava od strane različitih moralnih i vjerskih tradicija?
2) da li je dovoljno oslanjati se na liberalnu tradiciju (koja je još uvijek dominantna u načinu na koji se govori o ljudskim pravima u međunarodnom pravu) u legitimiranju ideje ljudskih prava?
3) da li je bolje o ljudskim pravima razmišljati kao o ‘moralnom minimumu’ koji se odnosi samo na najdramatičnija kršenja prava ili jezik prava treba biti ambiciozniji, te promovirati i obuhvatnije progresivne političke projekte (zaštitu okoliša, socijalnu državu, očuvanje identiteta manjina kroz pozitivnu diskriminaciju, itd.)?
4) koje su neke od glavnih kontroverzi u Hrvatskoj vezano uz interpretiranje ljudskih prava od strane ideološki suprotstavljenih politički i društvenih aktera?
Dakako, rasprava ne mora biti ograničena samo na ova pitanja. Zainteresirani će se moći u raspravu uključiti putem Zooma pošalju li zahtjev na ideje@ideje.hr, a bit će prenošena izravno i poslije biti dostupna na youtube kanalu Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja.
Izdvojimo još jedan citat iz Kulenovićeve knjige:
“Paradoks je u tome što su načela pluralizma i univerzalizma međusobno isključiva. Pluralizam pretpostavlja da će različite metafizičke i moralne tradicije imati drugačije, pa čak i nepomirljive, odgovore na pitanja sadržaja, svrhe i prirode ljudskih prava. Nasuprot tome, načelo univerzalizma nalaže da mora postojati samo jedan odgovor na ta pitanja. Prema tome načelu, svi ljudi, neovisno o njihovom svjetonazoru ili kulturi kojoj pripadaju, moraju imati jednaka prava. Takva uniformnost oko univerzalnoga sadržaja i svrhe ljudskih prava dovodi u pitanje postizanje univerzalnog međukulturalnog konsenzusa kao uvjeta njihove legitimacije. Pluralizam, s obzirom na to da uvažava različita shvaćanja ljudskih prava od različitih kultura, jednostavnije može ostvariti takav univerzalni konsenzus. No, njegova je cijena nužno odbacivanje ideja da ljudska prava moraju biti jednaka za sve ljude.”
1. lipnja 2026.
Intervju Ivana Marić
Što očekuje BiH nakon ostavke visokog predstavnika Christiana Schmidta u izbornoj godini? Politička analitičarka Ivana Marić nada se da će to tamošnje političare natjerati da konačno preuzmu odgovornost.
29. svibnja 2026. / čita se 8 minuta
Istina i metoda
Metoda nije samo alat, nego i svjetonazor koji određuje što uopće može postati činjenicom, a što ostaje 'samo priča'. To vrijedi ne samo za društvene znanosti, nego za sve znanstvene kulture, piše Marija Brajdić Vuković u prikazu istraživanja koje je provela s Pavelom Gregorićem i Ivanom Tranfićem. Možda je baš to razlog za ponovno promišljanje odgovornosti znanstvenika danas
29. svibnja 2026. / čita se 25 minuta
KNJIŽEVNOST
Kada je Miroslav Krleža u proljeće 1925. posjetio Rusiju, donio je kući knjigu koja je uzburkala kulturnu javnost Kraljevine SHS — no neka pitanja o tom putovanju ostala su neodgovorena gotovo stoljeće. U prvom članku o toj temi Božo Kovačević donosi dosad nepoznate pojedinosti o jednom od najzanimljivijih putovanja hrvatske književnosti.