Raul Raunić: Filozofija i politika. Klasične vrline i privatni interes

Join Zoom Meeting
https://us06web.zoom.us/j/82455411253?pwd=clBPYWxJYzlTZ0RjNjBDcXBpR09sUT09

Meeting ID: 824 5541 1253
Passcode: 715644

Dva vrlo različita mislioca, Jean Jacques Rousseau i Edmund Burke, okosnica su knjige Raula Raunića Filozofija i politika u izdanju Jesenski i Turka. Rousseau je teoretičar društvenog ugovora, koji polazi od zamišljenog dobrog, pretpovijesnog prirodnog čovjeka. Općenito se smatra da je filozofski inspirirao Francusku revoluciju. Burke, “državnik, ekonomist i filozof” kritičar je te revolucije, osobito njezine nasilne strane. Njegov pristup nije veliki misaoni eksperiment, kao kod Rousseaua. Obojica pak, piše Raunić, nastoje “povezati i pomiriti klasične političke vrline i moderni povijesni svijet privatnih interesa i koristi”.

No Raunićeva knjiga ne može se svesti na pitanje odnosa vrlina i interesa, iako je ono i danas očito dominantno, nego zahvaća puno dublje u cijeli niz problema kojima se bavi suvremena filozofija politike. Tako već na početku Raunić ističe:

“Pored takvih središnjih problema legitimacije i distribucijske pravednosti, novovjekovna i moderna filozofija politike eksplicitno otvaraju i sljedeće povezane probleme : a) odnos političke teorije i političke prakse; b) posebnu narav praktičkog uma primjerenog prosuđivanju političkog djelovanja, a koji povezuje opća načela s konkretnim povijesnim okolnostima; c) probleme suverenosti i predstavništva; d) napetost između poretka i promjene, odnosno konzervativnih i revolucionarnih aspekata političke teorije; d) odnos općih, posebnih i pojedinačnih interesa; e) racionalnosti i strasti u političkom odlučivanju i djelovanju; f) odnos ljudske prirode i političkih institucija; g) odnos razborito disponirljivog i nedisponirljivog u političkom životu; h) odnos razboritoga filozofskog konstruktivizma i tradicijom posredovanih kolektivnih iskustava; i) odnos političke i socijalne sfere života; j) odnos slobode i jednakosti; k) tuzemne i međunarodne pravednosti; l) društvenih sukoba i političkog mira; m) vrijednosnog pluralizam i konstitucije političke zajednice; n) odnos privatne i javne moralnosti; o) subjekata tolerancije i njezinih granica; p) slojeva i dinamičnosti građanskog identiteta: posebnih privrženosti i političkog identiteta; r) odnosa individualnih i kolektivnih prava; s) strukturnog nasilja i dominacije koje dovodi do toga da silu zamjenjuje ne manje paralizirajuća nužnost; t) poznanstvljenje politike i iščezavanja emancipacijskih potencijala.”

Knjigu će predstaviti Ana Matan, s Fakulteta političkih znanosti i Mislav Žitko s Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Predstavljanje će se održati u prostorijama Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja, Florijana Andrašeca 18a/I u Zagrebu.