Bićanić ostavio u zadatak: Prešućeno o Hrvatskom proljeću.
Na prijedlog nedavno preminulog profesora Ive Bićanića, a u povodu 50. obljetnice, Ideje.hr organiziraju razgovor o nekim zanemarenim aspektima Hrvatskog proljeća, u petak 10. prosinca u 13:30. Uvodni će okvir dati Tvrtko Jakovina, a u razgovoru će još sudjelovati tadašnji sudionici i svjedoci – Dragutin Lalović, Ivan Pađen i Marko Melčić. Zainteresirani će moći sudjelovati putem platforme Zoom ili pratiti na Youtube
Na prijedlog nedavno preminulog profesora Ive Bićanića, a u povodu 50. obljetnice, Ideje.hr organiziraju razgovor o nekim zanemarenim aspektima Hrvatskog proljeća, u petak 10. prosinca u 13:30. Uvodni će okvir dati Tvrtko Jakovina, a u razgovoru će još sudjelovati tadašnji sudionici i svjedoci – Dragutin Lalović, Ivan Pađen i Marko Melčić. Zainteresirani će moći sudjelovati putem platforme Zoom ili pratiti na Youtube
Hrvatsko proljeće, kojemu je ove godine pedeseta obljetnica, uglavnom se u proteklih pola stoljeća prikazivalo u reduciranom obliku. Do devedesetih, u službenom je narativu, jedinom koji je bio javni, proglašavano rušilačkim pokretom, a od prvih višestranačkih izbora unisono se smatralo nacionalno oslobodilačkim gibanjem.
Ako se, slijedom dva suprotstavljena pogleda na događaje i može govoriti o dvije generalno suprotstavljene strane, unutar njih su svakako postojale brojne nijanse. Na izborima devedesetih ‘proljećari’ nisu bili jedinstveni. Ni među onima koji su im se suprotstavljali nisu svi bili radikali ni zagovarali hapšenja.
Uostalom, Hrvatsko proljeće nije nastalo odjednom, nego se i samo razvijalo, a ni to nije bio tek autonomni razvoj (nacionalne) ideje nego je itekako korespondirao s različitim kontekstima – unutarjugoslavenskim i promjenama u svijetu. Nije se sve svodilo na obračun ‘nacionalista’ i ‘unitarista’, bilo je i drugih ideja i ideologija. Vrlo su značajni bili i personalni odnosi među sudionicima političkih zbivanja i njihova politička povijest.
Pedeseta je obljetnica svakako prilika da se barem neke od prešućenih strana Hrvatskog proljeća počnu osvjetljavati. Ideje.hr, u sklopu Kluba Batina, organiziraju razgovor 10. prosinca u 13:30 o (nekim) od zanemarenih aspekata zbivanja od prije pola stoljeća.
Uvodni će okvir dati Tvrtko Jakovina a u razgovoru će još sudjelovati tadašnji sudionici i svjedoci – Dragutin Lalović, Ivan Pađen i Marko Melčić.
Ideja da se u razgovor, koji ne pretendira da bude cjelovit, nego da oživi interes za neke prešućene aspekte Hrvatskog proljeća pozovu upravo ovi sudionici pripada nedavno preminulom profesoru Ivi Bićaniću, koji je do trenutka kad se Proljeće 1971. razmahalo i sam bio član nekih studentskih foruma. Razgovor su pripremili Karlo Jurak i Željko Ivanković.
Uz Zoom platformu, razgovor će biti prenošen putem youtube kanala Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja na adresi:
Zoran Đinđić naveden je kao "alumni" Vuka Karadžića, lažno se tvrdi da je bio Habermasov asistent, a njegove poslovne mahinacije u Njemačkoj pretvorene su u priču o kapitalističkom vizionaru. Mira Bogdanović u "Hagiografskom panoptikumu" razotkriva kako je hagiografija zamijenila biografiju. Njezina knjiga postavlja neugodno pitanje: što ostaje od likova kada se uklone mitovi koje o njima grade obožavatelji?
Kad je Sofia Khan počela nositi hidžab, njezina se majka nije brinula zbog vjere, nego zbog udaje - mala, ali rječita ilustracija koliko se britanski islam promijenio od starije do mlađe generacije. Na primjeru romantične komedije o "muslimanskoj Bridget Jones" Jeremy Shearmur razmišlja što se zapravo događa kad osobna vjerska odluka postane javni znak, koji autorica ne kontrolira.
Koristimo kolačiće kako bismo osigurali pravilno funkcioniranje web-stranice, značajke društvenih mreža te analizirali promet i performanse.
Funkcionalni kolačići
Uvijek aktivni
Ovi kolačići su nužni za funkcioniranje web stranice i ne mogu se isključiti u našim sustavima. Možete postaviti svoj preglednik da blokira ove kolačiće ili da vas o njima obavijesti, ali neki dijelovi web stranice tada možda neće raditi.
Preferences
The technical storage or access is necessary for the legitimate purpose of storing preferences that are not requested by the subscriber or user.
Statistički kolačići
The technical storage or access that is used exclusively for statistical purposes.Ovi kolačići omogućuju nam analizu posjeta i izvora prometa kako bismo mogli mjeriti i poboljšati učinkovitost naše web stranice. Pomažu nam saznati koje su stranice najpopularnije, a koje najmanje, te kako se posjetitelji kreću po web stranici.
Marketinški kolačići
Tehnička pohrana ili pristup potrebni su za izradu korisničkih profila za slanje oglasa ili za praćenje korisnika na web stranici ili na nekoliko web stranica u slične marketinške svrhe.
