s
f i y S
Bićanić ostavio u zadatak: Prešućeno o Hrvatskom proljeću.

3. prosinca 2021.

Ideje.hr

Klub Batina

Bićanić ostavio u zadatak: Prešućeno o Hrvatskom proljeću.

Na prijedlog nedavno preminulog profesora Ive Bićanića, a u povodu 50. obljetnice, Ideje.hr organiziraju razgovor o nekim zanemarenim aspektima Hrvatskog proljeća, u petak 10. prosinca u 13:30. Uvodni će okvir dati Tvrtko Jakovina, a u razgovoru će još sudjelovati tadašnji sudionici i svjedoci – Dragutin Lalović, Ivan Pađen i Marko Melčić. Zainteresirani će moći sudjelovati putem platforme Zoom ili pratiti na Youtube

Bićanić ostavio u zadatak: Prešućeno o Hrvatskom proljeću.

Na prijedlog nedavno preminulog profesora Ive Bićanića, a u povodu 50. obljetnice, Ideje.hr organiziraju razgovor o nekim zanemarenim aspektima Hrvatskog proljeća, u petak 10. prosinca u 13:30. Uvodni će okvir dati Tvrtko Jakovina, a u razgovoru će još sudjelovati tadašnji sudionici i svjedoci – Dragutin Lalović, Ivan Pađen i Marko Melčić. Zainteresirani će moći sudjelovati putem platforme Zoom ili pratiti na Youtube

Join Zoom Meeting
https://us06web.zoom.us/j/86193918460?pwd=OHhKdmRRU0pvQmYwTE9ab1haK0Vzdz09

Meeting ID: 861 9391 8460
Passcode: 060584

Hrvatsko proljeće, kojemu je ove godine pedeseta obljetnica, uglavnom se u proteklih pola stoljeća prikazivalo u reduciranom obliku. Do devedesetih, u službenom je narativu, jedinom koji je bio javni, proglašavano rušilačkim pokretom, a od prvih višestranačkih izbora unisono se smatralo nacionalno oslobodilačkim gibanjem.

Ako se, slijedom dva suprotstavljena pogleda na događaje i može govoriti o dvije generalno suprotstavljene strane, unutar njih su svakako postojale brojne nijanse. Na izborima devedesetih ‘proljećari’ nisu bili jedinstveni. Ni među onima koji su im se suprotstavljali nisu svi bili radikali ni zagovarali hapšenja.

Uostalom, Hrvatsko proljeće nije nastalo odjednom, nego se i samo razvijalo, a ni to nije bio tek autonomni razvoj (nacionalne) ideje nego je itekako korespondirao s različitim kontekstima – unutarjugoslavenskim i promjenama u svijetu. Nije se sve svodilo na obračun ‘nacionalista’ i ‘unitarista’, bilo je i drugih ideja i ideologija. Vrlo su značajni bili i personalni odnosi među sudionicima političkih zbivanja i njihova politička povijest.

Pedeseta je obljetnica svakako prilika da se barem neke od prešućenih strana Hrvatskog proljeća počnu osvjetljavati. Ideje.hr, u sklopu Kluba Batina, organiziraju razgovor 10. prosinca u 13:30 o (nekim) od zanemarenih aspekata zbivanja od prije pola stoljeća.

Uvodni će okvir dati Tvrtko Jakovina a u razgovoru će još sudjelovati tadašnji sudionici i svjedoci – Dragutin Lalović, Ivan Pađen i Marko Melčić.

Ideja da se u razgovor, koji ne pretendira da bude cjelovit, nego da oživi interes za neke prešućene aspekte Hrvatskog proljeća pozovu upravo ovi sudionici pripada nedavno preminulom profesoru Ivi Bićaniću, koji je do trenutka kad se Proljeće 1971. razmahalo i sam bio član nekih studentskih foruma. Razgovor su pripremili Karlo Jurak i Željko Ivanković.

Uz Zoom platformu, razgovor će biti prenošen putem youtube kanala Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja na adresi:

Koliko turističkih eura stvarno ostaje kod kuće?

3. studenoga 2026. / čita se 13 minuta

TURIZAM I EKONOMIJA

Koliko turističkih eura stvarno ostaje kod kuće?

Hrvatska i Crna Gora redovno i detaljno objavljuju podatke o registriranim turističkim dolascima, noćenjima i prihodima. Mnogo je teže odgovoriti na razvojno važnije pitanje koje postavlja Jovo Rabrenović: koliko turističke potrošnje postaje domaća dodatna vrijednost, prihod lokalnih dobavljača, produktivno zaposlenje i korist za zajednicu u kojoj je nastala?

2. studenoga 2026.

INTERVJU ŽELIMIR BRALA

Brala o brazilskim izborima: Lulin veliki preokret i Bolsonarov špijunski bijeg Trumpu

Diplomat i politički analitičar Želimir Brala u razgovoru s Domagojem Novokmetom analizira okolnosti i posljedice upravo održanih brazilskih izbora na kojima je Luiz Inácio Lula da Silva osvojio četvrti predsjednički mandat.

31. listopada 2026.

UMJETNA INTELIGENCIJA

Hoće li nam AI ostaviti dovoljno matematike da nam ostane zanimljiva?

Nakon što je OpenAI objavio više od 700 matematičkih radova iz brojnih polja matematike, Zvonimir Šikić i Vedran Čačić raspravljaju hoće li AI u budućnosti samo rasteretiti matematičare, ili će im u tome oduzeti glavnu motivaciju da se tom granom znanosti uopće bave.