Razgovori

Razgovor o mogućem budućem uređenju Bosne i Hercegovine.

Ideje.hr / 4. studenoga 2024. / Uncategorized / čita se 4 minute

Portal Ideje.hr i Forum za vanjsku politiku organiziraju tribinu 'BiH - Kakva ako ne dejtonska?', koja će se održati u prostorijama Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja, u Ul. Florijana Andrašeca 18a/I, u srijedu, 6. studenog 2024., s početkom u 14.00 (očekivani završetak je u 15.30).

O temi će govoriti:

  • mr.sc. Igor Davidović, bivši glavni pregovarač sa EU i ambasador BiH pri EU
  • prof.dr. Žarko Primorac, ekonomist, bivši ministar financija BiH
  • Ines Sabalić, novinarka
  • prof.dr. Sead Turčalo, dekan Fakulteta političkih nauka u Sarajevu

Razgovor će voditi Božo Kovačević, član Foruma.

Pozivamo Vas da prisustvujete ovoj tribini, na kojoj će nakon uvodnih izlaganja biti moguće postavljati pitanja i sudjelovati u razgovoru s panelistima. Prethodna najava dolaska nije obavezna, ali jest korisna zbog organizacijskih razloga.

Za daljnje informacije i eventualne najave dolaska možete koristiti e-mail adresu “FVP Forum” <fvp.forum@gmail.com>.

  • O sugovornicima

  • Dr.sc. Žarko Primorac

Rođen 15.09.1937. godine u Krućevićima, općina Čitluk, Bosna i Hercegovina.

Diplomirao ekonomiju u Sarajevu 1964. godine, magistrirao na Ekonomskom fakultetu u Skoplju 1968. godine, doktorirao na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu 1976. godine.

Radnu karijere proveo na raznim dužnostima u privredi, bankarstvu i državnim organima bivše Jugoslavije. Najveći dio radne karijere radio u Energoinvestu Sarajevo  kao glavni financijski direktor, glavni direktor Sektora obojenih metala, potpredsjednik za strategiju i zamjenik predsjednika poslovodnog odbora SOUR Energoinvest Sarajevo.

Obavljao je i različite političke dužnosti: predsjednik Skupštine općine Čitluk, poslanik u Skupštini Bosne i Hercegovine, član predsjedništva grada Sarajeva, predsjednik Privredne komore Sarajevo, ministar financija Bosne i Hercegovine. Osim spomenutog, obavljao je i druge, različite  funkcije u državnim i privrednim asocijacijama u zemlji i inozemstvu.

Predavao je na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu 17 godina. Kao gostujući profesor predavao je na postdiplomskim studijama  na ekonomskim fakultetima u Zagrebu i Podgorici.

Objavio je 3 knjige i preko 100 znanstvenih i stručnih priloga u zemlji i inozemstvu. Bio je član  više znanstvenih institucija i stručnih udruženja. Vodio  je ili sudjelovao u velikom broju istraživačkih  projekata.

Primio je veliki broj društvenih priznanja i nagrada. Između, ostalog, primio je i najveće priznanje Republike Bosne i Hercegovine: Dvadesetsedmojulsku nagradu za životno djelo – za  doprinos ukupnom razvoju Bosne i Hercegovine /1990. god./

Od 1993. godine živi i radi u Zagrebu. Sada je umirovljenik. Istovremeno je član i predsjednik Senata IANUBIH, počasni član predsjedništva Hrvatske udruge ekonomista.

  • Prof. dr. Sead Turčalo

Izvanredni je profesor na Odsjeku za sigurnosne i mirovne studije. Od 2019. godine obavlja dužnost dekana Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu. Rođen je 1978. godine u Sarajevu. Doktorsku disertaciju “Realistička teorija međunarodnih odnosa u interpretaciji kritičke geopolitike” obranio je 16. juna 2014. godine na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu. Na prvom i drugom ciklusu studija Odsjeka za sigurnosne i mirovne studije i Odsjeka za politologiju predaje na kolegijima Geopolitika, Međunarodna sigurnost te Energetska sigurnost i Upravljanje konfliktima u međunarodnim odnosima. Na interdisciplinarnom doktorskom studiju Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu predavač je na kolegiju Geopolitičke studije suvremenog svijeta. Na doktorskom studiju “Global studies” Centra za interdisciplinarne postdiplomske studije Univerziteta u Sarajevu predaje kolegij Geopolitics and Global Order. Gostujuća predavanja držao je na Sciences Po Paris, Sciences Po Dijon, Univerzitetu Vytautas Magnus u Kaunasu i International Institute of Social Studies u Hagu.

Redovni je sudionik na domaćim i međunarodnim naučnim skupovima. U svojstvu istraživača, vodećeg istraživača ili koordinatora učestvovao je na 15 međunarodnih i nacionalnih istraživačkih projekata. Glavni je istraživač na Horizon2020 projektu “PAVE”. Objavio je pet knjiga i četiri studije te tridesetak radova u referentnim časopisima i zbornicima. Posljednje knjige koje je objavio su: “Popularna geopolitika” (2021) u izdanju Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu i “Presretnuti razgovori: pripreme za rat” (2022) u izdanju Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu i Memorijalnog centra Srebrenica.

  • Igor Davidović

Sadašnja pozicija: Centar za primenjene evropske studije Beograd, Program  koordinator

lipanj 2015- svibanj 2017. – Savjetnik u Kabinetu predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske

lipanj 2012- lipanj 2015. – Ambasador/Šef Misije Bosne i Hercegovine pri Europskoj uniji u Briselu

prosinac 2008- ožujak 2012. – Ambasador/Stalni predstavnik Bosne i Hercegovine pri Kancelariji Ujedinjenih nacija u Beču i Organizaciji za europsku sigurnost i suradnju i drugim međunarodnim organizacijama sa sjedištem u Beču

listopad 2005-2008. – Ambassador at Large, Šef Pregovaračkog tima Bosne i Hercegovine za pregovore o Sporazumu i stabilizaciji i pridruživanju EU

rujan 2005. – Ambassador at Large, Odjeljenje za specijalne diplomatske operacije, Ministarstvo inostranih poslova Bosne i Hercegovine

veljača 2000- kolovoz 2005. – Ambasador Bosne i Hercegovine u Sjedinjenim Američkim Državama, nerezidentni ambasador u Brazilu i Meksiku

siječanj 1998- veljača 2000 – Šef Kabineta predsjednika Vlade Republike Srpske

srpanj 1985- siječanj 1998. – “Meridian Banjaluka”, Kompanija za međunarodnu špediciju, transport i spoljnu trgovinu, direktor kompanije

  • Ines Sabalić

Poznata je hrvatska novinarka. Završila je studij filozofije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od 1995. do 2006. godine radila je kao novinarka, autorica i urednica u časopisu Globus. Od 2012. godine voditeljica je Ureda Grada Zagreba u Brusselsu. Stručnjakinja je za EU, što uključuje i politiku proširenja.