s
f i y S
Fanatizam. Razgovor o knjizi i fenomenu.

18. listopada 2024.

Ideje.hr

RASPRAVE

Fanatizam. Razgovor o knjizi i fenomenu.

U srijedu, 23. listopada, Ideje.hr organiziraju razgovor o fanatizmu u povodu zbornika Fanaticism, koji je objavio Institut za filozofiju. Uvodno će govoriti urednik Martino Rossi Monti, a sudjelovat će još Tatjana Milovanović, Darko Polšek, Dalibor Milas, Božo Kovačević i drugi. Od 10:30, u Florijana Andrašeca 18a/I u Zagrebu.

Fanatizam. Razgovor o knjizi i fenomenu.

U srijedu, 23. listopada, Ideje.hr organiziraju razgovor o fanatizmu u povodu zbornika Fanaticism, koji je objavio Institut za filozofiju. Uvodno će govoriti urednik Martino Rossi Monti, a sudjelovat će još Tatjana Milovanović, Darko Polšek, Dalibor Milas, Božo Kovačević i drugi. Od 10:30, u Florijana Andrašeca 18a/I u Zagrebu.

Fanatizam najčešće povezujemo s apsolutnom sigurnošću u posjedovanje „istine“, saželjom da se ta istina nametne drugima čak i silom, s potpunom predanošću uzroku ili ideji za koju smo spremni žrtvovati sve, pa čak i ljudske živote te s netolerancijom prema alternativnim ili suprotnim gledištima, koja se smatraju „lažnima“, kaže Martino Rossi Monti koji je uredio nedavno objavljeni zbornik Fanaticism u izdanju Instituta za filozofiju.

Dojam je da fanatizam jača. Teorije zavjera koje se šire društvenim mrežama potiču fanatike na stvarne akcije. Iz historijske perspektive, međutim, stvari izgledaju donekle drukčije. Također i iz analitičke. Ako je prva asocijacija ‘religijski fanatizam’, valja se podsjetiti da je za vrijeme Trećeg rajha pridjev ‘fanatik’ bio kompliment, a njime je nabijena i ‘kultura otkazivanja’. Fanatizam dakle pripada i ideologijama. U završnom članku u zborniku na slučaju Bosne i Hercegovine raspravlja se o tome zašto etnička pripadnost izaziva tako snažne podjele. U zborniku se fanatizam razmatra ne samo povijesno i filozofski, nego i psihologijski, evolucijski, sociologijski, kulturološki.

Ipak vrlo aktualnu temu, barem po tome što joj je rjeđe posvećena dublja pažnja, Ideje.hr će predstaviti u sklopu Kluba batina. Uvod u razgovor dat će urednik zbornika Martino Rossi Monti, a potom će o temi raspravljati će Tatjana Milovanović, programska direktorica Centra za postkonfliktna istraživanja Sarajevo, Darko Polšek, Filozofski fakultet u Zagrebu, Dalibor Milas, doktor teologije i socijalne etike, Sveučilište u Grazu, Božo Kovačević i drugi pozvani.

Razgovor će moderirati Jasmina Popović, a moći se se pratiti i na Youtube-kanalu Nezavisnog sindikata znanosti https://www.youtube.com/@nszvo/streams te poslije biti dostupan za pregled.

Stogodišnica izleta u Rusiju (3): Grad koji je Krleža prešutio. Detektivska rekonstrukcija Izleta u Rusiju

21. srpnja 2026. / čita se 44 minute

Obljetnice

Stogodišnica izleta u Rusiju (3): Grad koji je Krleža prešutio. Detektivska rekonstrukcija Izleta u Rusiju

Rukopisne bilješke, zaboravljeni odlomci i usporedba izdanja iz 1926. i 1958. otkrivaju ono što krležolozi nisu tražili: točan grad u kojem je Krleža boravio na putu prema Vjatki. Bila je to Vologda. Prešućivanje možda nije bilo slučajno - Krleža je birao što će opisati, a što zataškati, prema tome odgovara li to slici koju je namjeravao ponijeti kući.

Je li u Ankari održan posljednji NATO samit? Na četiri pitanja saveznici još nemaju odgovor.

21. srpnja 2026. / čita se 6 minuta

NAORUŽAVANJE

Je li u Ankari održan posljednji NATO samit? Na četiri pitanja saveznici još nemaju odgovor.

Samit NATO-a prošao je mirno, bez velikih podjela kakve su obilježile prošlogodišnji sastanak u Haagu, ali i bez konkretnih dogovora. Europa kupuje vrijeme i priprema se za odlazak nepouzdanog saveznika, piše Robert Barić, i upozorava da bi jedan od najvećih gubitnika dugoročno mogla biti američka vojna industrija.

20. srpnja 2026.

Umjetnost i vlast

Labrović: Cenzori traže mir mrtvila

Gost Domagoja Novokmeta je vizualni umjetnik Siniša Labrović, koji - na konkretnim primjerima progona, laži i tihog gušenja kulture u Hrvatskoj - objašnjava zašto su umjetnici gotovo uvijek meta vlasti