Retrospektiva Vjenceslava Richtera: Buntovnik s vizijom

Retrospektivna izložba djela poznatog hrvatskog arhitekta Vjenceslava Richtera otvara se u utorak 10.listopada u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu. Snježana Pintarić, ravnateljica MSU-a, najavila je na novinarskoj konferenciji izložbu „Buntovnik s vizijom“ koja će obilježiti jesen na kulturnoj sceni Zagreba. Cilj izložbe je prikazati ključne projekte ovog poznatog hrvatskog arhitekta dvadesetog stoljeća.

Jugoslavenski paviljoni prezentirani na Svjetskim izložbama u Bruxellesu, Torinu i Milanu, Muzej evolucije u Krapini, Muzej revolucije u Beogradu i Arheološki muzej u Aleppu samo su nekolicina koje je kustosica izložbe Vesna Meštrić spomenula. Podsjetila je na projekt Sinturbanizam kojeg je nazvala jednim od najvažnijih arhitektonsko- urbanističkih ostvarenja sredine šezdesetih godina i zaključila kako je u tom projektu postignut dijalog arhitekture i likovnosti.

Osim spomenutih djela, Richter je projektirao i Predsjedničke dvore, poznatije kao „Vila Zagorje“, tvornicu Saponije u Osijeku i poznate zagrebačke nebodere „Rakete“. Autor je, dakle, mnogobrojnih arhitektonskih projekata kako javne tako i stambene namjene te njegovo umjetničko stvaralaštvo predstavlja važan dio lokalne ali i europske povijesti umjetnosti, objasnila je ravnateljica Pintarić.

Zvonko Maković, šef katedre za modernu umjetnost i vizualne komunikacije na odsjeku povijesti umjetnosti Filozofskog fakulteta istaknuo je Richtera kao velikog kritičara i istraživača, aktivnog sudionika u kulturnom i znanstvenom životu. Bio je suosnivač EXAT-a 51, grupe slikara i arhitekata koji su se zalagali za sintezu svih disciplina likovnog stvaralaštva i time se pozicionirao kao jedna od ključnih ličnosti umjetničke scene druge polovice dvadesetoga stoljeća. Richter je stvarao idejna rješenja na području urbanizma kao i teorijske tekstove o sinteznim postupcima u arhitekturi i likovnosti.

Kavkaz iz sedamdesetih i osamdesetih

Corso iz sedamdesetih

Izložba prikazuje i eksperimentalne radove u skulpturi, slikarstvu i grafici. Moći će se vidjeti i ciklusi spontanoga, polu-spontanoga, slobodnog i gravitacijskog crteža i grafika. Izdvojeni dio izložbe bit će posvećen njegovom stvaralaštvu u domenama primijenjenih umjetnosti, dizajna i kazališne scenografije. Karin Šerman, koautorica kataloga izložbe, predstavila je izložbu kao potpuni i sveobuhvatan pregled Richterova stvaralaštva čija je središnja tema apstrakcija.

Na izložbi će biti prikazani eksponati iz četiri zemlje koji su posuđeni iz više desetaka muzeja i kolekcija. Moći će se vidjeti više od dvjestotinjak radova, maketa i nacrta njegovih najznačajnijih arhitektonskih projekata kao i skulptura, grafika, crteža, fotografija. Izložba se obilježava u spomen 100. godišnjice rođenja Vjenceslava Richtera a za posjetitelje bit će otvorena do 10. prosinca 2017.