Što je to točno javni intelektualac/javna intelektualka?

U petak i subotu, 29. i 30. rujna 2017 na Filozofskom je fakultetu u Zagrebu održan simpozij u čast Nadeždi Čačinovič, redovitoj profesorici na odsjeku za Filozofiju i cijenjenoj ličnosti hrvatske intelektualne elite. Čačinovič je rođena u slovenskoj obitelji u Budimpešti, školovala se u Švicarskoj, Srbiji, Sloveniji i Njemačkoj a diplomirala filozofiju i komparativnu književnost u Ljubljani. Doktorat iz filozofije obranila je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, na kojem je do ove godine predaje estetiku, filozofiju kulture i filozofiju roda. Od 2009. godine predsjednica je Hrvatskog centra PEN-a, međunarodnog udruženja književnika koji djeluje u svrhu intelektualne suradnje pisaca. Aktivan je autor te je objavljivala tijekom čitave svoje karijere. Neki od naslova su: „Subjekt kritičke teorije“ (Zagreb, 1980.), „Estetika“ (Zagreb, 1988.), „Ogled o pismenosti“ (Zagreb, 1994.), „U ženskom ključu: ogledi o teoriji kulture“ (Zagreb, 2000.), „Žene i filozofija“ (Zagreb, 2006.), „Zašto čitati filozofe: u pedeset kratkih poglavlja“ (Zagreb, 2009.). Također je suosnivačica Centra za ženske studije, čija je predsjednica i predavačica. Svojim dugogodišnjim radom pridonijela je otvaranju dijaloga o feminizmu u Hrvatskoj a i šire. Stoga su simpoziju prisustvovali pripadnici akademske zajednice iz Zadra, Rijeke, Zagreba, Ljubljane i Beograda.

U simpoziju su učestvovali pripadnici akademske zajednice iz raznih dijelova Hrvatske te iz regije

Simpozij su otvorili organizatori Ankica Čakardić i Borislav Mikulić, a uvodnu riječ imali su Biljana Kašić, redovna profesorica odsjeka za sociologiju na Sveučilištu u Zadru, Raul Raunić s odsjeka za filozofiju i Andrea Zlatar Violić s odsjeka za komparativnu književnost, oboje dugogodišnji predavači na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Iako je početak samog događaja bio obilježen iskrenim pohvalama i zahvalama kolega Nadežde Čačinovič, službeno je bio posvećen osobnosti filozofije. Potkrijepljeno teorijskim i praktičnim djelovanjima profesorice Čačinović, referiralo se na političku kulturu, problematiku javnog političkog angažmana, kritike i racionalnog kritičkog razmišljanja. Izlaganja su sadržavala kritičke konotacije s obzirom na akademsku i političku scenu. Biljana Kašić upozorila je na seksualizaciju mišljenja odnosno na asimetriju ženske i muške misli u filozofiji, Raul Raunić je definirao što je to točno javni intelektualac, formu njegova diskursa i njegove uloge u procesima učenja. Andrea Zlatar Violić nadovezala se na temu građanske hrabrosti i odgovornosti te komentirala kako je pasivna moć indiferentnih ljudi političko oruđe. Prvi dan simpozija pokrivao je različite teme kojima se profesorica Čačinovič bavila, među kojima su estetika u politici i umjetnosti, empatija i modernost kao i umjetničke izvedbe i teorije. Na simpoziju je us ubotu vođen dijalog o aspektima teorijskog feminizma te knjige i književnog polja. Puni naziv simpozija pod kojim je održano dvadesetak predavanja bio je „Estetika, filozofija umjetnosti i kulture, feminizam“ a na njemu su- između ostalih i osim spomenutih – sudjelovali Tomislav Medak, Lev Kreft, Tomislav Brlek, Una Bauer, Leonida Kovač, Lada Čale Feldman, Željka Matijašević, Ljiljana Filipović, Tatjana Jukić, Snježana Prijić- Samaržija, Dean Duda i Boris Postnikov.