s
f i y S
Sunce u boci: AI pomaže razvoju fuzije, a ona će napajati podatkovne centre

16. svibnja 2026.

Ivan Fischer

INTERVJU KRISTINA TOMIĆ LUKETIĆ

Sunce u boci: AI pomaže razvoju fuzije, a ona će napajati podatkovne centre

Obnovljivi izvori nisu dovoljni, a fosilna goriva dolaze uz previše problema - možda je rješenje za sve veću globalnu potrebu za energijom u nuklearnoj fuziji. Kristina Tomić Luketić objašnjava zašto se diljem svijeta povećava interes za razvojem ove tehnologije, koje nam još prepreke predstoje, i hoće li interes globalnih tehnoloških tvrtki ubrzati njezin razvoj.

Sunce u boci: AI pomaže razvoju fuzije, a ona će napajati podatkovne centre

Obnovljivi izvori nisu dovoljni, a fosilna goriva dolaze uz previše problema - možda je rješenje za sve veću globalnu potrebu za energijom u nuklearnoj fuziji. Kristina Tomić Luketić objašnjava zašto se diljem svijeta povećava interes za razvojem ove tehnologije, koje nam još prepreke predstoje, i hoće li interes globalnih tehnoloških tvrtki ubrzati njezin razvoj.

Raspravljali smo i o sljedećim temama:

  • povijesnim uskim grlima u razvoju fuzije, financijskim i tehnološkim preprekama koje je trebalo svladati
  • planu Max Planck instituta, RWE-a i Bavarske za izradu prvog komercijalnog stelaratora
  • trenutačnom statusu fuzijskog generatora ITER i njegovog planiranog nasljednika
  • mogu li privatne inicijative prestići javne u razvoju fuzijskih elektrana
  • koji su hrvatski kapaciteti za razvoj fuzijskih tehnologija

Hrvatska energetska politika služi investitorima, a ne građanima

5. svibnja 2026. / čita se 6 minuta

U FOKUSU

Hrvatska energetska politika služi investitorima, a ne građanima

Zašto se Hrvatska bez jasnog plana prilagođava slučajnim investitorima a svoje građane svodi samo na na potrošače energije? Zašto HEP svoju javnu ulogu svodi na povremena sponzorstva? O sustavu koji se ponaša kao primjer zarobljene države i građanima kojima ne daju energetske zadruge piše Vedran Horvat.

Posegnuti iza ruba svemira. Najstariji misaoni eksperiment u filozofiji i znanosti

19. svibnja 2025. / čita se 10 minuta

FILOZOFIJA

Posegnuti iza ruba svemira. Najstariji misaoni eksperiment u filozofiji i znanosti

Od epikurovaca i stoika do Newtona i današnjih filozofa, Arhitin scenarij opstaje kao najdugovječniji misaoni eksperiment zapadne misli, piše Pavel Gregorić. Iako je pogrešno osmišljen i pristran, on nipošto nije beskoristan - da jest, ne bi bio predmet tolikih rasprava i prilagodbi, koje demonstriraju kako su misaoni eksperimenti dragocjeni za spoznaju.

Sraz umjerenosti i razdraženosti. Statistička fizika lokalnih izbora

12. svibnja 2025. / čita se 12 minuta

FIZIKA IZBORA

Sraz umjerenosti i razdraženosti. Statistička fizika lokalnih izbora

Stranka koja izgubi ravnotežu između informacije i emocije ne može dugoročno zadržati podršku, objašnjava Davor Horvatić E/I/O model koji je za analizu političke dinamike razvio poljski fizičar Sobkowicz a objašnjava odnos progresivno-liberalnog i konzervativnog političkog bloka i izazove pred trećim, reformskim opcijama.