Ekserkini, novonazvane molekule koje se izlučuju vježbanjem izgleda imaju utjecaj na živčani sustav, jetru, na cijelo tijelo, a ne samo na mišiće. Tamara Čačev piše o recentnim istraživanjima molekularnih mehanizama koji se pokreću kontinuiranim vježbanjem i njihovim efektima
Nekolicina milijardera ulažu ogromne svote u produženje života. Tamara Čačev opisuje pristupe i perspektive, a posebno skreće pažnju na lijekove koji služe suzbijanju drugih bolesti a neočekivano se pokazuje da možda i usporavaju starenje
Majmuni prepoznaju nepravednost, ali samo prema sebi. Ne brinu da se bude pošten i prema drugima, kao ljudi. Procjena pravednosti, koja je usmjerena samo na sebe, vjerojatno je neovisna o mehanizmima brige, privrženosti i suradnje. Prijelaz od 'budi pošten prema meni' do 'budi pošten prema njemu' gotovo je sigurno povezan s proširenjem brige o sebi na brigu o drugima. To je tek jedan detalj iz dugog eseja Zvonimira Šikića u kojem se bavi biologijom, moralom, dušom i tijelom i slobodom
Remdesivir, lijek koji se koristi u liječenju COVID-19, prvotno je korišten u liječenju mačaka inficiranih drugim tipovima korona virusa, piše Tamara Čačev. Mačke su pomogle u razjašnjavanju inaktivacije X-kromosoma, bitnog otkrića suvremene genetike, važnog kod razumijevanja spolnosti. Ljudi i psi češće nego mačke obolijevaju od tumorskih bolesti, no i one obolijevaju od nekih tipova tumora te je interesantno istražiti koje su to sličnosti i razlike u genomima pasa, mačaka i ljudi koje utječu na pojavu tumora
Mehanizam osjeta mirisa istražen je slabo, no uzme li se u obzir da 'izdanci' u olfaktornoj sluznici predstavljaju jedan od izravnijih kontakata našeg središnjeg živčanog sustava s okolinom, gubitak mirisa u koroni više ne izgleda tako benigno, piše Tamara Čačev. Istraživanja mirisa važna su u prehrambenoj i kozmetičkoj industriji, ali i u kulturnoj povijesti: UNESCO je angažiran na zaštiti mirisa kao nematerijalne baštine, poput jezika i običaja, jer su i oni dio našeg identiteta.
Kad je kolektivna svijest obilikovana kao da su zarazne bolesti negdje gdje prosječan zapadnjak neće nogom kročiti, onda ga puno više ga zanimaju lijekovi za neurodegenerativne ili tumorske bolesti. Stoga prioriteti u financiranju istraživanja i nisu bili u području razvoja novih cjepiva. Međutim, istraživanja novog pristupa u liječenju tumorskih bolesti, koji se svodio na ciljano stvaranje neoantigena karakterističnih za tumorske stanice nekog pojedinca kako bi imunološki sustav osobe stvorio na njih protutijela, mogao se primijeniti na stvaranje pandemijskog cjepiva temeljenog na RNA tehnologiji.
Eksosomi su „mjehurići“ koje proizvode stanice gotovo svih organizama. Smatralo se da predstavljaju način na koji se stanica rješava otpadnih produkata, no danas znamo da se radi i o načinu na koji stanice međusobno komuniciraju, piše Tamara Čačev. Kako se i u nizu bolesti pojavljuje specifični oblik komunikacije eksosomima, možda se otvaraju nove mogućnosti eksosomske dijagnostike i terapije
Slijedom karakteristika živih bića Tamara Čačev ispituje jesu li virusi živi ili nisu živi. Ne provode samostalno metaboličke procese, ne dišu, nemaju vlastitu sposobnost kretanja, ne rastu, nemaju sposobnost primanja podražaja ... Ipak, šire se i - što je posebno važno - evoluiraju.
Pojam gen u znanost je uveo danski botaničar Johannsen 1909. Od tada je značio mnogo toga, od apstraktne ideje nasljednog materijala do konkretnog segmenta u molekuli DNA. Danas je jasno kako ne postoji pravocrtni put od gena prema fenotipu koji vidimo kao vanjsku manifestaciju njegovog djelovanja
Dovoljno je primjerice 1-2 g mljevene kosti dinosaurusa da bi se provela ova analiza, piše Tamara Čačev. Naravno, paleproteomika se može korisiti i za analizu fosila koji nisu toliko stari. Metoda je iskorištena i za analizu kalcificiranih zubnih plakova dobivenih s tisuću godina starih lubanja čovjeka. Rekonstruiranjem oralnog mikrobioma kao i proteina povezanih s imunosnim odgovorom dobio se uvid u evolucijsku prošlost nekih bolesti čovjeka