Članci s oznakom "biologija"

7. rujna 2021. / Rasprave

Esej

Biološki korijeni morala. Zašto ljudi brinu i za druge a ne samo za sebe i svoje? Slobodna volja

Majmuni prepoznaju nepravednost, ali samo prema sebi. Ne brinu da se bude pošten i prema drugima, kao ljudi. Procjena pravednosti, koja je usmjerena samo na sebe, vjerojatno je neovisna o mehanizmima brige, privrženosti i suradnje. Prijelaz od 'budi pošten prema meni' do 'budi pošten prema njemu' gotovo je sigurno povezan s proširenjem brige o sebi na brigu o drugima. To je tek jedan detalj iz dugog eseja Zvonimira Šikića u kojem se bavi biologijom, moralom, dušom i tijelom i slobodom

Zvonimir Šikić

25. kolovoza 2021. / Članci

biologija

Istraživanje genoma mačaka i pasa puno otkriva i o čovjeku. Hoće li pomoći kod liječenja teških bolesti

Remdesivir, lijek koji se koristi u liječenju COVID-19, prvotno je korišten u liječenju mačaka inficiranih drugim tipovima korona virusa, piše Tamara Čačev. Mačke su pomogle u razjašnjavanju inaktivacije X-kromosoma, bitnog otkrića suvremene genetike, važnog kod razumijevanja spolnosti. Ljudi i psi češće nego mačke obolijevaju od tumorskih bolesti, no i one obolijevaju od nekih tipova tumora te je interesantno istražiti koje su to sličnosti i razlike u genomima pasa, mačaka i ljudi koje utječu na pojavu tumora

Tamara Čačev

5. srpnja 2021. / Članci

bilogija

Gubi li njuh važnost u evoluciji čovjeka? Njuh i korona. Umjetni mirisi i mirisi prošlih vremena

Mehanizam osjeta mirisa istražen je slabo, no uzme li se u obzir da 'izdanci' u olfaktornoj sluznici predstavljaju jedan od izravnijih kontakata našeg središnjeg živčanog sustava s okolinom, gubitak mirisa u koroni više ne izgleda tako benigno, piše Tamara Čačev. Istraživanja mirisa važna su u prehrambenoj i kozmetičkoj industriji, ali i u kulturnoj povijesti: UNESCO je angažiran na zaštiti mirisa kao nematerijalne baštine, poput jezika i običaja, jer su i oni dio našeg identiteta.

Tamara Čačev

10. travnja 2021. / Aktualno Članci

medicina

Kako je razvoj složenih i skupih terapija za tumore omogućio proizvodnju nekih cjepiva protiv COVID-19. Pametni lijekovi

Kad je kolektivna svijest obilikovana kao da su zarazne bolesti negdje gdje prosječan zapadnjak neće nogom kročiti, onda ga puno više ga zanimaju lijekovi za neurodegenerativne ili tumorske bolesti. Stoga prioriteti u financiranju istraživanja i nisu bili u području razvoja novih cjepiva. Međutim, istraživanja novog pristupa u liječenju tumorskih bolesti, koji se svodio na ciljano stvaranje neoantigena karakterističnih za tumorske stanice nekog pojedinca kako bi imunološki sustav osobe stvorio na njih protutijela, mogao se primijeniti na stvaranje pandemijskog cjepiva temeljenog na RNA tehnologiji.

Tamara Čačev

16. srpnja 2020. / Članci

molekularna biologija i medicina

Čudesni svijet eksosoma. Čak ako i brane tumorsku stanicu od terapije, još uvijek to otvara nove mogućnosti liječenja

Eksosomi su „mjehurići“ koje proizvode stanice gotovo svih organizama. Smatralo se da predstavljaju način na koji se stanica rješava otpadnih produkata, no danas znamo da se radi i o načinu na koji stanice međusobno komuniciraju, piše Tamara Čačev. Kako se i u nizu bolesti pojavljuje specifični oblik komunikacije eksosomima, možda se otvaraju nove mogućnosti eksosomske dijagnostike i terapije

Tamara Čačev

23. ožujka 2020. / Članci

koronavirus

Virusi se ne razmnožavaju nego repliciraju. Na granici su živog i neživog. Ipak, evoluiraju

Slijedom karakteristika živih bića Tamara Čačev ispituje jesu li virusi živi ili nisu živi. Ne provode samostalno metaboličke procese, ne dišu, nemaju vlastitu sposobnost kretanja, ne rastu, nemaju sposobnost primanja podražaja ... Ipak, šire se i - što je posebno važno - evoluiraju.

Tamara Čačev

3. ožujka 2020. / Članci

biologija

Evolucija pojma gen. Pitanje koje je proglašeno filozofskim i nebitnim postalo je bitno.

Pojam gen u znanost je uveo danski botaničar Johannsen 1909. Od tada je značio mnogo toga, od apstraktne ideje nasljednog materijala do konkretnog segmenta u molekuli DNA. Danas je jasno kako ne postoji pravocrtni put od gena prema fenotipu koji vidimo kao vanjsku manifestaciju njegovog djelovanja

Tamara Čačev

5. rujna 2019. / Članci

Paleoproteomika

Kako je otkriveno da su Neandertalci posjedovali neke od intelektualnih sposobnosti koje se pripisuju Homo sapiensu

Dovoljno je primjerice 1-2 g mljevene kosti dinosaurusa da bi se provela ova analiza, piše Tamara Čačev. Naravno, paleproteomika se može korisiti i za analizu fosila koji nisu toliko stari. Metoda je iskorištena i za analizu kalcificiranih zubnih plakova dobivenih s tisuću godina starih lubanja čovjeka. Rekonstruiranjem oralnog mikrobioma kao i proteina povezanih s imunosnim odgovorom dobio se uvid u evolucijsku prošlost nekih bolesti čovjeka

Tamara Čačev

30. siječnja 2019. / Članci

biologija

Kako se pomoću svega 37 gena proniknulo u tajne prvog čovjeka na Zemlji

Suhoparna objava da su znanstvenici iz Cincinnatija dokazali kako se mitohondriji mogu nasljeđivati i po očinskoj liniji malo znači bez konteksta, piše Tamara Čačev. Jedna od konzekvenci ukazuje na potrebu da se reevaluira i medijski eksploatirana priča o hipotetskoj mitohondrijskoj Evi, odnosno prvoj ženi u našoj vrsti

Tamara Čačev

27. rujna 2018. / Članci

biologija

Tajna pseudogena. Nisu to otpatci. U prirodi ipak sve ima svoju svrhu. Na žalost, neke su funkcije pseudogena nepovoljne, pomažu napredovanje tumora

Pseudogeni mogu biti korisni i u utvrđivanju kada je neki gen nastao ili nestao, na sličan način na koji paleontolozima koriste fosili u izučavanju nastanka i nestanka nekih vrsta, piše Tamara Čačev. Izučavanje pseudogena primata u odnosu na pseudogene miša, štakora, psa ili krave pokazuje kako su svi potekli od zajedničkog pretka, a kako se vrijeme kada je neka promjena u pseudogenu nastala može izračunati, možemo iz tog podatka doći i do trenutka kada su se pojedine vrste odvojile u zasebne evolucijske smjerove

Tamara Čačev