Članci s oznakom "ekonomija"

4. travnja 2025. / Rasprave

EKONOMIJA I OBRAZOVANJE

Znamo li vrijednost ulaganja u obrazovanje? Propusti i pogreške u radovima uglednih ekonomista

U recentnim se radovima nekih istaknutih intelektualaca i akademskih ekonomista nalaze ozbiljne nepravilnosti i nedostaci, piše Darko Oračić. Riječ je o pogrešnom prikazivanju sadržaja opusa jednog autoriteta, nenavođenju empirijskih studija koje proturječe tezama autora te navođenju značajne empirijske analize koje u referenci nema. Autori su zaposlenici državnih sveučilišta i zagovornici povećanja državnog financiranja obrazovanja radi smanjenja društvene nejednakosti.  

Darko Oračić

17. siječnja 2025. / Članci Rasprave

MAKROEKONOMIJA

(Ne)usklađenost hrvatskog poslovnog ciklusa s poslovnim ciklusom europodručja. Je li HNB manipulirao rezultatima svojeg istraživanja radi uvođenja eura?

Hrvatsko se gospodarstvo trenutačno suočava s visokom inflacijom, kojoj nimalo ne pomaže monetarna politika ECB-a, piše Viktor Viljevac. Analize su još 2017. pokazivale upitnu usklađenost hrvatskog poslovnog ciklusa s onim u eurozoni, ali je HNB forsirao drukčiji zaključak. Uz pitanje bi li s manje inflacije standard građana i gospodarstvo prolazili bolje ili lošije, ideja aktualne vlade o ograničavanju cijena pojedinih proizvoda možda je i najbolji odgovor na inflaciju.

Viktor Viljevac

13. prosinca 2024. / Članci Publikacije

Osvrti

Acemoglu i Johnson rade istu grešku kao i Engels i Marx. Industrijska revolucija, plaće i broj stanovnika

Današnji kritičari prve faze industrijske revolucije, kao što su nobelovci Acemoglu i Johnson, imaju isti problem koji su imali njezini klasični kritičari poput Engelsa i Marxa – teško uklapaju činjenicu o tadašnjem velikom porastu broja stanovnika u svoje negativno viđenje kapitalizma, piše Darko Oračić. Riječ je o ponavljanju pogrešne kritike. Djelovanje kapitalističke industrijalizacije na položaj radnika bilo je pozitivno, ali je poništeno posljedicama rasta stanovništva. 

Darko Oračić

29. listopada 2024. / Članci

NOBELOVA NAGRADA ZA EKONOMIJU 2024.

Ulazak politologije u ekonomsku znanost. Kina opovrgava

Nobelova nagrada za ekonomiju Acemogluu, Robinsonu i Johnsonu potpuno je logična, piše Josip Lučev u pregledu njihovih najvažnijih članaka. U ekonomsku su znanost unijeli teme i probleme koji tradicionalno spadaju u domenu politologije, no neke su njihove ideje suviše pojednostavljene i ne poklapaju se uvijek sa stvarnim razvojem

Josip Lučev

23. kolovoza 2024. / Publikacije

EKONOMIJA

Neizvjesnost u ekonomiji nije samo nespoznatljiva, nego je to i ono što će netko napraviti

Ni stotinu godina nakon što je Frank Knight opisao razliku između rizika i neizvjesnosti, potonja nije inkorporirana u razumijevanje ekonomskih zbivanja, piše Željko Ivanković u osvrtu na knjigu "Uncertainty and Economics: A Paradigmatic Perspective" Christiana Müllera-Kademanna. Iako se snažno hvata ukoštac s ekonomskom neizvjesnošću, knjiga ostaje zarobljena u pretpostavku da cijene reflektiraju sve ekonomske informacije, i propušta uočiti da ekonomija nije autonomna od politike i tehnoloških promjena, koji su također izvor neizvjesnosti

Željko Ivanković

6. lipnja 2024. / Članci

JAVNE FINANCIJE

Koliko je otvoren hrvatski proračun? Tema koju ne treba prepustiti samo političarima i činovnicima

Unatoč otvorenosti proračuna, mogućnosti za sudjelovanje javnosti u proračunskim procesima su slabe, piše Katarina Ott o rezultatima ovogodišnjeg međunarodnog istraživanja o otvorenosti proračuna u kojem je Hrvatska poboljšala svoj rezultat. No, nedovoljno, ako svoje sudjelovanje u proračunskim procesima ne intenziviraju svi sudionici, od Sabora i nezavisnih institucija do stručnjaka i što šire javnosti

Katarina Ott

20. prosinca 2023. / Uncategorized

Najava

Koliko nam samo nedostaje. Razgovor o knjizi Ive Bićanića i što bi on danas pisao

U knjižnici Bogdan Ogrizović u Zagrebu, Preradovićeva 5, u petak, 22. prosinca od 19:00, o postumno objavljenoj knjizi Ive Bićanića Ekonomist ima dvije ruke govorit će njegovi prijatelji i suradnici: Danijela Dolenec, Žarko Puhovski, Ivan Žilić i Željko Ivanković. Oni koji su ga voljeli i poštovali događaj ne bi trebali propustiti

Ideje.hr

20. lipnja 2023. / Rasprave

EKONOMIJA

Ako plaće ovise o produktivnosti, o čemu ovisi produktivnost. Je li sve na kvaliteti radnika?

Kad je objavljen izvještaj Svjetske banke o Hrvatskoj, u javnosti je izveden porazan zaključak da su plaće kakva je i produktivnost: triput manje nego u Njemačkoj jer je i produktivnost triput manja. Josip Lučev analizirao je Izvještaj nijansiranije, a izdvojio je na kraju i marže koje su u posljednje vrijeme, zbog inflacije, često diskutirane

Josip Lučev

9. veljače 2023. / Članci

AMERIKA, STANJE NACIJE

Što kamiondžije imaju s inflacijom. Biden o stanju nacije

Dok jedni za inflaciju u SAD-u krive niske kamatne stope i veliku kupovnu moć zbog visoke zaposlenosti, zanemaruje se drugi bitan čimbenik - poremećaj u opskrbnim lancima, piše Ivo Škorić. Jedan od razloga tom poremećaju je nedostatak vozača kamiona, koje iz posla tjeraju pretjerana regulativa, prekarni rad i tehnološkim nadzorom svake sekunde njihova radnog i slobodnog vremena.

Ivo Škorić

17. rujna 2021. / Klub Batina

Klub Batina

Može li informacijsko-komunikacijska tehnologija pokrenuti hrvatsku ekonomiju?

Razgovor o ulozi ICT-a u hrvatskoj ekonomiji održat će se 30. rujna od 14:00. Uvodno će Ivo Bićanić i Ivo Špigel predstaviti svoje teze o ograničenoj snazi i potencijalima informacijsko-komunikacijske tehnologije. U razgovoru će još sudjelovati Sonja Radas (Ekonomski institut Zagreb); Slađana Krpić (Poslovna inteligencija, članica Uprave), Franjo Luković (think tank Polazišta i perspektive) te Iva Tomić (glavna ekonomistica Hrvatske udruge poslodavaca), kao komentatorica diskusije. Razgovoru će se moći pristupiti putem zoom aplikacije i pratiti na youtube kanalu

Ideje.hr