Znanost je postala profesija, uspjeh se mjeri objavama koje su potisnule spoznajni motiv. Ivan Žilić opisuje načine na koje ekonomisti prilagođavaju rezultate za koje je vjerojatnije da će biti objavljeni bez obzira na to koliko adekvatno opisuju stvarnost. Biraju se kontroverzni rezultati, prilagođavaju parametri modela. Populizam ne deformira samo znanost nego i ekonomsku politiku
Istraživači prvo moraju reći što ne znaju, a potom na temelju najslabijih pretpostavki davati zaključke i preporuke. U ekonomiji, put je često upravo obrnut, objašnjava Ivan Žilić zaključke Charlesa Manskog u članku u kojem suprotstavlja pojedinačne istraživače ekonomiste i ekonomiju kao disciplinu te pokušava odgovoriti na pitanja: Što nam ekonomija kao istraživačka disciplina može dati? Koliko je to znanje primjenjivo? Radi li se o deskriptivnoj ili preskriptivnoj disciplini?
Jedna od zamjerki Ive Bićanića nedavno objavljenoj nacionalnoj strategiji bila je da joj nedostaje hrabrosti. Ovdje izlaže svoje dvije prostorne, dvije ekonomske i dvije društvene vizije, naznačujući izbore za koje se Hrvatska može odlučiti. Posebno naglašava zabludu da je izrada strategije karakteristika socijalizma kakav je vladao u Sovjetskom Savezu. Naprotiv, to je tema ekonomskih nobelovaca i u zemljama razvijenog tržišnog gospodarstva. Na kraju ističe moguće stranputice
U četvrtak, 26. studenoga od 14:00 u Klubu Batina, koji su pokrenule Ideje.hr, bit će predstavljena Knjiga za klikeraše Zvonimira Šikića. O ekonomiji i matematici, uopće o matematici i stvarnosti, diskutirat će Sonja Radas i Ivan Žilić sa Ekonomskog instituta u Zagrebu, zatim Dario Hrupec, čije čitanje knjige ovdje objavljujemo kao mamac te autor Zvonimir Šikić i pisac predgovora Željko Ivanković. Zainteresirani će razgovoru moći pristupiti putem Zooma jave li se prethodno na adresu ideje@ideje.hr. Izravni prijenos razgovora bit će dostupan na youtube kanalu Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja na kojem će kasnije biti dostupna i snimka.
Jednako odlučno kao što se suprotstavila zarazi (prva je počela zatvarati granice) Rusija se suočila i s gospodarskom krizom. Nezaposlenost se još nije povećala, zabranjen je izvoz žitarica, a ministar financija ima planove kako krpati proračun sve do 2024. godine
Pravna analiza novca predstavlja zaokret u razumijevanju novca koji otvara put uspostavi nove paradigme. Zbornik Money in the Western Legal Tradition golemi je pothvat u najnovijim nastojanjima da se razumije priroda novca, što je zadatak koji se sve snažnije nameće u razdoblju financijalizacije i pojave digitalnog novca
Zaraza je postavila pitanje koji je rad neophodan da bi civilizirano društvo moglo funkcionirati. To su liječnici i medicinske sestre, vozači kamiona i autobusa i raznosači hrane i paketa, vatrogasci i smetlari, električari i vodoinstalateri, poljoprivrednici, automehaničari, prodavačice i pakeri u skladištima Amazona, sva ta slabo glamurozna zaposlenja koja inače rijetko primjećujemo i koja uzimamo zdravo za gotovo i stoga slabo vrednujemo i nagradjujemo, jer ne zahtijevaju 20 godina skupog školovanja
Smrti iz očaja odnose se na samoubojstva i smrti vezane uz autodestruktivne ovisnosti među bijelim Amerikancima bez fakultetskog obrazovanja, piše Goran Mihelčić u prikazu najnovije knjige nobelovca Angusa Deatona i Anne Case. Godine 2017 dostigle su broj od 158.000 (kao da svaki dan padne veliki zrakopolov pun putnika). Uzrok nisu siromaštvo ni nejednakost nego neizvjesnost i stres. Obrazovanje je ključna odrednica rizičnosti. Sličnom su nevoljom Afro-Amerikanci već prije zahvaćeni, a autori predviđaju da je trend u Sjedinjenim Državama prethodnica trenda u drugim zapadnim zemljama. Knjiga snažno oslikava stanje u zdravstvenoj zaštiti u SAD koje upravo razotkriva pandemija koronavirusa
Ne postoje čvrsti zakoni ekonomije koji nas sprječavaju da izgradimo humaniji svijet, nego slijepa vjera, osobni interes ili obično nerazumijevanje ekonomije navodi mnoge ljude da to tvrde, pišu nobelovci za ekonomiju Abhijit V. Banerjee i Esther Duflo u knjizi o razlici dobre i loše ekonomike koju ovdje prikazuje Goran Mihelčić
Sistem relativnih plaća prevažan je za normalno funkcioniranje gospodarstva. Utječe na rast, iseljavanje, lojalnost, motivaciju. Krivo postavljeni sistem ima ozbiljne posljedice na efikasnost i vodi u lošu ravnotežu u kratkom, srednjem i dugom roku, objašnjava Ivo Bićanić koncepte koji pomažu razumijevanju aktualnih zbivanja. Zašto se plaće u javnom sektoru određuju izvan tržišta, ali s jednim okom okrenutim prema tržištu, a kad izbija sukob?