15. ožujka 2018. / Članci
Singularitete gravitacijske fizike imamo na početku samog vremena, u Velikom prasku, i na kraju silovitog kolapsa materije u kakvom nastaju crne rupe. Oni nas podučavaju kako klasična opća teorija relativnosti nije cijela priča o svemiru u kojem živimo
Ivica Smolić
5. siječnja 2018. / Članci
Problem "strijele vremena" jedan je od najdubljih misterija fizike. S jedne strane imamo svijet u kojem vrijeme ima istaknuti smjer. S druge strane imamo temeljne fizikalne zakone koji su invarijantni na promjenu smjera vremena. Pitanje je kako pomiriti ovu dihotomiju
Ivica Smolić
4. siječnja 2018. / Članci
Problem "strijele vremena" jedan je od najdubljih misterija fizike. S jedne strane imamo svijet u kojem vrijeme ima istaknuti smjer. S druge strane imamo temeljne fizikalne zakone koji su invarijantni na promjenu smjera vremena. Pitanje je kako pomiriti ovu dihotomiju
Ivica Smolić
15. listopada 2017. / Članci
Kako se ustvari nedavna detekcija gravitacijskih valova, za što je neuobičajeno hitno dodijeljena Nobelova nagrada, uklapa u teoriju relativnosti i koje je šire značanje svih tih otkrića? Sve je počelo pretpostavkom da se i elektromagnetski valovi, poput onih u vodi, kreću tako što deformiraju neki medij kroz koji se kreću. Kao medij, predložen je svjetlosni eter, a onda, nakon eksperimentalnog demantija, na scenu je stupio Einstein, kojemu je vakuum bio sasvim prihvatljiv "medij"
Ivica Smolić
4. listopada 2017. / Članci
Detektor u Livingstonu je 14. rujna 2015. godine u 11:51 sati primijetio pomak jednog od ogledala, kroz promjenu zbroja laserskog signala iz oba okomita kraka 4 kilometra dugih tunela. To i ne bi bilo tako neobično da se isti uzorak nije pojavio točno 6,9 milisekundi kasnije u detektoru u Hanfordu. Dvije godine poslije, 3. listopada 2017. Rainer Weiss, Kip Thorne i Barry Barish su dobili Nobela za fiziku
Ivica Puljak