Jedanaest godina nakon izlaska, knjiga "Gljiva na kraju svijeta" autorice Anne Lowenhaupt Tsing, dolazi i do hrvatskih čitatelja. U međuvremenu su teme koje otvara - prekarnost, ekološki kolaps, nevidljivi lanci opskrbe - postale dio svakodnevnog iskustva. Inspirirana primjerom ekološke strategije matsutake gljiva, Tsing nudi alat za drukčije razumijevanje svijeta i posebno suvremenog kapitalizma
Ova kritika suvremenog kapitalizma više je od moralne panike koja obično prati pojavu novih tehnologija i medija, piše Nataša Babić u virtuoznom prikazu i ironičnom osvrtu na knjigu “Spaljena zemlja – s onu stranu digitalnog doba, prema postkapitalističkom svijetu”. Pamflet Jonathana Craryja ipak ne ostaje bez simpatija autorice članka
U knjizi "Kapitalizam i njegovi kritičari", John Cassidy vješto prepleće povijest ideja, biografske podatke i gospodarsku povijest, piše Darko Oračić u svojem osvrtu. Cassidy potiče na razmišljanje o modernom dobu te otvara brojna ekonomska i etička pitanja, a posebno je važno ono jesu li kritičari kapitalizma (bili) u pravu.
U Zagrebu je od 29. kolovoza do 2. rujna održana 9. međunarodna konferencija o Degrowth (Odrast) ideji, odnosno pokretu. Otvorio ju je gradonačelnik Tomislav Tomašević, a u popularnoj je javnosti iznenada 'otkriveno' i da je Danijela Dolenec, zamjenica gradonačelnika, koautorica predgovora zborniku o toj temi objavljenom u Hrvatskoj 2016. godine kada je još bila profesorica na Fakultetu političkih znanosti. Politički su protivnici pokušali iskoristiti priliku, a reakcije su bile uzrujane bez težnje da se sazna o čemu je ustvari riječ. Ideje.hr će u članku Matka Meštrovića informirati zainteresirane o autorima i polazištima ideje, a u sljedećem članku prikazati i knjigu Marx u antropocenu koja je privukla golemu pažnju u svijetu a čiji je autor Kohei Saito bio glavni govornik na zagrebačkoj konferenciji
U trećem članku o budućnosti kapitalizma Božo Kovačević predstavlja druge skupine, političare i autore koji su se bavili istim pitanjem kao i Trilateralna komisija. Zajedničko im je, uočava, odmak od dioničarskog i okretanje "stakeholder" kapitalizmu. Prikazuje njihov odnos prema Kini, a na kraju problematizira pozivanje autora studije "Novi duh kapitalizma" na sociologa Maxa Webera
Knjiga Trilateralne komisije "Novi duh kapitalizma" zapravo je politički program za ostvarivanje socijaldemokratskog kapitalizma, piše Božo Kovačević. Autori strahuju kako bi globalna prevlast zapada mogla nestati zbog neravnomjerne raspodjele bogatstva i smanjenja povjerenja u temeljne demokratske institucije, što je posljedica desetljeća uvjeravanja elita da neoliberalni dioničarski kapitalizam nema alternativu.
Trilateralna komisija osnovana je u jeku kriza sedamdesetih, koje u mnogočemu izgledaju slično kao krize koje potresaju današnji svijet. Božo Kovačević uspoređuje recentno izvješće Trilateralne komisije pod naslovom "Novi duh kapitalizma" s kontroverznim izvješćem "Kriza demokracije" iz 1975., u kojem su autori zaključili da je ključni problem demokratskih društava u prevelikom stupnju demokratičnosti.
U prvom članku u seriji o institucijama i kapitalizmu Josip Lučev uvodi pojam institucija a zatim detaljnije objašnjava koruptivni institucionalni mehanizam. U dijelu u kojem piše kako se institucije održavaju podsjeća da institucionalna rješenja u kojima neki akteri imaju prednost njima osiguravaju i resurse za održanje nejednakosti
Kapitalizam je nepravedan, kapitalizam ljude izlaže poniženju. Ima li ipak nešto od kapitalizma što u svijetu nakon kapitalizma može opstati i vrijedi zadržati piše Hana Samaržija u prikazu knjige Kako biti antikapitalist u 21. stoljeću Erika Olina Wrighta
Ako mu nisu presudile unutrašnje proturječnosti niti išta od onog što su svjesno i organizirano poduzimali ideološki protivnici kapitalističkog poretka, može li mu – kao što je kuga presudila antičkome svijetu u 6. stoljeću i europskom feudalizmu u 14. – presuditi korona virus, pita Božo Kovačević u detaljnom pregledu kako su zaraze izazivale promjene političkih i društvenih sustava, religiozne, tehnološke i promjene ekonomskih odnosa. Što će se dogoditi s EU, što s vodećom ulogom SAD-a u svijetu?
Knjiga Kod kapitala hrabro, jasno i logički opisuje same pravne osnove tržišta i pretpostavke nejednakosti, piše Josip Lučev. Osnovni argument o pravnoj prirodi kapitalizma je izvrsno izložen, uz dužnu pažnju posvećenu povijesti partikularnih interesa i sustavnog favoriziranja elita
Ne postoje čvrsti zakoni ekonomije koji nas sprječavaju da izgradimo humaniji svijet, nego slijepa vjera, osobni interes ili obično nerazumijevanje ekonomije navodi mnoge ljude da to tvrde, pišu nobelovci za ekonomiju Abhijit V. Banerjee i Esther Duflo u knjizi o razlici dobre i loše ekonomike koju ovdje prikazuje Goran Mihelčić
Prikaz knjige Why Bother With Elections? (Polity Press, 2018, Cambridge, UK), vrlo važnog politologa Adama Przeworskog, originalno je objavljen u Analima Hrvatskog politološkog društva (https://hrcak.srce.hr/index.php?show=toc&id_broj=17260). Ljubaznošću uredništva i autorice Ideje.hr ovdje daju skraćenu verziju tog članka
U povodu 150. obljetnice objavljivanja Kapitala Karla Marxa, jedne od najutjecajnijih, i najprodavanijih, knjiga u povijesti, Žarko Puhovski opisuje ambiciju s kojom ju je njezin autor - u svoje vrijeme marginaliziran - napisao, kako je stekla nezaobilazan status u intelektualnim krugovima, što je njezin sadržaj, te kako Kapital opstaje upravo zbog toga što se nisu ostvarila očekivanja koja su u njemu izvedena
Ponovo su učestale rasprave i stručne analize o ortačkom, odnosno crony kapitalizmu u Hrvatskoj. Ideje.hr organiziraju 11. prosinca u 14:00 u Florijana Andrašeca 18a u Zagrebu raspravu o porijeklu, osobinama i perspektivama kapitalizma u Hrvatskoj, o čemu će uvodne teze dati Jasminka Lažnjak i Jadranka Švarc te Ivo Bićanić.
U povodu 100. obljetnice Oktobarske revolucije Žarko Puhovski analizira političku taktiku revolucionara, ideologiju, realizaciju, kontroverze i efekte komunističkog pokreta koji je u bitnome obilježio 20. stoljeće. Odgovornost za žrtve je nedvojbena. Ostaju, međutim, pitanja o komunističkom utjecaju na kapitalizam te o načinu na koji današnji svijet mogu promijeniti oni koji su njime nezadovoljni
Bez industrijalizacije Sovjetskog Saveza poraz Hitlera na istočnoj fronti vjerojatno ne bi bio moguć. Jesu li time žrtve industrijalizacije opravdane, pita Zvonimir Šikić
Pogrešno je insistiranje na antifašizmu kao okosnici lijeve pozicije, kao što je pogrešno uvjerenje da je antifašizam „zvjezdani trenutak ljevice“, pored niza uspjeha u formuliranju i nametanju ključnih ljudskih i, posebice, socijalnih prava – od prava žena do koncepta države blagostanja