Članci s oznakom "korona kriza"

30. travnja 2020. / Članci

koronavirus

Šveđani i šezdesetosmaši u korona-krizi. Odgovornost pozadine za prvu liniju fronte. Sloboda, solidarnost i dezerteri

Stevo Đurašković na početku članka kritički propituje izjave švedskih epidemiologa, a zatim postavlja pitanje odgovornosti prema sugrađanima onih koji se zauzimaju za nesmetano kretanje. Napokon, na temelju dokumentarnog filma Borci protiv korone liječnike i medicinske sestre uspoređuje s vojnicima na prvoj liniji fronte, koji opasnosti izlažu i svoje obitelji. Treba li nedisciplinom i građane izložiti mobilizaciji

Stevo Đurašković

10. travnja 2020. / Članci

korona virus u češkoj

Inteligentna karantena. Identificiranje zaraženih i njihovih petodnevnih kontakata digitalnim praćenjem

Još prije najavljenog Vladinog projekta inteligentne karantene Česima je ponuđena aplikacija pomoću koje bi korisnik mogao vidjeti je li se u njegovoj blizini kretao čovjek pozitivan na Covid-19, a da identitet ostaje skriven. Samo četiri dana od spuštanja aplikacije svoje kretanje na uvid je omogućilo 450 000 korisnika. Tvorci aplikacije su im obećali da će se svi podaci izbrisati nakon epidemije

Sofija Kordić

5. travnja 2020. / Aktualno Članci

ekonomija korona krize

Bićanić: Ne čuvaju se radna mjesta nego radnici. Poduzetnici se ne subvencioniraju nego potiču na otkrivanje novih prilika

Prema Ivi Bićaniću Vlada nije reagirala loše, bilo da je prepisivala ili sama smišljala rješenja. Ipak, stavio se u kožu studenta koji o mjerama piše seminarski rad i pronašao nekolicinu primjera 'bad economics', loše ekonomike. Posebnu je pažnju posvetio pregovorima i problemu konsenzusa: tko su dobitnici, tko gubitnici, tko preuzima obaveze a tko stječe prava bez obaveza

Ivo Bićanić

3. travnja 2020. / Aktualno Članci

korona kriza

Četvrta kriza liberalizma. Kako ga očuvati? I zašto?

U okolnostima kada se za 'više dobro' ograničavaju ljudska prava, zaobilaze liberalno-demokratske procedure, jača egzekutiva i daju ovlasti tijelima koja nemaju za to ustavna ovlaštenja, ograničava privatno vlasništvo i pravo na rad, kada se medicinski diskurs militarizira, a između države i pojedinaca nema društva ni posrednika u obliku autonomnih sfera, tada se opravdano može govoriti o krizi liberalizma

Karlo Jurak

30. ožujka 2020. / Rasprave

nejednakost (2)

Analiza HNB-a: najveća bogatstva nisu rezultat nasljedstva nekretnina. Što utječe na imovinsku nejednakost? Korona kriza i nejednakost

Mjere za suočavanju s korona krizom trebale bi uzeti u obzir nejednakost pojedinih komponenti imovine u Hrvatskoj. Slijedi to iz analize nejednakosti imovine koju je objavila Hrvatska narodna banka. Kriza otvara i pitanje političke nejednakosti. Koji će segment društva presudno utjecati na oblikovanje mjera za prevladavanje krize: oni koji zahvaljujući financijskoj imovini ipak imaju više opcija nego oni drugi koji do jučer nisu bili siromašni, a sad imaju samo nekretninu u kojoj se tek mogu samoizolirati

Željko Ivanković