Stotine tisuća, milijuni, deseci milijuna. Zašto posezanje za javnim novcem u Hrvatskoj ne prestaje usprkos seriji razotkrivenih slučajeva, i zašto se moćnici očito ne boje posljedica, pita se Boris Pavelić.
Kad je izbio slučaj Agrokor Ivo Bićanić višestruko ga je analizirao. Željko Ivanković pokušava, na temelju Bićanićevih radova, identificirati kako bi analizirao slučaj Ina
U prvom članku u seriji o institucijama i kapitalizmu Josip Lučev uvodi pojam institucija a zatim detaljnije objašnjava koruptivni institucionalni mehanizam. U dijelu u kojem piše kako se institucije održavaju podsjeća da institucionalna rješenja u kojima neki akteri imaju prednost njima osiguravaju i resurse za održanje nejednakosti
Više od četiri petine uzorka ne odbacuje mogućnost povratka u Hrvatsku, a kao ključne stvari koje bi se trebale promijeniti da se vrate ističu poboljšanje ekonomskih prilika te smanjenje korupcije, piše Zvonimir Galić u prikazu istraživanja „Gore je bolje“ provedenog na više od 1000 ljudi koji su napustili Hrvatsku nakon njenog ulaska u EU. Visokoobrazovani češće kao ključne čimbenike povratka ističu još i smanjenje općeg osjećaja netrpeljivosti u društvu
Dalija Orešković, donedavna predsjednica Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa u ovom prvom članku za Ideje.hr objašnjava što se i kako štiti načelom o sprečavanju sukoba interesa, kakva je razlika između sukoba interesa i korupcije, te pojašnjava da sukob interesa nije ograničen samo na nositelje javne vlasti. Kako se sukob interesa sprečava u zemljama u kojima je politička kultura uspostavila minimum standarda dobre prakse?
Prema rezultatima istraživanja kulturni faktori kao što su sklonost individualizmu i kolektivizmu, maskulinitetu ili feminitetu, autoritarnosti ili liberalnosti malo govore o inovativnosti u Hrvatskoj. Autorice su sklonije vjerovati da na nisku inovativnost daleko više utječu klijentelizam i korupcija, razvijeni tijekom post-socijalističkog razdoblja