Posao parcijalne sanacije dijela otpada dobila je tvrtka Kostak-Graditeljstvo Tehnologija Sirovine, a Boris Pavelić otkriva kako iza nje stoje isti vlasnici kao i iza pojedinih tvrtki koji su predavale upravo taj otpad Šincekovima. Čini se da se radi o nadasve zanimljivom, potpuno novom konceptu kružnog gospodarstva.
- Naslovna fotografija: Premijer Andrej Plenković i resorni ministri, Otpad pored silosa u Gospiću. (Screenshot N1, PIXSELL)
- Autor je nagrađivani novinar tjednika Nacional.
Zvuči nevjerojatno, ali ne samo da je tvrtka Kostak u vlasništvu istoimene slovenske grupacije koja je osumnjičena u domovini upravo za ilegalno odlaganje otpada, nego je i jedna druga hrvatska tvrtka u vlasništvu tog istog Kostaka Šincekovima predavala taj otpad.
I Kostak tu nije jedini. Isto je činila i tvrtka koja sanira otpad Šincekovih u Varaždinu, 3KF. Obje će grupacije dakle zaraditi dvostruko. Prvi put kada su „zbrinuli” otpad tako da su ga predali Šincekovima. Ovi su ga zatim nelegalno odlagali po Hrvatskoj i, po svemu sudeći, teško zagađivali okoliš. Drugi put će zaraditi sada, kada im država plati da saniraju isti taj otpad.
Državni organi tvrde naime da su predavatelji otpada okrivljenom društvu Šincekovih Tipos Resurs d.o.o. bili i tvrtke Kemis-Termoclean i 3KF. Kemis-Termoclean je tvrtka u vlasništvu slovenske Kostak grupe, u čijem je sastavu i tvrtka Kostak-Graditeljstvo Tehnologija Sirovine, koja je za svotu veću od 250 tisuća eura od Fonda za zaštitu okoliša dobila posao parcijalne sanacije dijela otpada koju je tvrtka Tipos resurs, po svemu sudeći protuzakonito, odložila u krugu bivšeg silosa propaloga Prehrambeno-poljoprivrednog kombinata Velebit u Gospiću.
Transparentno poslovanje
Kemis Termoclean u sastavu je Kostaka od prosinca prošle godine. Na njihovoj je internetskoj stranici 2. prosinca 2025. objavljeno kako “Kemis-Termoclean d. o. o. obavještava da je Kostak AG d. o. o. uspješno dovršio kupnju 100-postotnog udjela u društvu”, čime “Kemis-Termoclean d.o.o. postaje dio Kostak grupe, koja u skladu sa svojim strateškim smjernicama jača portfelj usluga u području zaštite okoliša i širi kompetencije u upravljanju te razvoju okolišnih rješenja. Novi vlasnik pružat će društvu podršku u razvoju, tehnološkim unaprjeđenjima i modernizaciji procesa, u skladu sa zakonodavstvom i poslovnim potrebama. U Kemis-Termocleanu ostajemo posvećeni transparentnom, odgovornom i stabilnom poslovanju”, dodali su. Pitali smo ih kako se u to uklapa priča s otpadom, odgovor još nismo dobili.
Tvrtka 3KF, koja je također “predavala otpad” Šincekovima, od svibnja 2024. dio je austrijske grupacije Saubermacher. Poslovni dnevnik objavio je 16. svibnja 2024. kako je “Saubermacher kupio približno 69 posto 3KF-a, hrvatske tvrtke za gospodarenje otpadom”. Tjednik Nacional, pak, u broju od 22. lipnja objavio je dijelove izvješća stečajne upraviteljice Tipos resursa Ane Ikić u kojima se navodi kako je će uklanjanje otpada s adrese sjedišta tvrtke Šincekovih u Podravskoj ulici 21 u Varaždinu “provesti ovlaštene osobe 3KF. d.o.o. i Saubermacher-EKP d.o.o.”
Nacional je objavio i potvrdu te informacije koju je dobio od Mislava Galića, direktora Saubermachera u Hrvatskoj. Galić je u tom odgovoru precizirao kako je “procijenjena okvirna količina otpada koja je predmet uklanjanja i obrade iznosi 5.029 tona”, a da će se “stvarna količina utvrdit će se tijekom izvršenja radova”. Naglasio je kako “za sada nije utvrđeno, niti postoji sumnja, da se među otpadom koji je predmet ugovora nalazi opasni otpad”, ali “u slučaju da se tijekom uklanjanja pojavi sumnja da se među otpadom nalazi materijal koji bi mogao imati svojstva opasnog otpada, takav se materijal izdvaja i uzima se uzorak putem ovlaštenog laboratorija radi utvrđivanja njegovih svojstava i klasifikacije”. Posao je vrijedan 2.398.833 eura bez PDV-a, a dobiven je postupkom javne nabave. Na pitanje gdje će uklonjeni otpad biti zbrinut, Galić je odgovorio kako je sav do sada uklonjeni otpad oporabljen u energanama i postrojenjima za energetsku oporabu izvan Hrvatske. „Naš je cilj da se i kompletna preostala količina otpada oporabi na isti način i izvan Hrvatske. Za svaku količinu otpada vodi se propisana dokumentacija, uključujući evidencije o vaganju i prateće listove, u skladu sa strogim zahtjevima Naručitelja (DIRH) i važećim propisima, čime se osigurava sljedivost otpada od preuzimanja na lokaciji do njegova ovlaštenog krajnjeg obrađivača”, odgovorio je Galić Nacionalu.
Unosni poslovi sanacije
Ideje.hr razgovarale su u četvrtak, 3. rujna, s Mislavom Galićem o informaciji da je tvrtka koju vodi, 3KF, predavala otpad kriminaliziranoj tvrtki Tipos resurs Josipa i Monike Šincek. Odgovorio je kako o tome ne zna ništa jer je za direktora 3KF-a došao prije dvije i pol godine, kada je Saubermacher preuzeo tvrtku. “3KF više i ne postoji kao firma, jer smo prije tri ili četiri mjeseca ime promijenili u Saubermacher. Što se događalo prije toga, ne znam. Ja sam i tada radio za Saubermacher, ali 3KF tada nije bio dio naše tvrtke. U to vrijeme za obitelj Šincek nisam ni čuo, niti sam ih vidio, niti upoznao, niti smo surađivali. Je li 3KF u to vrijeme s njima surađivao, niti sam istraživao, niti me zanima. Zatraže li službeni organi od 3KF-a, odnosno od Saubermachera, službene podatke o tome, tada ću se time pozabaviti, ali inače me ne zanima. Dotad bi rekao samo to da, ako i jest bilo neke suradnje, to ne znači da je pod svaku cijenu bila protuzakonita”, kazao je idejama.hr direktor Saubermachera, bivšeg 3KF-a, Mislav Galić.
Ostaje međutim gorka činjenica da su Josipu i Moniki Šincek otpad predavale tvrtke čijim je vlasnicima sada Fond za zaštitu okoliša dao unosne poslove sanacije istog tog otpada. Slovenski mediji još su u veljači prošle godine otkrili da je jedna od njih, Kostak, najvjerojatnije protuzakonito odlagala otpad na području Centra za gospodarenje otpadom kod Krškog u Sloveniji. Kada su s tom informacijom prije par dana u Gospiću suočeni premijer, resorna ministrica i šef Fonda, nastala je ona upečatljiva snimka nevjerice i šoka na njihovim licima.
Riječ je, čini se, o nadasve zanimljivom konceptu kružnog gospodarstva, koji bismo mogli nazvati “hrvatskim modelom kružnog zagađivanja”: uvezi otpad iz Slovenije, zaradi na njemu tako što ćeš ga predati tvrtki koja ga nelegalno odlaže u Hrvatskoj, a potom na istom tom otpadu zaradi još jednom tako što ćeš od države dobiti posao njegove sanacije. Ne bismo se čudili kad bi momci smislili i način kako da na svemu tome zarade i treći put.
Nakon zaključenja teksta, 5. rujna 2026. stigli su odgovori Kemis – Termocleana, koje prenosimo u cijelosti:
Točno je da se Kemis-Termoclean, prema službenim evidencijama, pojavljuje kao jedan od brojnih predavatelja otpada društvu Tipos Resurs – u istom svojstvu u kojem se u predmetnom popisu pojavljuju i drugi subjekti, primjerice Opća bolnica Zabok i Bolnica hrvatskih veterana.
Prema podacima koje je Kemis-Termoclean, sukladno zakonskoj obvezi, evidentirao u državnom sustavu e-ONTO za svaku pojedinu pošiljku, društvu Tipos Resurs u razdoblju od siječnja 2017. do 16. srpnja 2021., kada je obavljena posljednja isporuka, predano je ukupno nešto više od dvije tisuće tona otpada. Radilo se isključivo o neopasnom otpadu. Najveći dio, oko 40 posto, činila je plastična i druga ambalaža, dok se ostatak odnosio na različite druge vrste neopasnog otpada. Niti jedna od predmetnih pošiljki nije uključivala opasni otpad.
Za predmetne isporuke Tipos Resurs bio je u sustavu evidentiran kao primatelj s odgovarajućim dozvolama za gospodarenje otpadom, i to dozvolom klase D-UP/I-351-01/15-01/3 iz 2015. godine, odnosno naknadno dozvolom klase UP/I-351-01/19-01/2 iz 2019. godine.
Sve predmetne pošiljke bile su upućene isključivo na adresu Tipos Resursa u Varaždinu, P. Miškine 59, koja je bila navedena u sustavu i u relevantnoj dozvoli za gospodarenje otpadom.
Kemis-Termoclean nije predavao otpad na lokacije u Gospiću ili Benkovcu, koje su predmet navoda o nezakonitom odlaganju. Dodatno, Tipos Resurs dozvolu za obavljanje djelatnosti gospodarenja otpadom na lokaciji u Gospiću ishodio je tek 10. listopada 2022., više od godinu dana nakon posljednje isporuke Kemis-Termocleana društvu Tipos Resurs.
Naša ukupno predana količina Tipos Resursu u spomenutom razdoblju predstavljala je oko 3 posto ukupne količine otpada kojom je Kemis-Termoclean gospodario u tom razdoblju.
Što se tiče pitanja o ugovornoj osnovi, predmetne isporuke bile su dio redovnog poslovnog odnosa društava i uredno su dokumentirane kroz propisanu prateću dokumentaciju i evidencije u sustavu e-ONTO.
Prema informacijama kojima je Kemis-Termoclean u vrijeme predmetnih isporuka raspolagao, nije postojala spoznaja da Tipos Resurs nepropisno postupa s otpadom.
Sve su isporuke bile uredno evidentirane u sustavu e-ONTO, u kojem je Tipos Resurs u vrijeme predmetnih isporuka bio evidentiran kao primatelj s odgovarajućim ovlaštenjima, odnosno dozvolama za gospodarenje predmetnim vrstama otpada.
Pritom napominjemo da prema članku 21. stavku 5. Zakona o gospodarenju otpadom, kada ovlaštena osoba preuzme pošiljku otpada, obveza koja je do tog trenutka ležala na predavatelju otpada prestaje i prenosi se na osobu koja je otpad preuzela.
Prije svega, važno je ispraviti pretpostavku sadržanu u pitanju. USKOK u predmetnom dokumentu ne navodi da je Kemis-Termoclean predavao otpad društvu Tipos Resurs radi njegova nezakonitog odlaganja u Gospiću, niti se Kemis-Termoclean u dokumentu tereti za takvo postupanje.
Što se tiče javne nabave za sanaciju otpada u Gospiću, postupak još uvijek nije okončan.
Kemis-Termoclean je, kao dio konzorcija, predao ponudu za sanaciju, oslanjajući se na stručna znanja, resurse i dozvole kojima raspolaže, poslovne odnose s brojnim spalionicama otpada u inozemstvu te bogato dugogodišnje iskustvo u gospodarenju otpadom.
Kemis-Termoclean nastao je spajanjem dviju tvrtki s dugom tradicijom u gospodarenju otpadom – Kemisa, osnovanog 1997. godine, i Termoclean-Zg, koji je poslovao od 1989. godine.
Stoga ne vidimo nikakvu proturječnost između sudjelovanja Kemis-Termocleana u postupku javne nabave za sanaciju otpada u Gospiću i činjenica vezanih uz ranije poslovanje s društvom Tipos Resurs. Naša ponuda za sanaciju temelji se na stručnosti, iskustvu, raspoloživim resursima i potrebnim dozvolama za obavljanje predmetnih aktivnosti.