Claus je pisac kojem se nećete prestati čuditi, piše Marija Ott Franolić u svojem osvrtu na dva romana belgijskog autora - "Čuđenje" i "Tugu Belgije". Oba djela obrađuju kolaboracionizam u Belgiji u Drugom svjetskom ratu, uz bespoštednu kritiku nemišljenja i ljudske sklonosti idolatriji
Britanski povjesničar Ian Kershaw kroz dvanaest eseja o fascinantnim političkim ličnostima 20. stoljeća pokušava pronaći odgovor na pitanje stvaraju li društvene okolnosti lidere i koji preduvjeti određuju vrstu vlasti kojom će vladati, piše Zdenko Duka u osvrtu na knjigu "Osobnost i moć". Od Lenjina do Kohla, preko de Gaullea, Franca, Tita i Thatcher, Kershaw se pita bi li ostavili traga u povijesti da je kontekst u kojem su došli na vlast bio drukčiji.
'Rasprizorenja' Leonide Kovač važna su knjiga iz dva razloga koji se čitateljima nenametljivo predočuju, piše Biljana Kašić. Knjiga promišlja o etičkoj odgovornosti i inaugurira drugačiji pristup analizi teorije i prakse, nudeći koncept "rasprizorenja" kao protudiskurs teroru slikovnih opsjena.
Treba li hrabrost za ići ili ostati, piše Nataša Hrupec u svojem osvrtu na roman Šalaporte Marka Gregura. Treba li hrabrost za umjetnost, ili za ne umjetnost? Autor vrlo živo slika otok, realistično i s puno detalja, te uz pregršt citata lucidno otvara niz tema o umjetnosti, isplovljavanju i povratku.