Sučena sa istragom zbog moguće utaje poreza, o kojoj isprva nije bila ni obaviještena, nobelovka Elfriede Jelinek uzvratila je furioznim monologom u romanu "Osobni podaci". Igor Gajin ističe da se autorica ne ograničava samo na vlastiti slučaj, nego literarnim sredstvima duboko prodire u funkcioniranje suvremenog kapitalizma.
Nakon opsežne Bićanićeve analize 'Marićevih poreznih reformi' objavljujemo i osvrt Ive Tomić na najavljene porezne promjene. Tomić zaključuje da će u narednim godinama Vlada u red morati dovesti i javne financije, ali iz njezinih najava nije jasno - kako?
Hrvatska se neumjereno oslanja na PDV, kojim ne može voditi razvojnu politiku. Podaci kojima Vlada argumentira rasterećenje toliko su nestručni da je bolje da nisu ponuđeni, a nema dokaza ni da su porezne promjene utjecale na ekonomski rast. S druge strane, konzistentno se pogoduje određenim skupinama, te privilegira centralna nasuprot lokalnoj vlasti. Smanjuje se porezna baza a sustav, u osnovi naslijeđen iz socijalizma, sve je sve primitivniji
Hrvatska uvodi proporcionalno oporezivanje dohotka (umjesto progresivnog) u trenutku kad ga druge zemlje napuštaju. Opravdava to nastojanjem da se zadrže visokokvalificirani radnici. Međutim, profesionalci, IT stručnjaci i liječnici, koji najviše iseljavaju, ne primaju plaće koje se sad rasterećuju.
Milan Deskar-Škrbić detaljno analizira rezultate fiskalne politike vlada od Sanadera i Kosor do Plenkovića i objašnjava kako je Milanoviću uspjelo provesti najsnažniju konsolidaciju i omogućiti početak poreznog rasterećenja. Tko je u cijelom tom procesu gubio, a tko se provlačio i s kojom vladom?
U utorak, 19. lipnja u 15:00 Zaklada Friedrich Ebert i Nezavisni sindikat znanosti organiziraju drugu u seriji rasprava Zašto Hrvatska zaostaje, ovaj put s temom o odnosu javnih financija i ekonomskog razvoja. Uvodno će govoriti profesor Boris Cota (EFZG) i Milan Deskar-Škrbić. Rasprava će se održati u Florijana Andrašeca 18a/1, a u ovom članku Deskar-Škrbić iznosi svoje teze za raspravu
U drugom članku o tome kako multinacionalke izbjegavaju porez, autorica objašnjava da je irska porezna uprava izdala perfektno legalna rješenja koja međutim nisu odražavala ekonomsku stvarnost, zbog čega je Europska komisija naložila da Apple naknadno plati 13 milijardi eura poreza uvećano za kamate
Zakonitim izbjegavanjem poreza mahom se koriste multinacionalke, na štetu manjih trgovačkih društava i građana, koji plaćaju više. Iako je na prvi pogled riječ o kontradikciji, zakonito izbjegavanje poreza ipak je zabranjeno u razvijenim zakonodavstvima a i u hrvatskom. U prvom članku u seriji prikazuje se veza državnih potpora i izbjegavanja poreza te podsjeća da već nekoliko godina Europska komisija provodi istragu poreznih mišljenja koje izdaju zemlje članice a na temelju kojih trgovačka društva izbjegavaju poreze
Neizmjerni otpor i totalnu paranoju oko "prekrštavanja" komunalne naknade u porez na nekretnine možemo shvatiti samo u kontekstu zatvaranja posljednje šanse Hrvatskoj da postane normalna suvremena država iz koje mladi neće iseljavati. Kako borcima za ekvivalencu "između onoga što država daje i onoga što pruža" ne smeta da jednaku količinu kuna po kvadratu plaća netko u penthouse u centru Cvjetno, kao i netko u Tkalčićevoj ulici bez vode i kanalizacije, ali im smeta da netko pokušava promijeniti toliko nepravedan porezni sustav?
U drugom članku kojim se u raspravu o porezu na nekretnine nastoji uvesti trezvenost, autorica uočava da su se obje strane do sada koristile argumente koji ili nisu bili logični ili nisu polazili od načela oporezivanja koja su se razvila kroz duga stoljeća traženja najučinkovitijih i najmanje bolnih načina prikupljanja novca za javne potrebe