Prikazi haićanske revolucije u karipskoj i afričkoameričkoj književnosti sadrže sjenu zle kobi, cikličke povijesti, čak i predestiniranosti za kataklizmu, piše Sebastian Kukavica u analizi djela Dereka Walcotta, Aiméa Césairea i Aleja Carpentiera.
U prvom dijelu članka Željko Ivanković prepričava dosadašnju raspravu o zamjeni rimskih brojeva/brojki arapskima, a zatim raspravu proširuje teorijom kognitivne arheologinje Karenleigh Overmann koja posebnu pažnju u formiranju koncepta broja posvećuje materijalnim sredstvima među kojima je i notacija. Ivanković ističe da razvoj nije bio skokovit, od otkrića do otkrića nego postupan i dugotrajan te postavlja pitanje koja je komponenta pozicijske notacije bila presudna za kasnija matematička otkrića
Iako je najpoznatiji kao posljeratni gradonačelnik Zagreba, radi se tek o manjem dijelu ispunjenog, ali i tragično kratkog života Većeslava Holjevca. Njegova biografija iz pera Željke Godeč generacijama koje nisu živjele za njegova vremena donosi niz informacija o čovjeku bogatom duhom, inovativnošću, hrabrošću i nepresušnim marom, piše Marina Pavković u svojem osvrtu.
U nastavku rasprave o povijesnom prelasku s rimskih na arapske brojeve, Zvonimir Šikić odgovara Aleksandru Hatzivelkosu na tezu da su rimski brojevi bili jednostavniji za korištenje neobrazovanom pučanstvu, ukazujući kako ne postoje dokazi da se metoda množenja "ruskog seljaka" koristila u Srednjem vijeku ili Renesansi.
Rimski brojevi bili su jednostavniji i intuitivniji za opću populaciju, koja je stoljećima bila slabo obrazovana u Europi, piše Aleksandar Hatzivelkos u svojem doprinosu raspravi zašto je tranzicija s rimskih na arapske brojeve trajala gotovo pet stotina godina. Osnovne matematičke operacije s rimskim brojevima - zbrajanje, oduzimanje i množenje - zahtijevale su korištenje znatno manje informacija i znatno nižu razinu apstrakcije od arapskih brojeva.
U drugom eseju o prikazu Heliogabala u povijesnim i književnim izvorima, Sebastian Kukavica osvrće se na dva dekadentna romana s kraja 19. i početka 20. stoljeća. Lombardova "Agonija" naglašava Carevu narav i bogat stil kao odjeke propasti civilizacije, dok Couperusovo "Brdo svjetlosti" Heliogabala prikazuje i kao umjetnika i mučenika koji kroz vlastite ekscese razotkriva raspad Rimskog Carstva.
U dva će eseja Sebastian Kukavica opisati kako je u antičkim i modernim izvorima i umjetničkim obradama prikazivan rimski car Heliogabal. Prvo je bio predstavljan kao simbol dekadencije, čiji ekscentrični stil i anarhične reforme, poput kultnog štovanja boga Sunca, odražavaju propast i anarhiju u kasnom Rimu. U kasnijoj revalorizaciji antičkih izvora Heliogabal je žrtva imperijalne propagande, čija je demonizacija poslužila kao književna inspiracija za dekadentne romane s kraja 19. stoljeća.
Stephen Chrisomalis u knjizi Reckonings istražuje zamjenu rimskih brojeva arapskima kao složen proces koji je trajao više od pet stoljeća, osporavajući uvjerenje da su arapski brojevi prihvaćeni isključivo zbog efikasnosti, piše Željko Ivanković. Koristi se uvidima iz lingvistike, kognitivne znanosti i povijesti kako bi objasnio okolnosti promjene notacije brojeva, pri čemu otvara put potpunijem razumijevanju povijesti i značenja matematičkih koncepata poput - nule.
D'Annunzijev "Tajnik akcije" Guido Keller bio je pogonsko gorivo ekscentrične avanture "ratnika i pjesnika" u Rijeci, utjelovljenje anarho-sindikalizma, ezoterije i hedonizma, piše Velimir Grgić o danas malo poznatom talijanskom pilotu, avanturistu i političkom aktivistu. Kellerova jedinstvena mješavina hedonizma, anarhizma i vojnog junaštva očitava se u nizu dokumentiranih detalja iz njegovog života, iz kojih je izrasla legenda koja i danas fascinira.
Britanski povjesničar Ian Kershaw kroz dvanaest eseja o fascinantnim političkim ličnostima 20. stoljeća pokušava pronaći odgovor na pitanje stvaraju li društvene okolnosti lidere i koji preduvjeti određuju vrstu vlasti kojom će vladati, piše Zdenko Duka u osvrtu na knjigu "Osobnost i moć". Od Lenjina do Kohla, preko de Gaullea, Franca, Tita i Thatcher, Kershaw se pita bi li ostavili traga u povijesti da je kontekst u kojem su došli na vlast bio drukčiji.
Kako to izgleda kada se naturalizirani Amerikanac iz šuma i planina Vermonta privremeno izmjesti natrag na brdoviti Balkan kojeg je napustio prije više od trideset godina, otkriva Ivo Škorić u tekstu koji predstavlja odmak od njegovih uobičajenih analiza društva i politike u SAD-u. U društvu sina, Škorić obilazi daleku rodbinu i stare prijatelje, prolazi kroz povijest svoje obitelji i nekadašnje države, uočava drastične razlike u odnosu na život u Americi, ali i neočekivane sličnosti.
Knjiga "Jugoslavenski socijalizam „sa okusom mora, sa okusom soli“" temeljito i dobro analizira mediteranizaciju jugoslavenske popularne kulture, piše Enis Zebić u svojem osvrtu. Iako nedostaje kontekstualizacija ekonomske krize i političkih tenzija u Jugoslaviji, Anita Buhin kroz tri studije opsežno opisuje ključne probleme popularne kulture u socijalističkom društvu.
U drugom članku o radu francuske matematičarke i povjesničarke Karine Chemla fokus je na njezinom istraživanju o razvoju brojeva i decimalnog sustava s mjesnom vrijednošću broja u Kini. Prema Željku Ivankoviću istraživanje povijesti i matematičke prakse u različitim kulturama potkrepljuje zaključak o praktičnoj prirodi matematike
Tijekom povijesti, a i danas, u različitim se dijelovima svijeta matematika drukčije prakticirala. Francuska povjesničarka matematike i filozofkinja Karine Chemla smatra te razlike bitnima za razumijevanje prirode matematike. No, suprotstavlja se predodžbi prema kojoj je matematika na Zapadu superiorna matematici Istoka. Željko Ivanković prikazuje njezin zbornik o povijesti matematičkog dokaza na Istoku i Zapadu u kojem objašnjava i razlike između tih matematičkih kultura.
Postoje dva impressuma Ujevićeve Hrvatske enciklopedije, čije se prvo izdanje pojavilo netom pred uspostavu ustaške vlasti u NDH. Enis Zebić otkriva kako su nakon objave u kratkom roku nestala imena Židova i HSS-ovaca koji su sudjelovali u njezinom stvaranju. Prateći njihove biografije otkriva kako neki izbrisani nisu živi dočekali kraj rata, dok su neki od preživjelih imali problema i s narednim režimom. Istraživanje je pokazalo kako su impressum mijenjale ustaške vlasti, dok za alternativnu teoriju – da je izmijenjen još ranije pod pritiskom Beograda - nema temelja u prikupljenoj građi.
Najraniji zabilježeni primjer korištenja biooružja datira iz 14. stoljeća, kada su Tatari leševe umrlih od kuge prebacivali preko bedema utvrde Kafa, piše Tamara Čačev. Kroz povijest su biološka oružja većinom korištena oportunistički, kada bi se ukazala (ne)prilika, a tek s I. svjetskim ratom pojavila se ideja da mikroorganizme možemo koristi ciljano i selektivno kao oružje.
Njemački povjesničar Karl Schlögel u knjizi "The Soviet Century" povijest Sovjetskog Saveza promatra kroz predmete, materijalne ostatke, kroz koje ostvaruje uvide u kulturu koja ih je oblikovala i upotrebljavala, piše Marko Fuček. Ovo opsežno djelo kroz osamnaest cjelina kulminira stvaranjem zamišljenog muzeja, koji bi prikazivao iznimnu raznolikost sovjetske civilizacije u prostoru i vremenu.
Da je čelništvo kninskih Srba 1995. godine prihvatilo plan Z4, hrvatski put u NATO i EU bio bi jednako nemoguć kao što je danas euroatlantski put BiH, piše Elvis Bećirović u prikazu knjige "Nastanak Republike Srpske". Hrvatske povratnike u SAO Krajinu "čuvala" bi milicija SAO Krajine koja ih je u ljeto 1991. i protjerala, u selu Kijevu bio bi mural Ratku Mladiću, a Hrvatski sabor ne bi mogao donijeti nikakvu odluku bez podrške autonomnih vlasti iz Knina. Sličan je scenarij realnost BiH danas.
Iz knjige o antičkoj matematici Serafine Cuomo Željko Ivanković izdvaja tri od bezbroj inspirativnih tema: koliko je suvremenih matematičkih pitanja raspravljano s jednakom težinom već prije više tisuća godina, je li matematika ustvari techne, iako je egzemplar teorije, te navodi probleme s političkom i religijskom upotrebom matematike
U utorak 14. lipnja u 18:30 Ideje.hr predstavit će knjigu Nevena Budaka Na dnu društvene ljestvice - Robovi i služinčad na istočnoj jadranskoj obali. Uvodno će o knjizi govoriti Nella Lonza, a na temu djela će se dodatno osvrnuti Dragan Bagić, Tomislav Bogdan i autor. Zainteresirani za diskusiju moći će joj prisustvovati u Zagrebu u Ulici Florijana Andrašeca 18a/I, ili se uključiti putem Zoom linka. Prijenos i snimka razgovora bit će dostupni na Youtube kanalu Sindikata znanosti