Prema 'mentalnom računovodstvu' razlika između 1 i 2 eura je manja nego između 7,5 i 15 kuna. Slijedom niza istraživanja o ponašanju kupaca u zemljama koje su svoju valutu zamjenjivale za euro Goran Mihelčić nastoji proniknuti kako bi se mogli ponašati građani Hrvatske nakon konačnog ulaska u eurozonu.
Tamo gdje je inferencijalna revolucija stubokom zamijenila gotovo sve disciplinarne standarde znanstvene kvalitete, institucionalizacija publish & perish kulture proizvela je devastirajuće posljedice, piše Ivan Flis u drugom članku o replikacijskoj krizi u nekolicini društvenih i medicinskih znanosti
Već nakon sedamdesetih tržište rada sve je nestabilnije, povećava se udio povremenog ili nesigurnog rada, te kombiniranje više izvora prihoda. Zahvaljujući umrežavanju mogući broj suparnika narastao je dramatično. Rezultat je stalna potreba za oglašavanjem svojih usluga i identiteta. Porast narcizma moguće je objasniti i višom zastupljenošću visokog obrazovanja, opadanjem prosječnog broja djece u obitelji i rastom udjela stanovništva koji živi u gradovima, piše Goran Mihelčić
Nakon što je ugledni znanstveni časopis objavio rezultate eksperimenta koji 'potvrđuje gledanje u budućnost', u psihologiji je pokrenut reformski pokret o čemu u svom prvom članku o replikacijskoj krizi u znanosti piše Ivan Flis
Vjerojatno je da od kolektivnog narcizma spasa nema, završava Goran Mihelčić članak u kojem na temelju niza suvremenih istraživanja opisuje masovni psihološki fenomen čije karakteristike plaše, uz ostalo zato što skupine od ogorčenosti vodi sve do osvete
Epidemija 'spavajuće djece' u Švedskoj, čije su tjelesne funkcije normalne, ali bi ona izgledala kao da su u komi, prvi je primjer u knjizi Suzanne O'Sullivan koju prikazuje Goran Mihelčić. Drugi primjeri psihosomatskih bolesti koje zahvaćaju cijela područja i masovne su kao da se radi o epidemiji, su iz zajednice nikaragvanskih useljenika u Teksasu, zatim iz Kazakhstana, Kolumbije, u njih se može uvrstiti i Havanski sindrom od kojeg oboljevaju američki diplomati
U prvom dijelu članka Goran Mihelčić objašnjava kako se svakodnevni sadizam razlikuje od drugih psihopatoloških karakteristika, posebno onih svrstanih u tzv. mračnu trijadu. Upozorava da civilizacija ograničava mete nasilnika. U drugom dijelu članka opisuje svakodnevni sadizam u digitalnom okruženju u kojem su vidljiviji
Digitalno doba s jedne strane odmaže sjećanju, jer se slabije pamti ono što se pospremi na 'eksternu memoriju' na društvenim mrežama, a s druge strane pomaže - bolje se pamti događaj u čiji je opis uložen trud radi prezentacije na društvenim mrežama. Tajne memorije posebno su važne u pravosuđu zbog navođenja svjedoka na željeno sjećanje o nepostojećim događajima
Racionalnost je pojam koji se često spominje ali rijetko istražuje, zaključuje Goran Mihelčić u prikazu najnovije knjige Stevena Pinkera posvećene upravo toj temi i pojmu, a u kojem se prikazu, uz isticanje kvaliteta knjige ne suzdržava ni citiranja kritičara "najiritantnije osobe na svijetu" kojoj je "kosa odavno počela pisati knjige"
Sasvim je sigurno da će dio ljudi koji prosvjeduju i opiru se mjerama popustiti ako uoče da je društveni konsenzus na strani cijepljenja, a ne njih, no ostat će i onih koji će ustrajati na svojim uvjerenjima jer spadaju u ljude kojima je vrlo važno njihovo shvaćanje što je društveno pravedno, završava Goran Mihelčić članak u kojem prikazuje niz socio-psiholoških istraživanja o polarizacijama u odnosu prema cijepljenju. Uvjerljivost, konzistentnost i povjerenje u institucije je ključna