1. travnja 2026. / Perspektive Publikacije
Ova kritika suvremenog kapitalizma više je od moralne panike koja obično prati pojavu novih tehnologija i medija, piše Nataša Babić u virtuoznom prikazu i ironičnom osvrtu na knjigu “Spaljena zemlja – s onu stranu digitalnog doba, prema postkapitalističkom svijetu”. Pamflet Jonathana Craryja ipak ne ostaje bez simpatija autorice članka
Nataša Babić
31. ožujka 2026. / U fokusu
Nijedna država nije uspjela postići AI samodostatnost, a brojni primjeri pokazuju da je to i dugoročno upitan cilj, kao i da prednost u kapitalu ili postojećoj infrastrukturi ne mora biti presudna. Luka Ignac analizira kako se Europa može poziocionirati na gospodarskoj karti budućnosti.
Luka Ignac
27. ožujka 2026. / Perspektive Video
Otkriće nove čestice na LHC-u, 80. dosad poznatog bariona, nije pomaklo granice fizike izvan domene Standardnog modela, ispričao je teoretski fizičar Davor Horvatić u razgovoru za Ideje.hr. Otkrivaju se dosad neviđene konfiguracije poznatih čestica, no nema eksperimenata koji bi mogli potvrditi - ili pobiti - nove teorije fizike.
Ivan Fischer
17. ožujka 2026. / Perspektive Video
Umjetna inteligencija koristi se u zdravstvu već više od pola stoljeća, no globalni uzlet popularnosti umjetne inteligencije doveo je do znatno veće dostupnosti resursa uz pomoć kojih se mogu razvijati nove aplikacije u zdravstvu. Voditeljica europskog huba za razvoj digitalnih inovacija u zdravstvu Anja Barešić za Ideje.hr objašnjava koje je trenutačno stanje AI u zdravstvu, koji su njezini potencijali i koja ograničenja.
Ivan Fischer
18. listopada 2025. / Perspektive
Potpuna tehnološka neovisnost nije realna u globalnom svijetu, ali zemlje koje žele zadržati kontrolu nad svojim digitalnim prostorom moraju graditi vlastite kapacitete, piše Davor Nikolić. Uvođenje suverene umjetne inteligencije u Hrvatsku moglo bi riješiti probleme javne uprave koji traju već desetljećima.
Davor Nikolić
18. travnja 2025. / Perspektive Rasprave U fokusu
U prvom dijelu članka Karlo Vujeva opisuje što je danas stvarna kineska ekonomija, koja je u svakom pogledu dramatično različita od stereotipa koji su se posljednjih desetljeća ukorijenili na Zapadu. Njezin je udio u svjetskom BDP‑u narastao sa 3 na 19 posto za života jedne generacije. U drugom dijelu opisuje kako se tzv Chimerica, simbiotska veza Pekinga i Washingtona transformira u natjecanje dvaju sustava te ističe da recentni trgovinski rat samo objelodanjuje zaokret međunarodnih ekonomskih, vanjskotrgovinskih i financijskih odnosa koji traje već neko vrijeme
Karlo Vujeva
27. listopada 2023. / Publikacije
Tehnologija se svođenjem na inženjering i oruđe nije mogla dovoljno razumjeti ni u Antici ni danas, piše Željko Ivanković u prikazu knjige Serafine Cuomo o tehnologiji i kulturi u antičkoj Grčkoj i Rimu. Nasuprot nekadašnjim pretpostavkama kako su izumi tog vremena bili tek misaoni eksperimenti, nepotrebni dokoličarskoj klasi koja se oslanjala na rad robova, Cuomo pokazuje kako se tehnologija primjenjivala te da su zanatlije imali i ekonomsku i političku snagu
Željko Ivanković
22. prosinca 2022. / Perspektive Publikacije
Knjiga Chip War Chrisa Millera uvrštena je u sve važnije popise najboljih knjiga godine a Financial Times ju je proglasio najboljom poslovnom knjigom godine. Prema Goranu Mihelčiću neizbježna je za razumijevanje suvremene geopolitike. U njoj se uz povijest razvoja poluvodiča objašnjavaju ruski neuspjesi i ukrajinski uspjesi u ratu, no možda još važnije intenzivni poluvodički rat Sjedinjenih Država protiv Kine
Goran Mihelčić
20. prosinca 2021. / Perspektive
Unatoč obilju sadržaja zbornik o tehnološkim financijama koji je objavio Palgrave pati od uređivačkih nedostataka, ponavljanja, nejasne sistematizacije i tehničkog govora koji skriva pravu prirodu novih financija a pogotovu kriptovaluta, piše Željko Ivanković. Naoko prevratničke na kraju više učvršćuju postojeću strukturu nego što je dovode u pitanje. Tako ponavljaju sudbinu financijskih inovacija iz prethodnih stoljeća
Željko Ivanković
19. prosinca 2021. / Perspektive
Digitalno doba s jedne strane odmaže sjećanju, jer se slabije pamti ono što se pospremi na 'eksternu memoriju' na društvenim mrežama, a s druge strane pomaže - bolje se pamti događaj u čiji je opis uložen trud radi prezentacije na društvenim mrežama. Tajne memorije posebno su važne u pravosuđu zbog navođenja svjedoka na željeno sjećanje o nepostojećim događajima
Goran Mihelčić