Hrvatska treba troje novih ustavnih sudaca. Proces je već kontaminiran, premijer Plenković inzistirao je na "vezanoj trgovini" između izbora predsjednika Vrhovnog suda i ustavnih sudaca, oporba poručuje da više nije spremna na pregovore. Pogledajte pregled dvodnevnog saborskog saslušanja kandidata i njihove stavove o najvažnijim temama, ali i o dosadašnjim presudama koje smatraju spornima.
Što je to "trenutna demokracija", zašto je ona samo privid demokracije i zašto nas Plenković gura u nju, objašnjava Matija Miloš. Od Općinskog suda u Zadru pa do Vrhovnog i Ustavnog suda svjedočimo problemu koji je puno dublji od nedorečenosti zakona.
O Hrvatskoj koja po međunarodnim ocjenama klizi u autokraciju, o šteti koju trpi pravosuđe jer nemamo predsjednika Vrhovnog suda više od godinu dana, i o kriterijima koje bismo morali primjenjivati pri izboru sudaca Ustavnog suda govori profesorica Pravnog fakulteta u Zagrebu Zlata Đurđević, članica saborskog Odbora za pravosuđe i predsjednica SDP-ovog Savjeta za pravosuđe.
Umjesto veleposlanika u svijetu nas predstavljaju otpravnici poslova, a nakon javnih poduzeća i institucija sada nam i Vrhovni sud vodi v. d. predsjednica. Tako će i ostati, kaže premijer, dok se politički ne podijele mjesta u Ustavnom sudu. Zašto bi nekome tko ima stabilnu većinu i namjerava poštovati Ustav bilo uopće važno da ima političku kontrolu nad tom institucijom, pita se Jelena Lovrić.
Ako Ustavni sud nije pozvan ocjenjivati usklađenost međunarodnih ugovora s Ustavom, to ne znači da nije pozvan ocjenjivati ustavnost pojedinih akata izvršne vlasti donesenih na osnovi tih ugovora, piše Božo Kovačević u trećem nastavku svojih osvrta na Ustav i Ustavni sud RH. Moderni sekularni Ustav i njegovo dosljedno provođenje trebali bi biti prepreka crkvenim nastojanjima vraćanja društvenih, političkih i ekonomskih odnosa u srednji vijek.
Aleksandar Maršavelski, profesor Pravnog fakulteta u Zagrebu govori o neupitnoj neustavnosti ustaškog pozdrava i zašto su u krivu oni koji tvrde da se Ustavni sud nije odredio. U razgovoru s Domagojem Novokmetom, nekadašnji kandidat za ustavnog suca zagovara zaokret u praksi izbora sudaca i doslovnu primjenu ustavne ideje da se u to tijelo biraju oni koje najboljima smatraju dvije trećine saborskih zastupnika.
Selektivna praksa Ustavnog suda RH jasno je vidljiva u slučaju Sporazuma Vlade i HBK - dokumenta koji Crkvu izuzima iz ustavnopravnog poretka Republike Hrvatske, piše Božo Kovačević u drugom nastavku svojih osvrta na Ustav i Ustavni sud. Kada to odgovara vladajućima, Ustavni sud preuzima nadležnosti koje mu Ustav izrijekom ne daje, a kada bi trebao ograničiti vlast, poziva se na tobožnju nenadležnost.
Postojeća rješenja u Ustavu Republike Hrvatske dostatna su da bi Ustavni sud mogao učinkovito postupati u slučaju pojava neustavnosti, piše Božo Kovačević u svojem laičkom pregledu Ustava i Ustavnih zakona. Problem ne leži u instrumentima koji sutkinjama i sucima stoje na raspolaganju, nego u njihovoj volji i odlučnosti da svoj posao obavljaju u skladu s prisegom koju su potpisali.
U ovom članku Dalija Orešković opisuje kako je Ustavni sud dimenzionirao rad i ovlasti Povjerenstva za sprečavanje sukoba interesa, detaljnije objašnjava potencijalni sukob interesa i obaveze dužnosnika kad se nađe u toj situaciji (a koje dužnosnici uglavnom zanemaruju). Također prikazuje kako je slučaj u kojem je gradonačelnik svojem bratiću poverio zastupanje grada ocijenilo Povjerenstvo a kako upravni sud. Što je gradonačelnik mogao, a nije učinio