INTERVJU Aleksandar Maršavelski
Aleksandar Maršavelski, profesor Pravnog fakulteta u Zagrebu govori o neupitnoj neustavnosti ustaškog pozdrava i zašto su u krivu oni koji tvrde da se Ustavni sud nije odredio. U razgovoru s Domagojem Novokmetom, nekadašnji kandidat za ustavnog suca zagovara zaokret u praksi izbora sudaca i doslovnu primjenu ustavne ideje da se u to tijelo biraju oni koje najboljima smatraju dvije trećine saborskih zastupnika.
Aleksandar Maršavelski, profesor Pravnog fakulteta u Zagrebu govori o neupitnoj neustavnosti ustaškog pozdrava i zašto su u krivu oni koji tvrde da se Ustavni sud nije odredio. U razgovoru s Domagojem Novokmetom, nekadašnji kandidat za ustavnog suca zagovara zaokret u praksi izbora sudaca i doslovnu primjenu ustavne ideje da se u to tijelo biraju oni koje najboljima smatraju dvije trećine saborskih zastupnika.
Profesor Maršavelski objašnjava što se može napraviti sada kad Visoki prekršajni sud ignorira stav Ustavnog suda. Jedna je mogućnost da se npr. obitelji žrtava ustaškog režima obrate sudovima, jer će tako i Vrhovni i potencijalno Ustavni sud biti u prilici oglasiti se.
Maršavelski smatra da bi se u međuvremenu Ustavni sud ponovno trebao oglasiti i priopćenjem o toj temi, i tako utjecati ako ne na sudove, onda barem na političare.
Kako je sadašnja praksa devijacija ideje da se u Ustavni sud biraju oni koje najboljima smatraju dvije trećine saborskih zastupnika, naš sugovornik, koji je bio i kandidat za ustavnog suca, zagovara ozbiljan zaokret u praksi izbora sudaca i doslovnu primjenu ustavne ideje.
Pogledajte razgovor na našem Youtube kanalu ili ga poslušajte na Spotifyju. I svakako se pretplatite na na naše kanale, tako nećete propustiti ni jednu epizodu, a nama ćete pomoći da dopremo do drugih.
30. rujna 2026. / čita se 11 minuta
Matija Miloš piše o razumijevanju uloge oporbe u hrvatskim uvjetima forsiranja pravovjernosti, tretiranja vlasti kao plijena i pristajanja samih oporbenjaka na to da se njihovo djelovanje svede na pokušaj da osvoje vlast.
30. srpnja 2026. / čita se 14 minuta
Teorija prava
Pravo se obično zamišlja kao niz strogih dokumenata, dok se književnost poima nježnom i podatnom, no nova knjiga Grete Olson pokazuje da je ta podjela varljiva, jer se pravo oduvijek živi i osjeća, a ne samo tumači. Tekst Matije Miloša prati kako pojam "pravnosti" pomaže pri razumijevanju zašto se, primjerice, kandidatura predsjednika Milanovića ili hrvatska rasprava o Ustavu ne mogu svesti na puko pitanje stručnosti ili politike.
25. lipnja 2026.
Hrvatska politika
Hrvatska treba troje novih ustavnih sudaca. Proces je već kontaminiran, premijer Plenković inzistirao je na "vezanoj trgovini" između izbora predsjednika Vrhovnog suda i ustavnih sudaca, oporba poručuje da više nije spremna na pregovore. Pogledajte pregled dvodnevnog saborskog saslušanja kandidata i njihove stavove o najvažnijim temama, ali i o dosadašnjim presudama koje smatraju spornima.