s
f i y S

znanost

Crvena knjižica Stevena Pinkera
Ima li koga tamo? Povijest i neobičan karakter spiritizma, kako se s njime suočiti. U čemu se razlikuje od religije

22. siječnja 2022. / čita se 17 minuta

Jeremy Shearmur

spiritizam

Ima li koga tamo? Povijest i neobičan karakter spiritizma, kako se s njime suočiti. U čemu se razlikuje od religije

Potaknut recentnom knjigom norveške sveučilišne profesorice Anne Kalvig o spiritizmu, Jeremy Shearmur dao se prvo u istraživanje njegove povijesti, zatim neobičnog odnosa s religijom u koju se spiritizam iz različitih razloga opire usustaviti, te napokon u kritičko filozofsko propitivanje spiritizma. Završava riječima: Ne vidim razloga zašto ljudi ne bi istraživali to područje

Crvena knjižica Stevena Pinkera

11. prosinca 2021. / čita se 21 minutu

Goran Mihelčić

Knjige

Crvena knjižica Stevena Pinkera

Racionalnost je pojam koji se često spominje ali rijetko istražuje, zaključuje Goran Mihelčić u prikazu najnovije knjige Stevena Pinkera posvećene upravo toj temi i pojmu, a u kojem se prikazu, uz isticanje kvaliteta knjige ne suzdržava ni citiranja kritičara "najiritantnije osobe na svijetu" kojoj je "kosa odavno počela pisati knjige"

Antiznanost: zašto znanost sama nije (nikada bila) dovoljna?

18. veljače 2021. / čita se 21 minutu

Boris Kožnjak

esej

Antiznanost: zašto znanost sama nije (nikada bila) dovoljna?

Antiznanstveni sentiment nije nikakva aberacija u stalnom povijesnom znanstvenom napretku, nego njegov sastavni dio, dijelom je posljedica nedostatnosti same znanosti, a također i posljedica njezine zloupotrebe, piše Boris Kožnjak. Radi se o historijskoj dijalektici znanosti i antiznanosti koje su obje u opasnosti od radikalizacije i iskrivljenja

Nešto je tu nisko, strasno. Tulum. Znanstvenici kao da konačno govore što misle

26. lipnja 2020. / čita se 17 minuta

Marija Ott Franolić

esej

Nešto je tu nisko, strasno. Tulum. Znanstvenici kao da konačno govore što misle

Iako u ovim intervjuima progovaraju pripadnici akademske zajednice, nešto je u njoj nisko, strastveno i autohtono, kao da su se znanstvenici na nekom tulumu otpustili pa konačno govore što misle, a u svojoj instituciji to možda ne mogu, piše Marija Ott Franolić, uzbuđena čitanjem knjige Znanje u digitalnom dobu u kojoj Petar Jandrić razgovara s desetak vrlo razuzdanih i neobičnih intelektualaca

Geopolitički pothvat s golemim znanstvenim rezultatima. Je li nas više uveo u digitalno nego u svemirsko doba

20. srpnja 2019. / čita se 4 minute

Dario Hrupec

Pedeseta godišnjica prvog spuštanja čovjeka na Mjesec

Geopolitički pothvat s golemim znanstvenim rezultatima. Je li nas više uveo u digitalno nego u svemirsko doba

Na početku 21. stoljeća u svemirske programe počinju ulaziti privatnici, Bezos, Musk, piše Dario Hrupec uz 50. obljetnicu spuštanja čovjeka na Mjesec. Ima li smisla slanje ljudi na Mars? Ako je cilj razvijati tehnologiju za buduća putovanja ljudi u svemir, ima smisla. Ako je cilj samo znanstveno istraživanje, onda je bolje kao do sada – umjesto ljudi slati robote.

Od rekreativnih droga do sintetskih magičnih gljiva. A cijene lete u nebo. Što donosi budućnost antidepresiva?

26. ožujka 2019. / čita se 14 minuta

Goran Mihelčić

medicina

Od rekreativnih droga do sintetskih magičnih gljiva. A cijene lete u nebo. Što donosi budućnost antidepresiva?

U ožujku je u Sjedinjenim Državama započela isporuka eskatemina, prvog antidepresiva nove generacije. Njegovo je odobrenje s jedne strane ponovo potaknulo pitanja o principima farmaceutske industrije, a s druge strane razočaralo brojne kliničare koji se okreću novim istraživanjima. Dvadesete godine ovog stoljeća obilježit će, među ostalim, širenje psihodeličnih terapija za depresiju. Koliko su učinkovite?

Hruščovljeva teorija Boga: Jerry Coyne i nepodnošljiva lakoća površnosti

2. studenoga 2018. / čita se 24 minute

Boris Kožnjak

znanost i religija

Hruščovljeva teorija Boga: Jerry Coyne i nepodnošljiva lakoća površnosti

Besmislenost Coyneove strategije najbolje se može vidjeti u tome da je ono što je rekao o religiji kao ljudskoj i institucionalnoj strukturi zapravo primjenjivo i na samu znanost. Zamijenimo li pojam 'religije' na njegovim slajdovima s pojmom 'znanosti', njegova 'socijalna analiza religije' može jednako dobro funkcionirati kao i 'socijalna analiza znanosti', ako se uzmu u obzir sve spoznaje povijesti, filozofije, sociologije i psihologije znanosti u posljednjih stotinu godina. Tijekom predavanja je pokazao i slajd na kojem su rezultati istraživanja da je jedna od prvotnih reakcija praktičnih vjernika na činjenice koje se protive njihovom sustavu vjerovanja poricanje i negiranje. Na ovaj bih se slajd moglo odgovoriti slajdovima s brojnim istraživanjima koja pokazuju da takvo ponašanje nije nepoznato niti samim znanstvenicima ...

Pobjeći, ignorirati nevolju ili ostati s njom i pokušati je riješiti iznutra

14. rujna 2018. / čita se 9 minuta

Marija Brajdić-Vuković

ZNANOST I VISOKO OBRAZOVANJE: (2)

Pobjeći, ignorirati nevolju ili ostati s njom i pokušati je riješiti iznutra

Marija Brajdić Vuković ispituje kako su na neka mjerljiva poboljšanja u znanosti i visokom obrazovanju utjecali poticaji izvana, a na koji bi se način institucije u tom području mogle poboljšati iznutra. Uz ostalo, kao mogućnost navodi da institucija sama sebi zada ciljeve i mjere njihova ispunjavanja, a u krajnjem slučaju da sama donese i kriterije napredovanja. Kako stvar stoji s financiranjem?

  1. Pages:
  3. 1
  4. 2
  5. 3