s
f i y S

znanost

Detaljan prikaz narušenog sustava vrijednosti u znanosti i visokom obrazovanju. Zašto se mladi s time mire
Biti skeptik a ne upasti u besmislice.  Rasprava o znanosti s Perom Kvesićem. I Yayom iz Jinxa. I Hipatijom iz Aleksandrije

1. kolovoza 2018. / čita se 11 minuta

Dario Hrupec

O ZNANSTVENOJ PISMENOSTI

Biti skeptik a ne upasti u besmislice. Rasprava o znanosti s Perom Kvesićem. I Yayom iz Jinxa. I Hipatijom iz Aleksandrije

Teško je shvatiti kakvi to demoni nagone ljude da danas, dva tisućljeća nakon Eratostena, zastupaju ideju ravne Zemlje, piše Dario Hrupec. Ne bih rekao da je to bezazlena pojava koja zaslužuje ismijavanje. Prije zaslužuje zabrinutost. Ona je naime indikator da nešto u svijetu jako ne štima. Jaz između ovisnosti o visokoj tehnologiji, koja je proizvod znanosti, i razumijevanja znanosti u javnosti raste iz dana u dan. Jedna od posljedica je i pojava ravnozemljaša.

Detaljan prikaz narušenog sustava vrijednosti u znanosti i visokom obrazovanju. Zašto se mladi s time mire

4. svibnja 2018. / čita se 11 minuta

Marija Brajdić Vuković

Istraživanje među mladim znanstvenicima

Detaljan prikaz narušenog sustava vrijednosti u znanosti i visokom obrazovanju. Zašto se mladi s time mire

Duga dominacija negativnih pojedinaca može ostaviti trajne posljedice na lokalnu disciplinu, odsjek, zavod ili cijelu instituciju, piše Marija Brajdić Vuković u osvrtu na vrijednosni sustav u hrvatskim znanstvenim i visokoškolskim institucijama koji je - prema autorici - glavna prepreka njihovom usavršavanju. Posebno analizira zašto se znanstvenici s time mire

Čemu služi znanost ako je “većina istraživanja pogrešna”

27. lipnja 2017. / čita se 4 minute

Branka Bernard

Kriza ponovljivosti znanstvenih rezultata

Čemu služi znanost ako je “većina istraživanja pogrešna”

Više od 80 posto objavljenih znanstvenih članaka iz biomedicine prikazuje rezultate pogrešno postavljenih, pogrešno usmjerenih, neponovljivih i neprovjerljivih istraživanja. Sustav koji potiče stvaranje i širenje beskorisnih rezultata potrebno je hitno mijenjati

Trostruka zavojnica u dolini smrti

20. lipnja 2017. / čita se 7 minuta

Nina Antičić

INOVACIJSKI EKOSUSTAV U HRVATSKOJ

Trostruka zavojnica u dolini smrti

European Innovation Scoreboard 2016, kategorizira Hrvatsku kao srednje inovativnu zemlju. Iako zvuči dobro, koeficijent inovativnosti podiže nam inoviranje u trgovini, bankarstvu i ljudskim resursima. U znanosti i tehnološkom inoviranju, poduzeća zaostaju za europskim prosjekom. To nas ipak čini tehnološki zaostalom zemljom. Je li niska tehnološka inovativnost privatnog sektora karika koja nedostaje

Pseudoznanost u obliku kulta znanosti

20. svibnja 2017. / čita se 9 minuta

Igor Rončević

Znanost i pseudoznanost (3)

Pseudoznanost u obliku kulta znanosti

U trećem, odličnom, članku o pseudoznanosti raspravlja se o predrasudama, interesima, izbjegavnju informacija, internetu, polarizaciji skupina, potrebi za pripadanjem, te napokon o kultu znanosti koji ima svoju ikonografiju, svoje evangeliste, uvjerenje o svemoći, zahtjeve za divljenjem i strahopoštovanjem i potiskivanjem radoznalosti

Dok sasiječete jedan pseudoznanstveni prigovor, nastanu dva nova

14. svibnja 2017. / čita se 8 minuta

Igor Rončević

Znanost i pseudoznanost (2)

Dok sasiječete jedan pseudoznanstveni prigovor, nastanu dva nova

Zašto je teško opovrgnuti pseudoznanost? Zato što je uvijek lakše smisliti prigovor nego odgovoriti na njega. Odgovori moraju zadovoljavati visoke kriterije, dok se prigovori mogu rangirati od ozbiljnih do besmislenih, odnosno zlonamjernih. Pseudoznanstvenici su ustvari dosta inventivni -:)

Prepoznavanje pseudoznanstvenih tvrdnji

5. svibnja 2017. / čita se 8 minuta

Igor Rončević

Znanost i pseudoznanost (1)

Prepoznavanje pseudoznanstvenih tvrdnji

U prvom članku o razlikama znanosti i pseudoznanosti ističe se da naglasak pseudoznanosti nije na ispitivanju i pokušaju opovrgavanja teorije nego na potvrđivanju. Taj važan obrazac vrlo je prepoznatljiv i u ideologiziranoj svakidašnjici