s
f i y S
Tri četvrtine nadzornih odbora praktički bez žena; rodna raznolikost ne utječe na profit

24. siječnja 2018. / čita se 3 minute

Ideje.hr

Iz hrvatskih znanstvenih časopisa

Tri četvrtine nadzornih odbora praktički bez žena; rodna raznolikost ne utječe na profit

U časopisu Hrvatskog saveza građevinskih inžinjera objavljena je financijska i socioekonomska analiza projekata gospodarenja otpadom, novi broj povijesnog časopisa zadarskog sveučilišta donosi pregled razvoja prava mora u Sredozemlju, a Ekonomska misao i praksa objavljuje rad kojim se ispituje zastupljenost žena u nadzornim odborima hrvatskih poduzeća i njihov utjecaj na profitabilnost

Tri četvrtine nadzornih odbora praktički bez žena; rodna raznolikost ne utječe na profit

U časopisu Hrvatskog saveza građevinskih inžinjera objavljena je financijska i socioekonomska analiza projekata gospodarenja otpadom, novi broj povijesnog časopisa zadarskog sveučilišta donosi pregled razvoja prava mora u Sredozemlju, a Ekonomska misao i praksa objavljuje rad kojim se ispituje zastupljenost žena u nadzornim odborima hrvatskih poduzeća i njihov utjecaj na profitabilnost

Određeni investicijski projekti gospodarenja otpadom, posebno u zemljama u razvoju, imaju nisku ili negativnu stopu financijske rentabilnosti, pa se konačna odluka o njihovoj realizaciji mora donijeti nakon provođenja socioekonomske analize, zaključak je stručnog rada objavljenog u prosinačkom broju časopisa Građevinar kojeg izdaje Hrvatski savez građevinskih inžinjera. Petero stručnjaka iz Crne Gore i Srbije provelo je usporednu analizu za nekoliko scenarija u kojima se projiciraju investicijski i operativni troškovi te prihodi hipotetskog odlagališta otpada u razdoblju od 30 godina.

Istraživanja su pokazala da korištenje uobičajenih tehnika procjene isplativosti nekog projekta kroz računanje financijske neto sadašnje vrijednosti (NPV) i financijske interne stope povrata (IRR) „nije dovoljno za ocjenu opravdanosti projekata od općeg društvenog interesa, koji su u zemljama u razvoju najčešće javnog karaktera“, objašnjava se u članku. Financijska isplativost izostaje jer su takve zemlje često prisiljene cijene komunalnih i sličnih usluga utvrđivati na razini nižoj od komercijalnih. Stoga je za donošenje konačne odluke o projektima potrebno koristiti tzv. indikatore ekonomske neto sadašnje vrijednosti i ekonomske interne stope povrata.

U socioekonomskoj analizi ocjenjuje se neto doprinos projekta ukupnim socioekonomskim efektima neke regije i to zbog „nesporne činjenice da promatrane tržišne cijene ulaznih i izlaznih vrijednosti često ne oslikavaju punu društvenu vrijednost“ jer projekti „često vrše utjecaje koji nisu iskazani kroz direktne tržišne vrijednosti“. Te efekte moguće je monetizirati raznim metodama, a autori su u ovoj analizi koristili pravilo da se rashodi na projektu mogu razmotriti preko njihovih oportunitetnih troškova, a dobici se mjere pomoću spremnosti društva da plati zaradu od ostvarivanja danog efekta.

Simulacija projekta odlagališta komunalnog otpada napravljena je prema aktualnoj metodologiji Europske unije, uzimajući u obzir propise u sektoru upravljanja otpadom. Analiza pokazuje da uzimajući u obzir isključivo financijske parametre projekt hipotetskog odlagališta pokazuje negativnu sadašnju vrijednost čak i u nekoliko različitih scenarija, no uzmu li se u obzir i socioekonomski uvjeti odlagalište pokazuje pozitivne efekte.

U zaključku se navodi da ulaganja u sektor otpada često pokazuju slične rezultate, a negativni rezultati „upućuju na to da je projekt nužno sufinancirati (sredstvima međunarodnih financijskih institucija, fondova i sl.), utoliko prije jer nisu primamljivi za privatne fondove (zbog posebne tarifne politike, formiranja cijena, itd.).“

Relativno aktualnu temu za hrvatsku sadašnjost obradile su i Marina Vokić Žužul i Božena Bulum iz Jadranskog zavoda Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. U najnovijem broju časopisa Miscellanea Hadriatica et Mediterranea one su objavile pregled razvoja prava mora u Sredozemlju, „od prvih povijesnih vrela do Treće konferencije Ujedinjenih naroda o pravu mora 1982. godine“. U članku se posebna pažnja daje nastanku pravnih režima i granica.

Ovih je dana objavljeno i novo izdanje časopisa Ekonomska misao i praksa u izdanju Sveučilišta u Dubrovniku. Među dvadesetak članaka nalazi se i rad triju autorica sa splitskog sveučilišta koji obrađuje „zastupljenost žena u nadzornim odborima i utjecaj na profitabilnost poduzeća“.

Ivana Drmać, Maja Pervan i Tomislava Pavić Kramarić koristile su uzorak od 111 poduzeća čije su dionice kotirale na Zagrebačkoj burzi u 2016. godini. Iz analize proizlazi da je gotovo tri četvrtine poduzeća iz uzorka (73,9%) u nadzornom odboru imalo samo jednu ili niti jednu ženu. S druge strane, samo je jedno poduzeće imalo šest ženskih članova NO. Istraživanje je tako pokazalo da postoji problem podzastupljenosti žena jer one u prosjeku čine samo 18,1% članova nadzornih odbora.

Drugi dio njihove analize pokazao je da „rodna različitost članova NO- ne utječe na profitabilnost poduzeća“ jer su sve varijable kojima se mjerila rodna raznolikost pokazale „pozitivan, ali ne i statistički značajan utjecaj na profitabilnost“, stoji u zaključku.

U još jednom članku objavljenom u spomenutom časopisu tri autorice sa dubrovačkog sveučilišta su na uzorku od 202 stanovnika Dubrovnika utvrdile da postoji značajan raskorak između percipirane i očekivane kvalitete javnih usluga u tom gradu. U analizi se koristila tzv. SERVQUAL metodologija koja obuhvaća mjerenje na dvadesetak različitih parametara za trinaest različitih gradskih usluga među kojima su vodovod i odvodnja, održavanje ulica, javni prijevoz, knjižnice, parkovi, administrativne usluge i druge.

Istraživanje je pokazalo da su Dubrovčani najmanje razočarani kad je u pitanju materijalna dimenzija javnih usluga jer su očekivanja o, primjerice, stanju opreme u javnim zgradama ili o propisanom načinu odijevanja službenika, ionako niska. Najvažnijom kvalitativnom dimenzijom ocjenjuje se pouzdanost jer korisnici žele biti u poziciji da vjeruju gradskim zaposlenicima. Oni bi trebali „pokazati interes za pojedine probleme korisnika, biti dovoljno educirani da odgovore na sva njihova pitanja, biti dovoljno motivirani da daju savjete i trebali bi pružati uslugu bez odlaganja“. Autorice članka stoga preporučuju konstantnu edukaciju službenika kao i nagrađivanje dobre prakse te ukidanje loše.

Osim spomenutih časopisa ovih su dana objavljeni i novi brojevi Glasnika zaštite bilja, Pregleda hrvatske povijesti u izdanju Hrvatskog instituta za povijest, Arhiva za higijenu rada i toksikologiju, kao i novo izdanje časopisa Sic za književnost, kulturu i književno prevođenje, novi broj Etnološke tribine, godišnjaka Hrvatskog etnološkog društva, novi broj Ars Adriatice i novi broj časopisa Croatian journal of food science and technology.

Također, svjetlo dana ugledali su i novi Zbornik radova Filozofskog fakulteta u Splitu, Zbornik radova Ekonomskog fakulteta u Rijeci, novi broj časopisa Management te novi broj Privrednih kretanja i ekonomske politike u izdanju Ekonomskog instituta Zagreb. Zagrebački Fakultet strojarstva i brodogradnje objavio je novo izdanje svojeg stručnog glasila Brodogradnja, a Pomorski fakultet u Rijeci je objavio novi broj časopisa Pomorstvo.

Masovno objavljuju rezultate istraživanja koji iskrivljuju sliku stvarnosti. Kontroverza se isplati

17. veljače 2021. / čita se 10 minuta

rasprave

Masovno objavljuju rezultate istraživanja koji iskrivljuju sliku stvarnosti. Kontroverza se isplati

Znanost je postala profesija, uspjeh se mjeri objavama koje su potisnule spoznajni motiv. Ivan Žilić opisuje načine na koje ekonomisti prilagođavaju rezultate za koje je vjerojatnije da će biti objavljeni bez obzira na to koliko adekvatno opisuju stvarnost. Biraju se kontroverzni rezultati, prilagođavaju parametri modela. Populizam ne deformira samo znanost nego i ekonomsku politiku

Čovjekovo uplitanje u prirodnu ravnotežu potiče virusne pandemije. Europska okolišna transformacija

23. travnja 2020. / čita se 7 minuta

koronavirus i okoliš

Čovjekovo uplitanje u prirodnu ravnotežu potiče virusne pandemije. Europska okolišna transformacija

Već je niz istraživanja koja potvrđuju vezu čovjekove aktivnosti u staništima životinja s prelaskom virusa na čovjeka. Posebno je vrijedan pažnje prelazak virusa sa ugroženih vrsta. To gotovo da je elementarno - ugrožavanjem životinjske vrste koja nosi patogene, oni prelaze na najlogičniji slijedeći izbor s kojim imaju kontakt – čovjeka. U drugom dijelu članka Mirjana Matešić opsuje Europski zeleni plan koji, usmjeren zaštiti okoliša, predstavlja prvi korak u pokušaju održavanja prirodne ravnoteže

Hayek, socijalna pravda, rodna ravnopravnost i okoliš. Tržište ne nagrađuje prema zaslugama

30. ožujka 2020. / čita se 18 minuta

esej

Hayek, socijalna pravda, rodna ravnopravnost i okoliš. Tržište ne nagrađuje prema zaslugama

Ako bi se tržištu nametnulo da nagrađuje prema zaslugama zapravo bi ga se pretvorilo u administrativnu organizaciju. Slijedom tog Hayekovog zaključka Jeremy Shearmur ispituje koncept socijalne pravednosti, probleme zaostajanja žena u plaćama i napredovanju na rukovodeće pozicije, zatim pitanja klimatskih promjena i potrošačkih preferencija prema organskoj hrani. Može li se društvo riješiti tržišta