Tri šanse koje su iskoristili religijsko-politički pokreti kako bi ostvarili politički utjecaj

Prema studiji objavljenoj u Reviji za socijalnu politiku, visokoobrazovane žene u Hrvatskoj ne smatraju da ih društvo ograničava u karijeri, što je barem djelomično posljedica i socijalističkog nasljeđa, u Političkoj misli objavljen je odgovor na pitanje kako su Željka Markić i njeni sljedbenici uspjeli ostvariti takav utjecaj u društvu, a pet autora sa zagrebačkog Strojarskog fakulteta u Tehničkom se vjesniku bavi planiranjem prostornog smještaja suradničkih robota i njihove primjene u neurokirurgiji

Visokoobrazovane žene u Hrvatskoj ne percipiraju razne društvene, organizacijske i osobne faktore kao bitna ograničenja u razvoju karijere, zaključuju tri autorice istraživanja čiji su rezultati objavljeni u novom broju Revije za socijalnu politiku. U radu naslovljenom „Biti ili ne biti žena? Percepcija visokoobrazovanih žena o rodnoj jednakosti na radnom mjestu“ autorice predstavljaju istraživanje koje su provele na uzorku od 675 žena i 177 muškaraca u Hrvatskoj, a svoje rezultate uspoređuju i s europskim trendovima i stavljaju i u povijesni kontekst.

Kad ih se upitalo o iskustvima vezanim uz nejednakost među spolovima, isključujući razliku u dohotcima i diskriminaciju zbog namjere za rađanjem djece, „većina naših ženskih ispitanica otkrila je da ih nisu iskusile“ navode autorice Nina Pološki Vokić, Dubravka Sinčić Ćorić i Alka Obadić. „Nije ih se smatralo manje vrijednima zbog njihovog spola ili manje ženstvenima zbog odlučnosti, nisu iskusile neželjeni interes za privatnim životom ili obiteljskim dužnostima, ili situaciju u kojoj je njihova trudnoća prihvaćana s iritacijom“, dodaje se u istraživanju.

Među društvenim, organizacijskim i osobnim faktorima koji su ispitivani kao moguća ograničenja u razvoju karijere nalazili su se tradicionalni pogledi na ulogu žena u društvu, stereotipi o ženskoj preosjetljivosti, valoriziranje žena temeljeno na izgledu, a ne s obzirom na njihovo znanje ili stručnost, nedostatak ženskih uzora u društvu, neosjetljivost organizacija na žene majke i njihove potrebe, averzija za zapošljavanjem ili promoviranjem žena na visoke pozicije i drugi. U 60 do 84 posto slučajeva žene ocjenjuju da ti faktori ne utječu ili minimalno utječu na njihove karijere, navode autorice.

Istraživanje je pokazalo i da muškarci imaju znatno drukčiju percepciju ograničenja s kojima se nose žene u profesionalnim karijerama. Utjecaj spomenutih faktora na karijere žena doživljavaju negativnije od žena, mada izjavljuju da su diskriminatorno ponašanje prema ženama u svojim poslovnim okolišima primjećivali tek na niskoj razini.

Autorice podsjećaju i na povijesni kontekst u kojem su se razvijala prava žena u Hrvatskoj dodajući da se radi o tržišnoj ekonomiji koja ima „povijest komunističkog poslovnog i državnog modela u kojem se žene tretiralo – barem na deklarativnoj razini – kao jednake muškarcima“. Ističu da je taj model „za razliku od liberalnih demokratskih sustava“ institucionalnim okvirima poticao i podržavao zapošljavanje žena u politici, znanosti i tehnici. „Tijekom komunističkih razdoblja udio žena na tržištu rada u državama srednje i istočne Europe bio je najviši u svijetu, a njihov udio na menadžerskim razinama, u političkoj upravi i znanstvenim disciplinama je bio visok u odnosu na europske ekvivalente“.

Aktualnim društvenim pitanjima bave se i članci objavljeni u novom broju časopisa za politologiju Politička misao u izdanju zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti. Među člancima se nalazi i pregledni rad u kojem troje autora s Katedre za sociologiju Pravnog fakulteta Zagreb ispituje na koji način su religijsko-politički pokreti iskoristili šanse unutar društvenih struktura kako bi ostvarili politički utjecaj. Antonija Petričušić, Mateja Čehulić i Dario Čepo analiziraju niz takvih pokreta u recentnoj hrvatskoj zbilji, poput GROZD-a, Udruge za cjeloviti spolni odgoj Teen Star, udruge Vigilare, HRAST-a, i još nekolicine drugih kao i najpoznatijeg među njima, udruge U ime obitelji.

Autori su izolirali tri odvojene šanse koje su spomenutim pokretima omogućile rast utjecaja na dnevnu politiku. Prva je bila znatna promjena u zakonodavstvu koje se bavi pitanjima referenduma „što je stvorilo povoljan politički kontekst za religijsko-politički pokret kako bi iskoristio svoju političku šansu“. Autori tu aludiraju na promjenu kojom je prije referenduma o ulasku u članstvo Europske unije smanjen zahtjev da barem polovica registriranih glasača mora glasati na referendumu kako bi njegovi rezultati bili obvezujući. Time su otvorena vrata za provedbu referenduma kojim je brak u Ustav unesen kao zajednica muškarca i žene.

Druga prilika koju je iskoristio religijski pokret je bilo „duboko nepovjerenje u dnevnu politiku, kao i ekonomska kriza, koji su bili začetnici promjena na tragu onih koje je zagovarao religijsko-politički pokret“, stoji u članku gdje se dodaja i da su pristalice taj pokret doživljavali kao neokaljanog aktera u dnevnopolitičkoj sferi. Treće, lideri pokreta „U ime obitelji“ naglašavali su da njihova inicijativa nije katolička, nego nekonfesionalna, i da jednostavno djeluju kao građani zabrinuti za moralnu degradaciju društva.

Utjecaja koji religijsko-politički pokreti imaju na današnje hrvatsko društvo posredno se dotaknuo i Tonći Kokić s Filozofskog fakulteta u Splitu. Novi broj časopisa Acta Iadertina, s nizom članaka iz područja pedagogije, donosi i Kokićev rad koji se bavi hrvatskim slučajem porasta dvojbi o prikladnosti obaveznog spolnog odgoja u multikulturalnoj demokraciji.

Riječka podružnica Hrvatskog liječničkog zbora objavila je ovih dana novi broj svojeg časopisa Medicina Fluminensis kojeg je posvetila vrlo aktualnoj temi prakticiranja medicine temeljene na dokazima. Autori Davor Štimac i Goran Poropat, obojica zaposleni u Kliničkom bolničkom centru Rijeka, u uvodniku ističu da se „pridavanjem sve veće važnosti provođenju randomiziranih kontroliranih istraživanja u medicini tijekom devedesetih godina prošlog stoljeća i razvojem novog koncepta medicine temeljene na dokazima dogodila (..) promjena paradigme u znanstveno-istraživačkom radu i kliničkom pristupu liječenju pacijenata“. Novi pristup potaknuo je djelatnike u zdravstvu na udaljavanje i napuštanje ustaljenih obrazaca razmišljanja i djelovanja, objašnjavaju autori, ali dodaju i da „medicina temeljena na dokazima svakako ne podrazumijeva negaciju iskustva stečenog u svakodnevnom radu i suradnji s kolegama“.

U Medicini Fluminensis tako je objavljeno desetak radova s temama poput važnosti provođenja randomiziranih kliničkih istraživanja, predrasudama u istraživanjima, prednostima i nedostacima raznih vrsta studija i greškama u istraživanjima i važnosti veličine uzorka. „Promjena paradigme podrazumijeva da iskustvo i autoritet nisu jedini i dovoljni čimbenici za adekvatno donošenje odluka. Sve se više izbjegava medicinsko odlučivanje na temelju tradicije, dogmi i konvencija, a potiče se donošenje odluka na temelju dokaza koji proizlaze iz istraživanja, pri čemu se posebno ističu adekvatno dizajnirana i opsežna randomizirana kontrolirana istraživanja“, zaključuju autori.

Ovih je dana objavljen i novi broj Kemije u industriji, kao i četvrti ovogodišnji broj časopisa Journal of Central European Agriculture. Nova Književna smotra, časopis posvećen svjetskoj književnosti, bavi se poviješću danske književnosti – od Hansa Christiana Andersena do novih smjerova u danskoj kriminalističkoj književnosti te likom i djelom danske autorice Karen Blixen, najpoznatije po autobiografskom djelu Moja Afrika, o njenom životu u Keniji, koje je pretvoreno i u poznati film.

Novi broj Tehničkog vjesnika donosi nekoliko desetaka članaka među kojima je i onaj petero autora sa zagrebačkog Strojarskog fakulteta koji se bavi planiranjem prostornog smještaja suradničkih robota i njihove primjene u neurokirurgiji.

Uz spomenute ovih su dana objavljeni i novi Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, novi broj Šumarskog lista kojeg izdaje Hrvatsko šumarsko društvo, novi broj časopisa za pedagogijsku teoriju i praksu Napredak, kao i dvobroj časopisa Kazalište, te novi brojevi Ribarstva i Ekonomskog pregleda.