Plaće i tržište rada (1)
Ovo je prvi od sljedećih nekoliko članaka u kojima ćemo prikazati kretanja plaća i na tržištu rada te analizirati perspektive na tom području. Prema ovoj analizi, unatoč oporavku plaća u 2017. godini perspektiva je da nas u 2018. i u tome skoro svi preteknu. Ispada da ne trebamo više računati postotke siromašnih, među njih ćemo se - iz europerspektive - uvrštavati (skoro) svi
Ovo je prvi od sljedećih nekoliko članaka u kojima ćemo prikazati kretanja plaća i na tržištu rada te analizirati perspektive na tom području. Prema ovoj analizi, unatoč oporavku plaća u 2017. godini perspektiva je da nas u 2018. i u tome skoro svi preteknu. Ispada da ne trebamo više računati postotke siromašnih, među njih ćemo se - iz europerspektive - uvrštavati (skoro) svi
Analiza Europskog sindikalnog instituta (ETUI-ja) pokazala je da kada se uspoređuje isti rad u Njemačkoj i Hrvatskoj kupovna je moć mjesečne neto plaće u Hrvatskoj manja za 810 eura u odnosu na Njemačku. Slika 1 donosi rezultate analize i pokazuje kako veće zaostajanje u EU bilježe samo Latvija, Bugarska, Mađarska i Rumunjska.
Slika 1. Razlike u mjesečnim neto zaradama (u euru prilagođeno za PPP) između EU 28 zemalja i Njemačke
Prema navodima ETUI-ja realne plaće u Hrvatskoj su u periodu od 2009. do 2016. u prosjeku godišnje padale za 0,9 posto. Veći pad zabilježen je jedino u Grčkoj.
U 2017. je godini u Hrvatskoj došlo do oporavka plaća. U prvih 8 mjeseci ove godine nominalne neto plaće su porasle 5,2 posto u odnosu na 2016., a bruto plaće 3,6. Kako je inflacija u tom periodu bila 1 posto i realni porast je bio osjetan. No, rast je rezultat porezne reforme, rasta gospodarstva, povećanja plaća u javnom i državnom sektoru te iseljevanja i manjka radne snage koji je doveo do stanovitog pritiska na povećanje plaća u određenim sektorima.
Tih poticaja iduće godine više neće biti. Efekt porezne reforme se istrošio, Vlada ne planira rast plaća u javnom i državnom sektoru, planira se usporavanje rasta BDP-a, a pritisak na rast cijene rada u određenim sektorima bit će eliminiran zapošljavanjem stranaca, odnosno povećanjem kvota na 29.000 što je njihov rast od 1.576 posto u odnosu na 2015. godinu.
S obzirom na činjenicu da se u zemljama poput Mađarske, Rumunjske, Slovačke, Estonije… najavljuju značajnija povećanja plaća u 2018., hoće li Hrvatska i po pitanju kupovne moći plaća uskoro biti jedino u društvu Bugarske? Dugo se Hrvatska promatrala u kontekstu posttranzicijske zemlje s relativno visokim plaćama. Jesmo li na dobrom putu da i plaće padnu na samo dno EU, baš kao što su gotovo i svi drugi relevantni ekonomski pokazatelji u posljednjih 8 godina.
23. srpnja 2026.
U okolnostima rasta troškova života, promjena na tržištu rada i sve izraženijih razlika među sektorima, pitanje pravednih, održivih i razvojno usmjerenih politika plaća postaje jedno od ključnih pitanja socijalnog dijaloga.
22. srpnja 2026. / čita se 38 minuta
OBLJETNICE
Iza literarnih likova Karla Diefenbacha, Vasiljeva i Andrejevskog u Krležinu "Izletu u Rusiju" stoje stvarni ljudi čije je identitete pisac namjerno prikrio - trgovac drvima, direktor pilane i revolucionarni general kojeg autor identificira kao Julijsa Daniševskisa. Tekst prati Krležine bilješke, dnevnike i kasnije razgovore kako bi utvrdio s kim je pisac zapravo putovao 1925. i zašto je to prešućivanje trajalo gotovo pola stoljeća.
21. srpnja 2026. / čita se 44 minute
Obljetnice
Rukopisne bilješke, zaboravljeni odlomci i usporedba izdanja iz 1926. i 1958. otkrivaju ono što krležolozi nisu tražili: točan grad u kojem je Krleža boravio na putu prema Vjatki. Bila je to Vologda. Prešućivanje možda nije bilo slučajno - Krleža je birao što će opisati, a što zataškati, prema tome odgovara li to slici koju je namjeravao ponijeti kući.