Perspektiva plaća u 2018.: Sve sivlje nijanse sive

Ovo je prvi od sljedećih nekoliko članaka u kojima ćemo prikazati kretanja plaća i na tržištu rada te analizirati perspektive na tom području. Prema ovoj analizi, unatoč oporavku plaća u 2017. godini perspektiva je da nas u 2018. i u tome skoro svi preteknu. Ispada da ne trebamo više računati postotke siromašnih, među njih ćemo se - iz europerspektive - uvrštavati (skoro) svi

Analiza Europskog sindikalnog instituta (ETUI-ja) pokazala je da kada se uspoređuje isti rad u Njemačkoj i Hrvatskoj kupovna je moć mjesečne neto plaće u Hrvatskoj manja za 810 eura u odnosu na Njemačku. Slika 1 donosi rezultate analize i pokazuje kako veće zaostajanje u EU bilježe samo Latvija, Bugarska, Mađarska i Rumunjska.

Slika 1. Razlike u mjesečnim neto zaradama (u euru prilagođeno za PPP) između EU 28 zemalja i Njemačke

Izvor: Drahokoupil, J., Piasna, A. (2017.). What drives wage gaps in Europe? ETUI Working Paper 2017.04. Dostupno na: http://www.etui.org/Publications2/Working-Papers/What-drives-wage-gaps-in-Europe

Prema navodima ETUI-ja realne plaće u Hrvatskoj su u periodu od 2009. do 2016. u prosjeku godišnje padale za 0,9 posto. Veći pad zabilježen je jedino u Grčkoj.

U 2017. je godini u Hrvatskoj došlo do oporavka plaća. U prvih 8 mjeseci ove godine nominalne neto plaće su porasle 5,2 posto u odnosu na 2016., a bruto plaće 3,6. Kako je inflacija u tom periodu bila 1 posto i realni porast je bio osjetan. No, rast je rezultat porezne reforme, rasta gospodarstva, povećanja plaća u javnom i državnom sektoru te iseljevanja i manjka radne snage koji je doveo do stanovitog pritiska na povećanje plaća u određenim sektorima.

Tih poticaja iduće godine više neće biti. Efekt porezne reforme se istrošio, Vlada ne planira rast plaća u javnom i državnom sektoru, planira se usporavanje rasta BDP-a, a pritisak na rast cijene rada u određenim sektorima bit će eliminiran zapošljavanjem stranaca, odnosno povećanjem kvota na 29.000 što je njihov rast od 1.576 posto u odnosu na 2015. godinu.

S obzirom na činjenicu da se u zemljama poput Mađarske, Rumunjske, Slovačke, Estonije… najavljuju značajnija povećanja plaća u 2018., hoće li Hrvatska i po pitanju kupovne moći plaća uskoro biti jedino u društvu Bugarske? Dugo se Hrvatska promatrala u kontekstu posttranzicijske zemlje s relativno visokim plaćama. Jesmo li na dobrom putu da i plaće padnu na samo dno EU, baš kao što su gotovo i svi drugi relevantni ekonomski pokazatelji u posljednjih 8 godina.