U državama u kojima je regulativa otežavala pokretanje biznisa, kad je teret olakšan, ipak nije došlo do pokretanja poslovne aktivnosti

Pravi izazov je određivanje odgovarajuće razine regulative, a ne njeno uklanjanje u potpunosti, piše Valentina Vučković s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, u najnovijem broju časopisa InterEULawEast. K tome, još ne postoji općeprihvaćeni teorijski okvir za analizu konkurentnosti, upozorila je autorica. Novo izdanje časopisa Food Technology and Biotechnology istražuje moguću primjenu ekstrakta dalmatinske kadulje pri prevenciji kardiovaskularnih bolesti

Analiza indikatora objavljena u najnovijem broju stručnog časopisa InterEULawEast pokazala je da se poslovno okruženje u Hrvatskoj mora „radikalno“ popraviti kako bi postalo generator rasta konkurentnosti domaće ekonomije. Valentina Vučković, asistentica na Katedri za ekonomsku teoriju Ekonomskog fakulteta Zagreb, autorica je članka kojim je željela „identificirati reforme potrebne za postizanje punog potencijala privatnog sektora u poticanju nacionalne konkurentnosti“. Svoju analizu Vučković provodi koristeći tri indikatora: indeks globalne konkurentnosti (GCI, Global Competitiveness Index) kojeg objavljuje Svjetski ekonomski forum, te Worldwide Governance Indicators i komparativnu analizu Doing Business koje redovno objavljuje Svjetska banka.

Usprkos velikom broju domaćih i stranih istraživanja i studija, još ne postoji općeprihvaćeni teoretski okvir za analizu konkurentnosti, podsjeća autorica. Radi se o multidimenzionalnom i kompleksnom fenomenu čija se interpretacija mijenja ovisno o specifičnim dimenzijama i razinama na kojima se analizira. Dimenzija koju se analizira u ovom radu je kvaliteta poslovnog okruženja koju se smatra osnovom za razvoj moderne tržišne ekonomije i poboljšanu konkurentnost i inovaciju. Zbog toga iz spomenutih pokazatelja Vučković izuzima one faktore koji se tiču makroekonomske situacije ili opće produktivnosti rada te se koncentrira samo na one koji oblikuju poslovno okruženje.

Temeljem analize „možemo zaključiti da najveće šanse za poboljšanje konkurentnosti postoje u poreznom sustavu i gruntovnici, kao i u području sudske provedbe ugovora što uključuje sustavnu pravosudnu reformu“, piše Vučković. Kako spomenuta područja determiniraju trošak i efikasnost regulatornih procesa njima bi „trebalo dati prioritet kad se planiraju reforme“ i umjesto smanjivanja jednokratnih troškova pokretanja poduzetničkih projekata „cilj bi trebao biti smanjivanje transakcijskih troškova“.

Pokazalo se da u državama koje su bile opterećene regulativom koja je otežavala pokretanje biznisa, nakon što su smanjena ta opterećenja nije došlo do povećanja poslovne aktivnosti, ističe Vučković. Uklanjanje poteškoća pri osnivanju kompanija „ne rješava strukturne probleme većine neformalnih poduzeća zbog čega bi strategije za jačanje konkurentnosti koje se baziraju samo na uklanjanju tih opterećenja trebalo revidirati“, drži ona.

No, pravi izazov je određivanje odgovarajuće razine regulative, a ne njeno uklanjanje u potpunosti, upozorila je Vučković. Pošto je razvoj povoljnog poslovnog okruženja kompleksan proces u kojem svaka intervencija ima i znatan rizik neefikasnosti, razumijevanje političkog konteksta je ključno za efikasno uključivanje svih sudionika u političkom dijalogu koji promovira promjene zbog čega je u njemu potrebno konsolidirati sve sudionike. Kako se radi o reformama čija implementacija traje godinama, nije čudo da su konstantno u zraku, objašnjava Vučković.

U svojoj analizi autorica je Hrvatsku usporedila i s nekim drugim članicama Europske unije te navodi da „ne samo da Hrvatska već desetljeće stagnira na tablicama konkurentnosti, nego i zaostaje za usporednim državama poput Rumunjske, Bugarske, Mađarske i Poljske“. Primjerice, otkad je 2002. prvi puta uključena u indeks globalne konkurentnosti Hrvatska bilježi „konstantan pad (..) dok je realni rast na skali konkurentnosti zabilježen jedino u razdoblju od 2005. do 2007.“ Iako vrijednost indeksa raste od 2015. godine, vidi se da Hrvatska zaostaje za usporednim državama (Bugarska, Mađarska, Poljska i Rumunjska), dodaje Vučković. Ako se analizira pozicija Hrvatske (nominalna i realna), kao i linearni trend vrijednosti indeksa za desetogodišnje razdoblje „očito je da Hrvatska stagnira na skali konkurentnosti, odnosno da druge države poboljšavaju svoju konkurenstnost puno brže“.

Razmatraju li se faktori koji ulaze u obzir prilikom Doing Business analize koju objavljuje Svjetska banka kao najproblematičniji za poslovanje u Hrvatskoj su izdvojeni: neefikasna državna birokracija, nestabilnost politika, porezna regulativa, korupcija, te porezne stope. Iz toga se zaključuje da kod nas postoji jasan problem „koji proizlazi iz politika u kojima visoku ulogu ima državna kontrola nad ekonomijom i koje onda rezultiraju u visokim barijerama za razvoj poduzetništva“. Kroz godine najmanji broj reformi je zahvatio područja registriranja vlasništva imovine, mogućnosti kreditiranja, zaštite manjinskih investitora, sudskog izvršenja ugovora i rješavanja insolventnosti.

Vučković podsjeća i da se u Doing Business izvještajima ističe da su reforme poslovnog okruženja nužne za rast i konkurentnost, no da postoji puno manje informacija o tome kako ih treba implementirati i „potrebno je napomenuti da mogu postojati neke zamke ako se preporuke slijepo slijede kao opće pravilo bez da se u obzir uzmu specifičnosti pojedinih država“. Problemi koji se javljaju prilikom provedbe reformi poslovnog okruženja se „često podcjenjuju“ jer su države s ciljem da poboljšaju svoju poziciju na listama prebrzo ušle u reforme koje su pojednostavnile pokretanje biznisa, ali su s druge strane donijele dodatne procedure, troškove i nove organizacije koje su samo dodatno povećale birokratski aparat države. Vučković u svojem radu kaže i da razvoj poduzetništva ne mora nužno biti garancija za rast dodane vrijednosti, no prijateljsko poslovno okruženje može potaknuti poslovnu dinamiku i razvoj brzorastućih kompanija koje imaju pozitivan utjecaj na ekonomski razvoj.

Uz InterEULawEast u izdanju Ekonomskog fakulteta nedavno je objavljen i novi broj stručnog časopisa Acta Turistica, kao i novi rad u seriji EFZG Working Paper koji se bavi tržišnom integracijom proizvoda na području eurozone.

Ovih je dana objavljen i drugi broj časopisa za sestrinstvo Croatian Nursing Journal kojeg od prošle godine izdaje Zdravstveno veleučilište iz Zagreba. Istovremeno, u novom broju časopisa Food Technology and Biotechnology može se naći pregledni članak o novim trendovima u proizvodnji biodizela i bioplina kao i rezultati istraživanja kojim su se ispitivali učinci ekstrakata kratkozupčaste i dalmatinske kadulje na agregaciju trombocita. U članku se navodi da se ekstrakt „može upotrijebiti za prevenciju tromboze“ iako se dodaju da su rezultati preliminarni i zahtijevaju detaljnije ispitivanje u svrhu moguće primjene prevencije kardiovaskularnih bolesti.

Hrvatsko filološko društvo objavilo je novo izdanje časopisa za znanost o književnosti Umjetnost riječi, dok se u novom broju muzikološkog zbornika Arti musices mogu naći radovi o Franzu Lisztu, ali i članak prvoj profesionalnoj hrvatskoj violinistici Ludmilli Weiser.

Objavljen je i novi broj časopisa Automatika, novi broj Geoadrije koju objavljuje Sveučilište u Zadru, novo izdanje stručnog časopisa za šumarstvo South-east European forestry, kao i novi broj časopisa za tekstilnu i odjevnu tehnologiju Tekstil kojeg objavljuje Hrvatski inženjerski savez tekstilaca.