s
f i y S
Velika Britanija i Europska unija, koja sve pitanja tek treba riješiti

30. siječnja 2021. / čita se 3 minute

Ivan Grdešić

međunarodna politika

Velika Britanija i Europska unija, koja sve pitanja tek treba riješiti

Izvan dogovora ostaje za sada cijelo područje usluga, posebno financijskih, što je važna britanska industrija. Neriješeno je i pitanje razmjene i kretanja digitalnih podataka, osnovice suvremene ekonomije. Posebno je zabrinjavajuće smanjenje razine suradnje u području sigurnosti. Britanija trenutno ne koristi Schengenski informacijski sustav i nije više članica Europola

Velika Britanija i Europska unija, koja sve pitanja tek treba riješiti

Izvan dogovora ostaje za sada cijelo područje usluga, posebno financijskih, što je važna britanska industrija. Neriješeno je i pitanje razmjene i kretanja digitalnih podataka, osnovice suvremene ekonomije. Posebno je zabrinjavajuće smanjenje razine suradnje u području sigurnosti. Britanija trenutno ne koristi Schengenski informacijski sustav i nije više članica Europola

  • Dr. sc. Ivan Grdešić, dekan Fakulteta za međunarodne odnose i diplomaciju, Libertas međunarodno svučilište

Nedavno je Michel Barnier, glavni europski pregovarač,  za francuski „Le Figaro“ izjavio kako je Brexit „akt obostranog osiromašenja“. To je ono što bi u teoriji igara bilo „lose – lose sitaution“, dakle, ne samo da nitko ne ostvaruje dobit nego obje strane ostvaruju gubitak. Taj je gubitak nejednako rasprostranjen i na različitim područjima.

Za Europsku uniju riječ je o gubitku važne i utjecajne članice. Ujedinjena Kraljevina Velike Britanije i Sjeverne Irske bila je treća gospodarska sila među EU članicama, s neto doprinosom europskom proračunu, vojna sila s atomskim naoružanjem sposobna projicirati vojnu snagu na velike udaljenosti, članica Vijeća sigurnosti UN s pravom veta, s nešto manje od sedamdeset milijuna stanovnika, država velike demokratske tradicije i snažne „meke moći“ kulture, umjetnosti, znanosti, obrazovanja, zabavne industrije, sporta  itd. Dakle, riječ je o značajnom gubitku za Europsku uniju, gospodarskom, sigurnosnom, političkom na globalnoj razini ali i onog što stvaraju ljudi neposredno u svojoj poslovnoj, umjetničkoj, znanstvenoj i turističkoj interakciji – taj europski socijalni kapital. Naravno, mnogo toga će biti nastavljeno, s većim ili manjim popratnim troškovima, ali ostaje činjenica i osjećaj gubitništva na obje strane.

  • Brexit tek počinje

Lideri Brexita obećavali su novu slobodu, povratak Briselu predane suverenosti, glorificirajući prošlost kad je Britanija „vladala svjetskim morima“ i zazivajući isto tako zamišljenu budućnost novog zlatnog doba. Vremena kojih više nema i kojih neće ni biti. Na strahu od sadašnjosti gradili su politički projekt, kako kaže jedan analitičar, za britansko rentijersko gospodarstvo budući da su suvremeni kapitalisti i poduzetnici mahom bili protiv brexita bojeći se gubitka tržišta od preko 400 milijuna ljudi, novih troškova, carina, nesigurnosti i nezaposlenosti. Ugovor o napuštanju EU od Ujedinjene Kraljevine u posljednji je trenutak spasio oba gospodarstva od pada u provaliju carina i protekcionizma. Ali mnogo toga ostaje tek za riješiti u odnosima dviju strana.  Izvan dogovora ostaje za sada cijelo područje usluga, posebno financijskih, što je važna britanska industrija u kojoj je londonski City bio bez premca. Neriješeno je i pitanje razmjene i kretanja digitalnih podataka, osnovice suvremene ekonomije. Ono što je posebno zabrinjavajuće je smanjenje razine suradnje u području sigurnosti. Britanija trenutno ne koristi Schengenski informacijski sustav i nije više članica Europola.

Sustav priznavanja profesionalnih kvalifikacija je napušten, a studenti i nastavnici obje strane izgubili su ERASMUS projekt. Novoformirana tijela za posredovanje u budućim sporovima dvije strane imat će pune ruke posla.

  • Izvan EU ali bez Škotske?

Nacionalizam Brexita vraća se kao opasnost za cjelovitost Kraljevine. S problemima koje će donijeti postbrexit Škoti će zaoštriti svoju kampanju za neovisnost. Danas je podrška osamostaljenju Škotske snažnija (58 posto) nego ikada prije. U Walesu svaki četvrti stanovnik glasao bi za samostalnost. Sjeverna Irska u svojoj osjetljivoj političkoj ravnoteži dviju zajednica sa strepnjom promatra udaljavanje od EU jednog od garanata mirovnog sporazuma iz 1998. godine. Njihova je utjeha u američkom predsjedniku irskog porijekla jer Biden neće dozvoliti narušavanje Good Friday Agreementa.

  • Strateško slabljenje prema Kini i Rusiji

U međunarodnim odnosima obje strane su oslabile svoje pozicije prema trećima stranama: Rusiji, Kini i SAD. Britanija se nada obnovi „specijalnog odnosa“ sa SAD ali nova američka administracija starih diplomatiskih navika željela bi radije da Britanija bude njihov čovjek u EU kako je bilo ranije, nego što će sada morati brinuti o mlađem atlantskom savezniku. Prema Kini i Rusiji EU blok s Britanijom bio je puno uvjerljiviji i moćniji, prema Rusiji strateški, prema Kini gospodarski. Zajedničke političke odgovore Europe prema posizanjima Rusije bit će teže postići. Teško će biti postići ponovno brzinu i odlučnost kakva je postojala kad se odlučivalo o sankcijama prema Rusiji. Britanci će se teže opirati kineskom pritisku bez EU savezništva, a on je posebno jak u britanskom sektoru energije, usluga, telekomunikacija.

  • Europska unija manja ali dublja

Ujedinjena Europa preostalih 27 članica neočekivano razvija novu kvalitetu zajedništva. Pod pritiskom epidemije, Trumpove netrpeljivosti i Brexita, EU je razvila nove mehanizme zajedništva, financijskog (mogućnosti zaduživanja na razini EU, novi proračun i sredstva solidarnosti), vojnog i sigurnosnog samopozicioniranja (razgovor o europskim vojnim snagama i opremi), solidarnosti i suradnje (Covid-19 cjepivo).

Europska unija se zbog Brexita smanjila ali se u svom ostatku produbila. Produbljenje koje prije nekoliko godina nitko nije posebno želio danas je rješenje za budućnost europskog savezništva. Europska unija zbila je svoje redove. Od Bidenove administracije očekuje se obnova uhodanog transatlantskog sazveništva i  važnosti NATO sigurnosnih garancija. Ali iskustvo da Amerika može svoje povijesne garancije i prisutnost u Europi odbaciti ostavit će trag nepovjerenja.

  • Ujedinjena Kraljevina ostaje u Europi

Britansko EU članstvo (od 1. siječnja 1973.) povezalo je obje strane na svim razinama i svim porama gospodarstva i društva. Možda Britanci nikada nisu u svojoj društvenoj svjesti bili Europljani kao što su to postajale nacije s druge strane Kanala, kao da su uvijek htjeli biti „otočna nacija“ drugačija i pomalo izolirana. Pa ipak je ta integracija, posebno među novim generacijama urbanih i obrazovanih Britanaca, ostavila dubokog traga u njihovom profesionalnom životu ali i svakodnevnici. Ne treba zaboraviti da oko 1,5 milijuna Britanaca živi u državama Europske unije. Zboga toga će europski saveznici morati prema Ujedinjenoj Kraljevini primijeniti parolu samoga premijera Borisa Johnsona: „Velika Britanija napušta EU ali ne i Europu“. Važnost te donedavne članice ostaje i nakon njezinog exita.

Oaze mira u pustošima rata: Konstruktivni otpor nasilju 1990-ih

4. lipnja 2026. / čita se 7 minuta

Održanje mira

Oaze mira u pustošima rata: Konstruktivni otpor nasilju 1990-ih

Dvije su se male sredine odlučile ratnih devedesetih godina prošlog stoljeća oduprijeti nasilju i sačuvati zajedništvo - i uspjele. D inka Čorkalo prikazuje knjigu Valentine Otmačić "Oaze mira u pustošima rata: Konstruktivni otpor nasilju 1990-ih u lokalnim zajednicama Gorskog kotara i Tuzle"

Prokletstvo Golijata: civilizacija nije napredak nego kolonizacija

4. lipnja 2026. / čita se 11 minuta

POVIJEST CIVILIZACIJA

Prokletstvo Golijata: civilizacija nije napredak nego kolonizacija

Doba paleolitika bilo je relativno egalitarno i ugodno običnim ljudima. Bili su relativno zdravi, nisu radili posebno mnogo, a nasilje je bilo rijetko, piše Marko Grdešić u prikazu knjige "Prokletstvo Golijata" u kojoj Luke Kemp provocira tezom: ono što zovemo civilizacijom nije napredak, nego povijesni niz ekstraktivnih hijerarhija koje su sustavno pogoršavale život ljudi. No u slučaju mogućeg sloma postojećeg poretka bijega i azila više nema.

4. lipnja 2026.

Intervju Ruth Palmer

Moćnicima odgovara da ne pratimo vijesti

Prof. Ruth Palmer s IE University u Madridu, suautorica knjige "Avoiding the News", govori o problemu izbjegavanja vijesti, generaciji Z koja krivnjom starijih nije dovoljno medijski pismena, ali i onome što mediji i novinari moraju napraviti kako bi očuvali neovisne medije kao jamac demokracije i ljudskih prava.