Video: Matematičke artikulacije u fizici od Newtona do danas. Što je bilo prije, u kojem smjeru to ide

Bilić, Hrupec i Kožnjak u razgovoru su iznijeli ne samo mnoge primjere koji potvrđuju Šikićevu tezu, ilustriraju je ili donekle korigiraju nego i primjere koji je možda ne dovode toliko u pitanje koliko pokazuju da je vrlo kompleksna i da zahtijeva i potiče daljnja objašnjenja još nedovoljno razjašnjenih tema

Aristotelova slika svijeta striktno razdvaja sub-lunarni od supra-lunarnog svijeta. Galileo ih objedinjuje u jedinstvenu fiziku. No, to još nije matematička fizika. Nju nalazimo tek u Newtonovoj Principia, objasnio je Zvonimir Šikić u ovodnom izlaganju.

Konkretnije, fizikalne ideje opisane u jednostavnom modelu kružnoga gibanja planeta bile su dobro poznate i prije Newtonа, a njegov doprinos kojim je nastala matematička fizika, bilo je objašnjenje matematički složenijeg eliptičkog gibanja kao jedinog adekvatnog među mnogim matematičkim modelima.

Daljnje matematički ekvivalentne formulacije klasične mehanike (Euler-Lagrangeova, Lagrangeova i Hamiltonova) te iz njih izvedeni teoremi simetrije i očuvanja (Emmy Noether) jasno nam primjerom pokazuju kako matematičke apstrakcije dovode do novih fizikalnih uvida.

No pozvani komentatori Neven Bilić (Institut Ruđer Bošković), Dario Hrupec (Sveučilište Josip Juraj Strossmayer) i Boris Kožnjak (Institut za filozofiju) u razgovoru su iznijeli ne samo mnoge primjere koji potvrđuju Šikićevu tezu, ilustriraju je ili donekle korigiraju nego i primjere koji je možda ne dovode toliko u pitanje koliko pokazuju da je vrlo kompleksna i da ima potencijala za daljnja razjašnjenja neosvijetljenih dijelova.

U nastavku je video razgovora.