U devetom nastavku serijala o logici, Zvonimir Šikić pokazuje kako aksiomi prvog reda ne mogu jednoznačno odrediti beskonačne matematičke strukture. Zbog tog ograničenja, poznati sustavi poput aritmetike, realnih brojeva i teorije skupova neizbježno imaju i svoje nestandardne modele.
U 8. nastavku serijala o logici, Zvonimir Šikić se bavi interpretacijama kvantificiranih formi, kroz koje one dobivaju svoje značenje. Korak po korak uvodi relacijske strukture i pojam istinitosti forme u strukturi, te preko generalizirane implikacije i Bethovih semantičkih stabala dolazi do potpunosti Gentzenovog sekventnog Q-sustava za logiku predikata.
U razradi apstrakata i kvantifikacije, Zvonimir Šikić pokazuje kako se složene tvrdnje prevode u predikatske forme, uvodi pravila prolaza kvantifikatora te dokazuje ekvivalentnost i odlučivost monadske logike, dok ističe da su poliadski predikati izražajniji i da redoslijed kvantifikatora tada postaje presudan.
Kada brojevi postaju preveliki, brojanje postaje aproksimativno, bez obzira radi li se o životinjama ili ljudima, ili o realnim brojevima zapisanim u arhitekturi računala, piše Aleksandar Hatzivelkos. Nedavno otkriveni CVS algoritam omogućava jednostavnu no dosta preciznu aproskimaciju, uz minimalno korištenje resursa.
U uvodu u bulovsku logiku pojmova, Zvonimir Šikić povezuje pojmovne i egzistencijske forme, uvodi interpretacije kroz B–strukture i objašnjava kako logičke veze među pojmovima zahtijevaju sofisticiranije testove valjanosti nego što ih nudi istinosno–funkcionalna analiza.
Aristotelova silogistika bila je prva formalna logička teorija, a dvije tisuće godina bila je i jedina simbolička logika, piše Zvonimir Šikić. Ona se može svesti na jednostavnu primjenu Vennovih dijagrama, no bitna je kako bi se jasnije predočio napredak na polju logike u proteklih sto pedeset godina.
U četvrtom nastavku serijala o povijesti logike, Zvonimir Šikić pokazuje kako su Fregeov modus ponens i minimalna logika evoluirali u Knealeove multiplarne dedukcije koje zatvaraju krug korektnosti, potpunosti i odlučivosti.
Rimske su brojke slijepa ulica iz koje se dalje ne može razviti nikakva matematika, piše Zvonimir Šikić u novom nastavku polemike o povijesti rimskih i arapskih brojki. Osim za logaritme, rimske brojke su kočnica i za druge stvari poput algebre, analitičke geometrije, kalkulusa... za svu matematiku od renesanse na dalje.
U prvom dijelu članka Željko Ivanković prepričava dosadašnju raspravu o zamjeni rimskih brojeva/brojki arapskima, a zatim raspravu proširuje teorijom kognitivne arheologinje Karenleigh Overmann koja posebnu pažnju u formiranju koncepta broja posvećuje materijalnim sredstvima među kojima je i notacija. Ivanković ističe da razvoj nije bio skokovit, od otkrića do otkrića nego postupan i dugotrajan te postavlja pitanje koja je komponenta pozicijske notacije bila presudna za kasnija matematička otkrića
U trećem nastavku serijala o logici, Zvonimir Šikić fokusira se na pojmove logičke korektnosti, potpunosti i kompaktnosti, te predstavlja pravila i definicije za konstrukciju Bethovih semantičkih stabala.