Članci s oznakom "matematika"

19. veljače 2024. / Članci

MATEMATIKA I GLAZBA (1)

Dvanaest veličanstvenih. Matematika glazbene oktave

U svojem eseju o matematici podjele tonova unutar oktave, Zvornimir Šikić ulazi duboko u povijest razvoja muzičkih skala, prolazi kroz eksperimentiranja s različitim modusima i skalama, te pojašnjava zašto je u modernoj muzici uvriježena dodekatonska, kromatska skala.

Zvonimir Šikić

16. prosinca 2023. / Klub Batina

Klub Batina

Video: Matematičke artikulacije u fizici od Newtona do danas. Što je bilo prije, u kojem smjeru to ide

Bilić, Hrupec i Kožnjak u razgovoru su iznijeli ne samo mnoge primjere koji potvrđuju Šikićevu tezu, ilustriraju je ili donekle korigiraju nego i primjere koji je možda ne dovode toliko u pitanje koliko pokazuju da je vrlo kompleksna i da zahtijeva i potiče daljnja objašnjenja još nedovoljno razjašnjenih tema

Ideje.hr

8. prosinca 2023. / Uncategorized

Klub Batina

Razgovor: Kako matematika dovodi do fizikalnih uvida

Ideje.hr i Hrvatsko pagvaško društvo (ogranak Pugwash Conferences on Science and World Affairs, kojoj je 1995 dodijeljena Nobelova nagrada za mir), organiziraju 15. prosinca 2023. u 14:00 u prostorijama Nezavisnog sindikata znanosti Florijana Andrašeca 18a/I u Zagrebu, razgovor o matematičkim artikulacijama suvremene fizike. Uvodno će govoriti Zvonimir Šikić, predsjednik Hrvatskog pagvaškog društva

Ideje.hr

6. studenoga 2023. / Publikacije

ŠTO JE VJEROJATNOST (9)

Kauzalna revolucija u vjerojatnosti. Formalne metode tumačenja uzročnosti

Korelacija nije uzročnost i nema čisto probabilističke metode koja uzročnu priču može odrediti samo iz podataka, piše Zvonimir Šikić u svojem posljednjem nastavku serije o vjerojatnosti. Sami podaci nisu dovoljni da se iščita priča, no kauzalne pretpostavke mogu pomoći u pronalaženju varijabli koje treba ili ne treba kontrolirati.

Zvonimir Šikić

21. rujna 2023. / Rasprave

ŠTO JE VJEROJATNOST (8)

Problem indukcije i Simpsonov paradoks. Istina skrivena u sub-populacijama

Intuitivno očekujemo da će svojstvo koje vrijedi za neke dvije sub-populacije vrijediti i za ukupnu populaciju koju one sačinjavaju, no to ne mora nužno biti tako, piše Zvonimir Šikić u osmom nastavku serijala o vjerojatnosti. Ljudska je prednost pred umjetnom inteligencijom što u nedostatku informacija praznine popunjavamo najjednostavnijim pretpostavkama, no u nekim slučajevima one mogu dovesti do pogrešnih zaključaka.

Zvonimir Šikić

29. kolovoza 2023. / Rasprave

MATEMATIKA

Elementarno o Einsteinovoj specijalnoj teoriji. Euklidska i hiperbolička geometrija

Potaknut člankom Daria Hrupeca o brzini svjetlosti, Zvonimir Šikić predstavlja jednostavno matematičko objašnjenje zašto je nužno da ona bude jednaka u svim referentnim sustavima, a potom proširuje temu pogledom na malo poznate Epsteinove dijagrame, te ih uspoređuje s dijagramima Hermanna Minkowskog.

Zvonimir Šikić

29. srpnja 2023. / Rasprave

ŠTO JE VJEROJATNOST (7)

Algoritamske definicije slučajnosti. Nepredvidivost, tipičnost i nekompresibilnost beskonačnih nizova

Uvođenje "algoritma" u Misesovu definiciju slučajnosti učinilo ju je matematički preciznom i cijelo je područje učinilo trajno "algoritamskim", piše Zvonimir Šikić u sedmom nastavku serijala o vjerojatnosti. Iako danas većina stručnjaka smatra da je Church-Turingova teza "bolje potvrđena", mnogi se nadaju da će Martin-Löf-Chaitinova teza s daljim radom dosegnuti istu razinu sigurnosti.

Zvonimir Šikić

6. svibnja 2023. / Rasprave

ŠTO JE VJEROJATNOST (5)

Očekivanje u vjerojatnosti. Petrogradski paradoks i problem dvije omotnice

U 5. nastavku svojeg serijala o vjerojatnosti Zvonimir Šikić objašnjava koji su najbolji prediktori ovisno o tome zanima li nas jesmo li u pravu ili ne, ili koliko griješimo u apsolutnom ili kvadratnom iznosu. Šikić iznosi i dva poznata paradoksa - petrogradski i paradoks dvije omotnice - i detaljno pojašnjava njihove mehanizme.

Zvonimir Šikić

7. ožujka 2023. / Rasprave

Što je vjerojatnost (4)

Kako je manje ispravna metoda zamijenila puno ispravniju. Laplace vs. Fisher.

Statističari s kraja 19. i s početka 20. stoljeća počeli su insistirati da se vjerojatnosti moraju shvaćati isključivo kao granične frekvencije u tzv. slučajnim eksperimentima, piše Zvonimir Šikić. Rezultat je bila Fisherova metoda, iako nema razloga da se ne upotrebljava generalna, precizna i matematička Laplaceova, tj. bejesovska metoda

Zvonimir Šikić

4. prosinca 2022. / Rasprave

Što je vjerojatnost (1)

Klasična vjerojatnost i primjeri povijesnog razvoja

Pojam vjerojatnosti vrlo je složen, to jest razvija se od vrlo očiglednog do zaključivanja koje zahtijeva više koncentracije. Zvonimir Šikić u sedam nastavaka matematički prikazuje pojam vjerojatnosti na način koji se uz nešto volje može slijediti ali uz prikaz daje i zaključke o prirodi vjerojatnosti koji su i zaključci o svijetu

Zvonimir Šikić