Klub Batina
Bilić, Hrupec i Kožnjak u razgovoru su iznijeli ne samo mnoge primjere koji potvrđuju Šikićevu tezu, ilustriraju je ili donekle korigiraju nego i primjere koji je možda ne dovode toliko u pitanje koliko pokazuju da je vrlo kompleksna i da zahtijeva i potiče daljnja objašnjenja još nedovoljno razjašnjenih tema
Bilić, Hrupec i Kožnjak u razgovoru su iznijeli ne samo mnoge primjere koji potvrđuju Šikićevu tezu, ilustriraju je ili donekle korigiraju nego i primjere koji je možda ne dovode toliko u pitanje koliko pokazuju da je vrlo kompleksna i da zahtijeva i potiče daljnja objašnjenja još nedovoljno razjašnjenih tema
Aristotelova slika svijeta striktno razdvaja sub-lunarni od supra-lunarnog svijeta. Galileo ih objedinjuje u jedinstvenu fiziku. No, to još nije matematička fizika. Nju nalazimo tek u Newtonovoj Principia, objasnio je Zvonimir Šikić u ovodnom izlaganju.
Konkretnije, fizikalne ideje opisane u jednostavnom modelu kružnoga gibanja planeta bile su dobro poznate i prije Newtonа, a njegov doprinos kojim je nastala matematička fizika, bilo je objašnjenje matematički složenijeg eliptičkog gibanja kao jedinog adekvatnog među mnogim matematičkim modelima.
Daljnje matematički ekvivalentne formulacije klasične mehanike (Euler-Lagrangeova, Lagrangeova i Hamiltonova) te iz njih izvedeni teoremi simetrije i očuvanja (Emmy Noether) jasno nam primjerom pokazuju kako matematičke apstrakcije dovode do novih fizikalnih uvida.
No pozvani komentatori Neven Bilić (Institut Ruđer Bošković), Dario Hrupec (Sveučilište Josip Juraj Strossmayer) i Boris Kožnjak (Institut za filozofiju) u razgovoru su iznijeli ne samo mnoge primjere koji potvrđuju Šikićevu tezu, ilustriraju je ili donekle korigiraju nego i primjere koji je možda ne dovode toliko u pitanje koliko pokazuju da je vrlo kompleksna i da ima potencijala za daljnja razjašnjenja neosvijetljenih dijelova.
U nastavku je video razgovora.
12. listopada 2026. / čita se 18 minuta
Znanost i umjetna inteligencija
OpenAi objavio je početkom listopada 2026. godine dokaze više od 700 matematičkih teorema, od kojih su mnogi impresivni. Oslanjajući se na esej Daniela Litta Zvonimir Šikić raspravlja je li to početak ili kraj matematike, što će raditi matematičari, a na kraju na konkretnim primjerima postavlja pitanje verifikacije dokaza
22. rujna 2026. / čita se 22 minute
Filozofija znanosti
Tvrdnja da teža tijela padaju brže zvuči kao udžbenički primjer znanstvene zablude - dok se matematički ne pokaže da je, unutar prave domene važenja, Aristotel zapravo bio u pravu. Analiza Zvonimira Šikića sugerira da je diskontinuitet između antičke i moderne fizike uvelike mit, i da znanost napreduje kumulativno.
22. kolovoza 2026. / čita se 17 minuta
ŠTO JE LOGIKA (10)
U desetom nastavku serijala o logici, Zvonimir Šikić pokazuje kako se novi pojmovi uvode u matematičke teorije putem strogih definicija koje moraju biti eliminabilne i nekreativne. Zbog tog stipulativnog i preskriptivnog karaktera, formalne matematičke definicije neizbježno dolaze u sukob s našim svakodnevnim, intuitivnim poimanjem koncepata, što stvara kognitivne prepreke pri učenju matematike.