s
f i y S
Video: Matematičke artikulacije u fizici od Newtona do danas. Što je bilo prije, u kojem smjeru to ide

16. prosinca 2023.

Ideje.hr

Klub Batina

Video: Matematičke artikulacije u fizici od Newtona do danas. Što je bilo prije, u kojem smjeru to ide

Bilić, Hrupec i Kožnjak u razgovoru su iznijeli ne samo mnoge primjere koji potvrđuju Šikićevu tezu, ilustriraju je ili donekle korigiraju nego i primjere koji je možda ne dovode toliko u pitanje koliko pokazuju da je vrlo kompleksna i da zahtijeva i potiče daljnja objašnjenja još nedovoljno razjašnjenih tema

Video: Matematičke artikulacije u fizici od Newtona do danas. Što je bilo prije, u kojem smjeru to ide

Bilić, Hrupec i Kožnjak u razgovoru su iznijeli ne samo mnoge primjere koji potvrđuju Šikićevu tezu, ilustriraju je ili donekle korigiraju nego i primjere koji je možda ne dovode toliko u pitanje koliko pokazuju da je vrlo kompleksna i da zahtijeva i potiče daljnja objašnjenja još nedovoljno razjašnjenih tema

Aristotelova slika svijeta striktno razdvaja sub-lunarni od supra-lunarnog svijeta. Galileo ih objedinjuje u jedinstvenu fiziku. No, to još nije matematička fizika. Nju nalazimo tek u Newtonovoj Principia, objasnio je Zvonimir Šikić u ovodnom izlaganju.

Konkretnije, fizikalne ideje opisane u jednostavnom modelu kružnoga gibanja planeta bile su dobro poznate i prije Newtonа, a njegov doprinos kojim je nastala matematička fizika, bilo je objašnjenje matematički složenijeg eliptičkog gibanja kao jedinog adekvatnog među mnogim matematičkim modelima.

Daljnje matematički ekvivalentne formulacije klasične mehanike (Euler-Lagrangeova, Lagrangeova i Hamiltonova) te iz njih izvedeni teoremi simetrije i očuvanja (Emmy Noether) jasno nam primjerom pokazuju kako matematičke apstrakcije dovode do novih fizikalnih uvida.

No pozvani komentatori Neven Bilić (Institut Ruđer Bošković), Dario Hrupec (Sveučilište Josip Juraj Strossmayer) i Boris Kožnjak (Institut za filozofiju) u razgovoru su iznijeli ne samo mnoge primjere koji potvrđuju Šikićevu tezu, ilustriraju je ili donekle korigiraju nego i primjere koji je možda ne dovode toliko u pitanje koliko pokazuju da je vrlo kompleksna i da ima potencijala za daljnja razjašnjenja neosvijetljenih dijelova.

U nastavku je video razgovora.

Uvođenje definicija u matematičku teoriju. Stipulirane, preskriptivne i trivijalno istinite

22. kolovoza 2026. / čita se 17 minuta

ŠTO JE LOGIKA (10)

Uvođenje definicija u matematičku teoriju. Stipulirane, preskriptivne i trivijalno istinite

U desetom nastavku serijala o logici, Zvonimir Šikić pokazuje kako se novi pojmovi uvode u matematičke teorije putem strogih definicija koje moraju biti eliminabilne i nekreativne. Zbog tog stipulativnog i preskriptivnog karaktera, formalne matematičke definicije neizbježno dolaze u sukob s našim svakodnevnim, intuitivnim poimanjem koncepata, što stvara kognitivne prepreke pri učenju matematike.

16. svibnja 2026.

INTERVJU KRISTINA TOMIĆ LUKETIĆ

Sunce u boci: AI pomaže razvoju fuzije, a ona će napajati podatkovne centre

Obnovljivi izvori nisu dovoljni, a fosilna goriva dolaze uz previše problema - možda je rješenje za sve veću globalnu potrebu za energijom u nuklearnoj fuziji. Kristina Tomić Luketić objašnjava zašto se diljem svijeta povećava interes za razvojem ove tehnologije, koje nam još prepreke predstoje, i hoće li interes globalnih tehnoloških tvrtki ubrzati njezin razvoj.

Logika predikata. Kompaktnost, Skolemov teorem i nestandardni modeli

28. ožujka 2026. / čita se 24 minute

ŠTO JE LOGIKA (9)

Logika predikata. Kompaktnost, Skolemov teorem i nestandardni modeli

U devetom nastavku serijala o logici, Zvonimir Šikić pokazuje kako aksiomi prvog reda ne mogu jednoznačno odrediti beskonačne matematičke strukture. Zbog tog ograničenja, poznati sustavi poput aritmetike, realnih brojeva i teorije skupova neizbježno imaju i svoje nestandardne modele.