Politička korektnost
Kako su akademski krugovi utjecali na promjenu obrazaca javne komunikacije
Kako su akademski krugovi utjecali na promjenu obrazaca javne komunikacije
U emisiji Na rubu znanosti koju uređuje i vodi Krešimir Mišak, i koja je bila izložena zahtjevima dijela znanstvene zajednice da se makne iz znanstvenog programa javne Hrvatske televizije, gostovao je 24. travnja Zoran Kurelić, profesor na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, čime je emisiji – htjeli ne htjeli – nekako dao legitimitet.
Doduše, profesor Kurelić već je na početku rekao da tema “politička korektnost” nije “na rubu znanosti” nego upravo suprotno “u središtu” politoloških rasprava.
Iznimno važnu temu i za Hrvatsku objasnio je uobičajeno rječito, slikovito, zabavno i konkretno. Za stil Kurelićevog izlaganja i demonstracije upućenosti trebalo bi izreći još atributa, no ne pretjerujmo. Uglavnom, uvjerljivo je objasnio porijeklo političke korektnosti prije svega u akademskim krugovima, zatim u javnosti pa čak i u privatnom govoru te koje su posljedice, potom je ukazao na reakcije, u akademskim krugovima, a i u politici, s pojavom Trumpa. Razjasnio je razliku između govora mržnje i političke korektnosti, između Europe i SAD i lokalizirao to pitanje u Hrvatskoj. Kako je javna komunikacija prilično na rubu pameti, emisija s Kurelićem je korisna i za svakidašnje snalaženje.
Link na emisiju je ovdje
https://hrti.hrt.hr/video/show/3401344/na-rubu-znanosti-politicka-korektnost-24-travnja-2017
11. studenoga 2026. / čita se 9 minuta
USTAVNO PRAVO
Koliko je važan nikad dovršen posao definiranja smisla političkog djelovanja pomoću ustavnih vrijednosti, na aktualnim primjerima pojašnjava Matija Miloš.
11. studenoga 2026. / čita se 16 minuta
kazalište
Krleža i Brecht imaju više dodirnih točaka nego što je hrvatska kritika dosad uvidjela. Povodom ljubljanskog simpozija naslovljenog „Brechtova misao nekad i sad” Lada Čale Feldman razmatra zašto je Krleža svog njemačkog suvremenika proglasio „nezanimljivim” i što se događa kad Krležine drame danas prođu kroz Brechtovu prizmu.
10. studenoga 2026. / čita se 6 minuta
Češka politika
Odlaskom Viktora Orbana Češka ostaje glavna uzdanica Benjamina Netanyahua i njegova ključna zaštitnica od europskog propitivanja zločina u Gazi i na Zapadnoj obali. No o tome se sada barem otvoreno progovorilo, smatra Sofija Kordić.