Autorski članci: Žarko Puhovski

13. ožujka 2021. / Članci

Republika i/ili demokracija (II)

Ni oslonac na istinu ne pokazuje izlaz iz suvremene krize republikanizma i demokracije

Na istini se kao neupitnoj političkoj osnovi zasniva prvenstveno totalitarni sindrom. Ne zato što bi u totalitarnome poretku istina bila na vlasti, nego zato što je totalitarna vlast jedina neprijeporna istina u takvome stanju, piše Žarko Puhovski u članku u kojem prati razvoj teorije i prakse republikanizma, od Rima, preko Machiavellia, Morusa, Kanta i suvremenih teoretičara. Poentira zaključkom Hannah Arendt o istini i politici, kojim se odnosom bavio i Zoran Milanović u inauguracijskom govoru

Žarko Puhovski

18. veljače 2021. / Članci

Republika (I)

Republika i/ili demokracija. Vrlina zauzimanja za javnu stvar i prezidencijalna megalomanija

Prije godinu dana Zoran Milanović postao je predsjednik Republike Hrvatske. U tom povodu Žarko Puhovski tumači pojam republike, zatim odnos tog pojma prema pojmovima demokracije, jednakosti i pluralizma, te iz tog teorijskog kuta analizira neke zapažene Milanovićeve iskaze u prvoj godini mandata

Žarko Puhovski

30. siječnja 2021. / Rasprave

Analize

Kultiviranjem sukoba interesa do zajedničkoga interesa (teze za taktički pristup nacionalnoj strategiji razvoja)

Ozbiljno nastojanje formuliranja (i formiranja) nacionalnoga interesa (odnosno: nacionalnih interesa) toliko je potencijalno dalekosežno da redefinira i samorazumijevanje nacije. Baš je zato podjednako riskantno - i nužno, baš zato, jednom možda, započne i ozbiljnim strategijskim mišljenjem (koje se legitimira svojim taktičkim potencijalom), završava Žarko Puhovski članak u kojem recentnu Nacionalnu strategiju kontekstualizira u pitanje formuliranja nacionalnih interesa

Žarko Puhovski

2. siječnja 2021. / Članci

Obljetnice

Hegelova četvrtina milenija – ili: kako je potonuće filozofijskoga „Titanica“ u sudaru s nakupinom materije lansiralo flotu monotematskih brodica

U povodu 250 obljetnice Hegelova rođenja Žarko Puhovski se u prvom dijelu osvrće na filozofe koji su se neposredno nastavljali na pojedine aspekte njegova djela, zatim prikazuje koliko je iznenađujuće njegova filozofija živa među današnjim misliocima vrlo različitih orijentacija i interesa te na kraju tumači najpoznatije Hegelove zaključke koji su izraženi u nizu poznatih 'slogana'

Žarko Puhovski

21. studenoga 2020. / Rasprave

jednakost

Jednakost i nasilje. Ništa ne ukazuje na to da je jednakost ‘normalna’

Uvođenje opće društvene jednakosti bilo bi, kako to i iskustvo pokazuje, moguće samo uz primjenu enormne sile, što je i inače slučaj s utopijskim vrijednostima - uz svagda neizvjestan ishod, završava Žarko Puhovski članak u kojem prvo objašnjava razumijevanje jednakosti od Antike do suvremenog doba, a na kraju komentira teze Thomasa Pikettyja, najnovijeg promotora tog pojma

Žarko Puhovski

15. listopada 2020. / Rasprave

esej

Puhovski o idiotizmu ljudskih prava i aktivistima

U sklopu serije svakogodišnjih memorijalnih predavanja uz godišnjicu smrti Vojina Dimitrijevića, poznatog jugoslavenskog i srpskog međunarodnog pravnika i jednoga od pionira teorije i prakse ljudskih prava, profesor Žarko Puhovski održao je 2. listopada virtualno predavanje pod naslovom Idiotizam ljudskih prava. Ovdje uz snimku, dostupnu na doljnjoj poveznici, objavljujemo i tekst predavanja

Žarko Puhovski

5. travnja 2020. / Aktualno Članci

svijet u doba korone

Covid i Golijat. Postumni trijumf barunice Thatcher i profesora Schopenhauera

Promjenu izazvanu korona virusom Žarko Puhovski usporedio je sa šokom Ameriga Vespuccija kad je otkrio da je na Zelenortskim otocima sve drukčije nego kod nas. Ne samo da nestaje društva, a obitelj se oslanja na državu, nego su udaru izloženi intimni odnosi, odnos prema životu i smrti, moralni kompas, ekonomija, pravo, politika. Situacija priziva asocijacije na čuvenu literaturu, Riesmana i Sennetta, no još više upućuje na temeljno Rawlsovo razmatranje originalne pozicije. Kako se sa svime time nosi hrvatski Krizni stožer?

Žarko Puhovski

28. veljače 2020. / Članci

Pojmovnik

Dostojanstvo i pobuna. Dostojanstvo kralja i dostojanstvo siromaha. Pravo i dostojanstvo. Osobno i dostojanstvo rada.

Paradoks je dostojanstva kao društveno prihvaćene vrijednosti u tomu što je istovremeno riječ o posve subjektivnome konceptu, u mnogome delikatnom sastojku klasičnoga poimanja osobe i modernoga koncepta ljudskih prava, ali i o robustnome zamašnjaku društvenih previranja, piše Žarko Puhovski u članku u kojem prati filozofske koncepte dostojanstva, neuspješne pokušaje pravne teorije te shvaćanje dostojanstva u sindikalnim prosvjedima

Žarko Puhovski

7. veljače 2020. / Članci

europska prijestolnica kulture

Puhovski o Rijeci 2020: Dozirani šokovi, pripitomljena provokacija, po uzoru na kasni real-socijalizam

Slične su, režimski umivene provokacije i u starom sustavu služile da se ustanovi koji je dio podržavatelj(ic)a režima odveć zahirio, te se na njih može računati samo kao na rezervoar prosvjeda. Tako se identificiraju oni koji su istovremeno ideologijski dobrodošli, ali i podobni za eventualno ograđivanje vrha od svih koji “teško prihvaćaju promjene u našem društvu“.

Žarko Puhovski

31. listopada 2019. / Aktualno Članci

tri desetljeća od pada berlinskog zida

Protestantska etika i duh socijalizma. Fizika i arheologija Zida. Na koga je pao

U prvom dijelu članka Žarko Puhovski postavlja pitanje epohalnosti pada Berlinskog zida, navodi neke zanemarene posljedice tog događaja i podsjeća na tendenciju harmonizirajućih interpretacija u različitim ideološkim diskursima. Upozorava na posljedice na Zapadu. U drugom dijelu diskutira pojam "željezna zavjesa", te podsjeća koje su organizacije u Hrvatskoj inicirale promjene potkraj osamdesetih

Žarko Puhovski

18. listopada 2019. / Članci

pojmovna analiza

Metastaziranje političke neodgovornosti. Uništavanje čitavih disciplina i profesija. Doza osobne etike i ponešto hrabrosti

Uvodno Žarko Puhovski odgovornost razmatra u komunikacijskom, moralnom, pravnom, političkom kontekstu. Zatim raspravlja o odgovornosti i sukobu interesa, te o profesionalnoj odgovornosti. Posebnu pažnju posvećuje problemu realizacije političke volje u obliku pravne norme. Navodi primjere nekih apsurdnih hrvatskih "rješenja" tog problema. Zaključuje konstatacijom da je do autonomnog djelovanja institucija dug put sve dok njihove zakonske osnove formuliraju oni koji su bespogovorno i protivno načelima struke slušali različite dosadašnje vođe.

Žarko Puhovski

9. srpnja 2019. / Aktualno

dan državnosti

Hrvatska d.d. Žarko Puhovski objašnjava 30. svibnja

Hrvatska bi trebala obilježavati dva nosiva datuma svoje (unutrašnje i vanjske) državnosti – 30. svibnja (dan državnosti) i 15. siječnja (dan neovisnosti), piše Žarko Puhovski. Do 1990. jednostavno nije imala državu, prolazila je uglavnom kroz različite okupacijske modele (od kojih su samo austro-ugarski i prvi jugoslavenski bili blizu državnoga standarda svoje epohe). Kao država je Hrvatska doista uspostavljena tek 30. svibnja 1990. godine

Žarko Puhovski

21. lipnja 2019. / Članci

Obljetnica

Uz 90. rođendan najistaknutijeg filozofa današnjice: Jürgen Habermas – građanin filozof.

Nije riječ samo o autoru značajnih i diskutiranih knjiga, o univerzitetskom nastavniku s utjecajem, o polemičaru koji ostavlja trag, nego, pored svega spomenutoga, o misliocu kojemu je stalo do zajednice – i to desetljećima neumorno demonstrira, piše Žarko Puhovski o Habermasu. Njegov će se interes posljednjih godina okrenuti pitanju kako promisliti ustrojstvo zajednice polazeći od ustrojstva svijeta u kojemu je upravo djelatno sporazumijevanje ključni problem epohe

Žarko Puhovski

14. prosinca 2018. / Članci

nasljeđe 1918.

Nostalgija umjesto demokracije – ili: dugo stoljeće (pretežito nenarodnih) nacionalnih država

Činjenica da je sustav začet nakon I. svjetskog rata bio sustav nacionalnih država mogla je značiti da je uspostavljen koloplet odnosa koji će imati veće šanse za promicanje mira od klasične ideje ravnovjesja među velikim silama. No, istovremeno su ključna unutrašnja pitanja novonastalih zajednica ostala netematizirana, piše Žarko Puhovski. Radilo se je o zamjeni demokratskoga odlučivanja nametanjem najčešće nacionalističkog interpretiranja državnoga identiteta.

Žarko Puhovski

14. studenoga 2018. / Rasprave

Zašto Hrvatska zaostaje (2)

Vladavina prava nasuprot pravu na vladavinu. Slučaj Hrvatske

Na nedavnom skupu Zašto Hrvatska zaostaje uvodno izlaganje o vladavini prva održao je Žarko Puhovski. U prvom se dijelu raspravlja o pojmu i porijeklu vladavine prava, a u drugom analizira situacija u Hrvatskoj. Uz ostalo, profesor Puhovski ističe da Hrvatska ima dvije važeće verzije ustava. Objavljujemo snimku i tekstualnu osnovu izlaganja

Žarko Puhovski

16. kolovoza 2018. / Članci

Kompletiranje postkomunizma

Osvajanje Zapada: Nisu samo elementi napretka i razne mode išli sa Zapada na Istok. Utjecaj je krenuo i u suprotnom pravcu

Da je netko prije desetak (pa i prije pet) godina ustvrdio kako je Orban ravnopravan Angeli Merkel kao lider evropskih pučana, bio bi ismijan; danas svakako više ne. Da je netko prije desetak godina ustvrdio kako države poput Mađarske i Poljske mogu otvoreno prkositi Evropskoj komisiji, bio bi ismijan. Kako se to dogodilo, i je li to dobro, piše Žarko Puhovski

Žarko Puhovski

14. srpnja 2018. / Članci

70. obljetnica 1948.

Vidov-dan koji traje: Rezolucija Informbiroa, značenje i posljedice

U tek uspostavljenom hladnoratovskom Istočnom bloku prije sedamdeset se godina pojavila prva napuklina. Žarko Puhovski prikazuje njezinu ideološku osnovu te kako je dovela do recentnih zbivanja

Žarko Puhovski

16. lipnja 2018. / Članci

pola stoljeća od 68.

Fantazmokracija!? Postumni trijumf kultur-talibanske uobrazilje nad revolucionarnošću polit-idiota

Pokret 1968. izbio je kao nezajažljiva globalna ambicijna za promjenom, i to u vrijeme kad je mnogo više ljudi nego danas smatralo da se svijet pozitivno razvija, piše Puhovski u članku u kojem detaljno analizira zašto je izostala radikalna promjena poretka (revolucija), kakav je bio utjecaj 68. na umjetnost, kakav odnos prema znanosti, što se sve promijenilo u svakidašnjem životu te kako desetljećima pokret inspirira copycat prosvjednike. Na kraju članka opisuje kako je u Jugoslaviji pokret zagovarao liberalne ideje suprotstavljajući se socijalnoj osnovi tih ideja

Žarko Puhovski

26. svibnja 2018. / Članci

politika i struka

Jagode i krv. Ili, predstavlja li politika vrhunac ljudske kreativnosti? 

Politika je gotovo općeprihvaćena kao (moralni, ali i intelektualni) negativum, kao oznaka supstancijalne ugroze slobode i dobrote, jednakosti i osobnosti, piše Žarko Puhovski. Jedan od političkih "krimena" je tzv. ignoriranje struke. Političko polje je, međutim, ograničeno tek "stvarima koje ljudi ne mogu sami mijenjati". Ignoriranje pak tog principa sužava političko polje, odnosno širi prostor autoritarnosti

Žarko Puhovski

5. svibnja 2018. / Aktualno Članci

Karl Marx, o dvjestogodišnjici rođenja

Revolucija se nije dogodila. Permanentna aktualnost mislioca na temelju neuspjeha nosive intencije njegova djela

Ostavivši politiku i etiku izvan fokusa Marx je olakšao autoritarnim režimima da se na njega pozivaju, piše Žarko Puhovski. Koristio je formulaciju „sila je babica svakoga starog društva koje je trudno s novim“, a da nije smatrao potrebnim nešto reći o tomu kako bi tu silu trebalo kontrolirati. Marx je stoga u osnovi bio politički idiot. Veliki mislilac, a teorijsko-politički idiot

Žarko Puhovski

13. travnja 2018. / Članci

Kultura, civilizacija i priroda

Kultura se sve više oprirođuje, umjetnost više ne živi od klasične artificijelnosti, ipak – sektor se, čak i sindikalno, nastoji održati

Suvremena svijest o ugroženosti čovjeka koja je neraskidivo vezana uz ugroženost „okoliša“, naime prirode, umnogome dokrajčuje posebnost kulturne „sfere“, piše Puhovski. No, oni kojima je do kulture odista stalo ne trebaju odveć brinuti - tradicija socijalne proizvodnje smisla će biti nastavljena. Kultura će, poput legendarne ruže, proizvoditi isti miris (ili smrad) čak i ne bude li se tako zvala

Žarko Puhovski

20. ožujka 2018. / Članci

Istanbulska konvencija

Bilo kuda, rod je svuda… od Biblije na dalje

Zašto se današnji vjernici i njihovi prišipetlje toliko energično protive „rodnoj ideologiji“, kada je upravo njihov nauk izvorište poimanja roda kao radikalno odvojenoga od biologijske/pȕtene spolnosti, piše Žarko Puhovski. Biblijski pisac posve jednoznačno optira za rodnu poziciju

Žarko Puhovski

20. ožujka 2018. / Rasprave

rasprave

Puhovski: Marušić se sprda i s vjerom, zbog nedomišljenosti, naravno

Brak je - kao ugovor - onaj (veliki) društveni koncept, na kojemu je baš kršćanstvo nedvojbeno mnogo učinilo, ali to Marušić (kao katolik!?) ne razumije, nego (opet kao katolik!?) dogmatski širi evolucijsku teoriju na društveno-povijesne ugovorne prakse, piše Žarko Puhovski u odgovoru Matku Marušiću, kojim redakcija ovu raspravu zaključuje

Žarko Puhovski

20. veljače 2018. / Članci

političke ideje

Prisilno nenasilje ili – postmoderni pacifizam

Prije sedamdeset godina u atentatu je ubijen Mahatma Gandhi, koji je u političkoj memoriji dvadesetoga stoljeća neprijeporno najuspješniji zastupnik nenasilnoga politiziranja, piše Žarko Puhovski, u članku u kojem detaljno raspravlja tradiciju pacifizma od ranog kršćanstva do suvremenih mirovnih pokreta koji se prije svega oslanjaju na građanski neposluh. Što to znači kad se škole proglašavaju mjestima nulte tolerancije na nasilje?

Žarko Puhovski

13. siječnja 2018. / Članci

Moralna forenzika u reinterpretaciji povijesti

I dobro i zlo!? Nasuprot moraliziranju razlomcima i rušenju jednih radi postavljanja novih idola

Može li, u vrednovanju osoba ili političkih tvorbi, zločin zasjeniti dobro djelo, odnosno može li dobro djelo prekriti zločin. Postoji li negativni maksimum čije dostizanje – ili nadilaženje – ukida i samu mogućnost pozitivnoga vrednovanja razmatranoga fenomena? I jedno i drugo, preplavljivanje zla dobrim, ili potonuće dobra u zlo, kao okosnica vrednovanja predstavlja puki moralni idiotizam

Žarko Puhovski

22. prosinca 2017. / Članci

Obljetnica

Budućnost naše prošlosti. Stopedesetogodišnje kamate na „Kapital“

U povodu 150. obljetnice objavljivanja Kapitala Karla Marxa, jedne od najutjecajnijih, i najprodavanijih, knjiga u povijesti, Žarko Puhovski opisuje ambiciju s kojom ju je njezin autor - u svoje vrijeme marginaliziran - napisao, kako je stekla nezaobilazan status u intelektualnim krugovima, što je njezin sadržaj, te kako Kapital opstaje upravo zbog toga što se nisu ostvarila očekivanja koja su u njemu izvedena

Žarko Puhovski

2. prosinca 2017. / Članci

100 godina oktobarske revolucije

Vazdazeleni listopad. Prevrat koji je omogućio (dvotrećinski krvavo) stoljeće komunizma i njegove kolosalne efekte

U povodu 100. obljetnice Oktobarske revolucije Žarko Puhovski analizira političku taktiku revolucionara, ideologiju, realizaciju, kontroverze i efekte komunističkog pokreta koji je u bitnome obilježio 20. stoljeće. Odgovornost za žrtve je nedvojbena. Ostaju, međutim, pitanja o komunističkom utjecaju na kapitalizam te o načinu na koji današnji svijet mogu promijeniti oni koji su njime nezadovoljni

Žarko Puhovski

15. studenoga 2017. / Članci

Pola milenija teologijskoga neuspjeha koji je stvorio političku Evropu

9,5 teza o neželjenim, a spektakularnim postignućima Luthera (i onih koje je potaknuo)

Protestantski je pokret – od prevođenja Biblija na dalje – enormno zaslužan za formiranje evropskih nacija, pa i pluralističke Evrope kakva je danas znana, piše Žarko Puhovski u članku koji se ističe širinom izvora na koje se oslanja i preciznom analizom. Autor se pita može li se smatrati svojevrsnom (ne)pravilnošću to što Lutherov naum, kao i drugi slični, zapravo nije uspio, sa stajališta nosive ambicije, ali je postigao mnogo neželjenoga, a povijesno neprijeporno značajnoga. Je li tomu nužno tako?

Žarko Puhovski

14. listopada 2017. / Članci

Katalonski referendum

Subatomske čestice? Ili: Quod licet Iovi…

Moguća su dva scenarija odcjepljenja: demokratski s ispunjenim elementarnim proceduralnim i sadržajnim uvjetima, a u kojima u posljednje vrijeme većinu nije bilo lako skupiti (Quebec, Škotska), ne računa li se „Brexit“ kao svojevrsna secesija na bazi očite prijevare. Ili revolucionarni – gdje sve ovisi o legendarnome „paralelogramu sila“, uz mnogo mrtvih, da se ne zaboravi „cijena neovisnosti“

Žarko Puhovski

22. rujna 2017. / Članci

Prošlost i nacionalizam

Povijesna samoposluga, ili: poteškoće s političkom naplatom transgeneracijskih dugova

Imaju li doista današnji predstavnici/e pojedinih etnija (povijesno, ili čak: moralno) pravo penjati se na leđa prošlih naraštaja. Ne vodi li to, svim frazama unatoč, nijekanju prava onih koji žive danas i ovdje?

Žarko Puhovski

2. rujna 2017. / Članci

Teror i terorizam

Negiranje straha – politički i moralni idiotizam

Veoma česte fraze političara koje tvrde kako terorizam „neće proći“ posve su pogrešne. Zbog strukture terorističkoga djelovanja ono, u pravilu, uspijeva. “Veliki teror” francuske revolucije svojevremeno je posve promijenio političku i socijalnu sliku Francuske za čitava desetljeća. Terorizam je u šezdesetima i sedamdesetima radikalno izmijenio sigurnosne uvjete svakidašnjega života milijuna ljudi

Žarko Puhovski

11. kolovoza 2017. / Članci

Promjena imena Trga maršala Tita

Totalitarizmom na totalitarizam, ili: razudba jednoga otvorenog partijskog sastanka

U zanemarivanju dobrih demokratskih običaja, u proceduri, u dociranju u vezi s jezikom, u "argumentima", u svjetonazorskom trijumfalizmu, u implicitnom shvaćanju demokracije (povezivanjem s NDH) ... jasno se očituje totalitarni karakter postupka promjene imena "najljepšeg zagrebačkog trga"

Žarko Puhovski

17. srpnja 2017. / Članci

Emigracija

Ubi bene, ibi patria – ili o patriotizmu u oskudnome vremenu

Počevši od (kolektivne) analize straha od praznog prostora i s time povezane ideologije patriotizma, u članku se problem emigracije, koja se ulaskom u Europsku uniju ustvari zagovarala, svodi na pitanje - tko određuje sreću pojedinca. Kakve su u tom pogledu pozicije ideologija, liberalizma i komunitarizma, te ideologa, Bozanića i Kardelja

Žarko Puhovski

26. lipnja 2017. / Članci

(NE)POPULARNOST POPULIZMA

Populizam je postmoderna verzija totalitarizma

Demokracija „kao takva“ naprosto nije rješenje – iako je uvjet rješenja. Trebat će, naime, uz vladavinu većine, i jasna razrada prakse samosustezanja te većine u obnašanju vlasti

Žarko Puhovski

30. svibnja 2017. / Članci

Pozicija ljevice

Tko je odista politički protivnik osviještenoj ljevici

Pogrešno je insistiranje na antifašizmu kao okosnici lijeve pozicije, kao što je pogrešno uvjerenje da je antifašizam „zvjezdani trenutak ljevice“, pored niza uspjeha u formuliranju i nametanju ključnih ljudskih i, posebice, socijalnih prava – od prava žena do koncepta države blagostanja

Žarko Puhovski

4. svibnja 2017. / Rasprave

Rasprave

Javno-privatno partnerstvo!?

Odgovor na reakciju Matka Marušića na članak o Maršu za znanost

Žarko Puhovski

27. travnja 2017. / Članci

Akademska zajednica

Prednost demokracije pred znanošću

Marš za znanost organiziran je s naglaskom na problem trenutačne administracije znanosti, s dobrim razlogom, ali ne i s dobrim argumentima

Žarko Puhovski